Na današnjoj 3. sjednice Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, Dubravka Šuica (HDZ) inicirala je temu kandidaturu Grada Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Istaknula je da bi Gradski vijeće trebalo staviti Europsku prijestolnicu kulture kao točku dnevnog reda jer je to jedinstvena prilika da uz pomoć europskih sredstava Grad Dubrovnik postane prijestolnica kulture i da tom prilikom dobije npr. koncertnu dvoranu i da turizam proširi na cijelu godinu. Dubrovnik bi onda raširio kulturni turizam na 365 dana u godini!

˝Ima li boljeg grada od Dubrovnika za aplikaciju na taj natječaj?˝ pitala je Šuica.

Najvažniji cilj je da projekt potakne razgovor o budućnosti grada. To nije klasični festival kulture čiji je cilj zabavljanje publike, nego je to događaj koji potiče promjene.

Prva godina koja je slobodna u kalendaru Europskih prijestolnica kulture je 2020. i tu će dva grada, jedan iz Hrvatske i jedan iz Irske, moći postati prijestolnicom kulture. Do kraja godine ministarstvo će raspisati natječaj stoga je malo vremena za kvalitetnu pripremu.  

Na Odboru za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane govorila je članica Europskog parlamenta Dubravka Šuica rekavši slijedeće:

-Želimo ovdje dodati jednu novu dimenziju. Ovdje osim konferencije gradonačelnika, koja je vrlo važna, treba uzeti u obzir sela, općine, gradove, provincije, regije. Svi moraju sudjelovati.

Nova dimenzija, po meni, osim lokalne i regionalne je i dimenzija ljudskih prava. Mi stalno govorimo o ljudskim pravima. Zar nije zaštita okoliša i očuvanje prirode jedna dimenzija ljudskih prava? Zar nije zaštita zdravlja, dobro stanovanje, pitka voda, radni uvjeti, dobro obrazovanje? Zar građani Europe, zar građani svijeta nemaju pravo na dobre uvjete?

I zato je na nama da iz virtualne zone pređemo na konkretnu i da 2015. godine donesemo Globalni klimatski sporazum i da konačno idemo ka konkretnom cilju kako bi ispunili Agendu 2020.

Cijeli govor možete pogledati ovdje.

Želiš li stažirati u Europskom parlamentu?

Stažiranje u mome uredu pružit će vam uvid u moje aktivnosti kao članice Europskog parlamenta. Bit ćete uključeni u svakodnevne organizacijske zadatke, uključujući pripremu za parlamentarne sjednice, organiziranje konferencija za novinare, opće uredske dužnosti, priprema dokumentacije za govore i brifinge, kao i u organizaciju projekta i izvješćivanje o događajima.

Komunikativne i odgovorne osobe će pomagati u dočekivanju posjetitelja iz Hrvatske i odgovarati na upite i zahtjeve građana te organizacija. Moj raznoliki spektar odgovornosti će vam omogućiti da izgradite snažnu mrežu unutar europskih institucija,a posebice među hrvatskim predstavnicima.

Moj tim uključuje tri asistenta u Bruxellesu i Strasbourgu te asistenticu u Zagrebu i u Dubrovniku.

Želiš li biti dio našeg tima?

Naša očekivanja

OBRAZOVANJE

•U tijeku ili završeni sveučilišni studij društvenog usmjerenja

•Izvrsno poznavanje engleskog u govoru i pismu

•Poznavanje drugih jezika Europske unije (francuski) / prednost

OSOBNOST

•Samouvjerenost i odgovornost

•Brzo učenje, samostalnost i organiziranost

•Trenutni ili prethodni angažman s civilnim i/ili političkim organizacijama / prednost

IT VJEŠTINE

•Radno poznavanje MS Office

•Dobro poznavanje Interneta

•CV treba biti u formi Europasa.

Prijave slati na: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

*Staž će biti u trajanju od jednog mjeseca.

*Prijave moguće do 01. listopada 2013.

*Cilj nam je osigurati iskustvo rada u Europskom parlamentu za ukupno (7) mladih i obrazovanih ljudi iz Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine  

Dubravka Šuica se izjasnila za ukidanje kanadskih viza za neke članice EU na sjednici odbora Europskog parlamenta za vanjsku politiku: ˝Ne mogu se složiti sa ovom točkom H koja je još uvijek neizvjesna, gdje još uvijek imamo da pojedini građani Europske unije i pojedine zemlje članice još uvijek trebaju vizu za Kanadu….Sve zemlje članice moraju biti jednako tretirane kad su vize u pitanju. Ne slažem se da postoje zemlje prvog i drugog reda….Podržat ću amandman koji je ovdje najavljen da se Bugarskoj, Rumunjskoj i Češkoj također skine obveza uvođenja viza.˝

U ponedjeljak, 16. rujna održana je mini-Klauzura Hrvatske demokratske zajednice u Velikom Trgovišću.

Najviši stranački dužnosnici okupili su se na mini-Klauzuri kako bi jasno definirali i izrekli svoje stavove o trenutnoj političkoj i gospodarskoj situaciji u državi. Prisutnima se obratio predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Tomislav Karamarko.

- Ova se vlast urušava. Zato smo se i našli ovdje - da se pripremimo za preuzimanje vlasti. Počelo je odbrojavanje. Samo trebamo biti pametni, trebamo - kad dođe vrijeme - kvalitetno prezentirati programe koje smo već razradili, trebamo biti jedinstveni i snažni. Volja naroda je jasna, moramo biti spremni za taj trenutak - poručio je Tomislav Karamarko u motivacijskom govoru na početku HDZ-ove mini-klauzure u Velikom Trgovišću, u Spomen-školi dr. Franje Tuđmana.

Znatni dio izlaganja bio je, dakako, posvećen gospodarskoj katastrofi u koju nas je dovela vladajuća struktura:

- Razorne mjere i politika Milanovićeve Vlade ne mogu pokrenuti gospodarski oporavak, koji ionako neprestano prebacuju u neko buduće vrijeme. Dok se u drugim državama pojavljuju znakovi oporavka i društvenog optimizma, kod nas se kriza i dalje produbljuje i nema realnih naznaka njenog kraja. Dugotrajna kriza proizvodi depresiju i beznađe, a aktualni vlastodršci iz dana u dan za ovakvo stanje pronalaze uvijek nove alibije i nove krivce.

Svoje izlaganje pred okupljenim članovima HDZ-a o stanju u vanjskoj i europskoj politici, u nastavku klauzure imala je i potpredsjednica Hrvatske demokratske zajednica i članica Europskog parlamenta Dubravka Šuica.

Vanjska politika

Vanjske politike ove Vlade pokazala je nedosljednost i nesnalaženje. Počevši od graničnih sporova sa Bosnom i Hercegovinom pa sve do sadašnje situacije oko „Lex Perkovića“ gdje je napravljena ogromna šteta Hrvatskoj odmah nakon ulaska u Europsku uniju. 'Možete biti sigurni da se ne veselim zbog takvog razvoja događaja.

To je velika šteta za Hrvatsku i čudim se iracionalnoj tvrdoglavosti našeg premijera. Smatram da ovo nije mjesto za pokazivanje mišića i bojim se da je nepovratno učinjena ogromna šteta za Hrvatsku', rekla je Dubravka Šuica. U daljnjem izlaganju Dubravka Šuica je izjavila kako želi vjerovati da još ima vremena za uvrštavanje zakona u hitnu proceduru na način kako to traže pravila kluba kojem se Hrvatska svojevoljno pridružila.

'Dogodi li se da nam budu uskraćena sredstva za Schengen, to automatski povlači i situaciju s financiranjem Pelješkog mosta; ako nismo u Schengenu, to znači i moguće nefinanciranje mosta. Toga se užasno bojim. Još uvijek ima vremena da premijer Zoran Milanović sazove Vladu, promijeni prijedlog zakona i uputi ga u saborsku proceduru', zaključila je Šuica.

Kampanja za europski izbore 2014.

„Pred nama su izbori za Europski parlament i na ovim izborima će se jasno vidjeti tko je pobjednik jer se ovaj put bira jedanaest članova za Europski parlament a mi računamo na sigurnih šest“ – kazala je Šuica.

„Prošli tjedan prisustvovala sam na predstavljanju informativne kampanje za europske izbore 2014. U organizaciji Ureda za informiranje Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj.“ „Ovi izbori su jako važni jer ovaj put građani direktno imaju priliku birati predsjednika Europske komisije.“ Prve europske izbore u Republici Hrvatskoj obilježio je slab odaziv birača i općenito mala izlaznost na izbore.

Velika je to odgovornost Vladajućih koji su trebali dodatno i s puno više energije, sredstava i instrumenata probuditi svijest hrvatskih birača, te ih potaknuti da sudjeluju u izborima i iskoriste svoje demokratsko pravo. Bio je to povijesni trenutak za Hrvatsku, kojeg su vladajući prepustili slučaju.

Cilj i svrha informativne kampanje za europske izbore 2014., čije je geslo „Djeluj, biraj utječi“ jest educirati građane, pružiti im točne i relevantne informacije, te ih u konačnici potaknuti da izađu na izbore za Europski parlament 25. svibnja 2014.Također, bitno je upoznati javnost s ulogom, ovlastima i članovima Europskog parlamenta, čime se želi postići da što više građana Republike Hrvatske iskoristi svoje demokratsko pravo i izađe na izbore za Europski parlament.

Tek sada kada se neke možda pozitivne odluke koje smo donijeli, poput roaminga, ili ako donesemo odluku o jedinstvenom digitalnom tržištu, hrvatska javnost shvati koliko je važna uloga Europskog parlamenta", rekla je Dubravka Šuica.

Prisutnim članovima HDZ-a, Dubravka Šuica obratila se i kao potpredsjednica stranke, ali i kao članica Europskog parlamenta gdje je s kolegama podijelila iskustva s novog radnog mjesta. – Dan počinje u osam ujutro, a završava u 23 sata i nema nimalo slobodnog vremena. Kad bih uspoređivala ovaj posao s nekim drugim, mogla bih reći da to izgleda kao da si se ukrcao na neki veliki kruzer i cijeli dan je program. Posao je puno zahtjevniji nego što sam osobno očekivala, ali i vrlo zanimljiv. Dakle, nema stajanja, posao je vrlo kompleksan, tu su sjednice odbora, grupa, pojedinačni razgovori, lobiranja oko pojedinih zakona i rezolucija, i na kraju glasovanje. Nema onog našeg klasičnog radnog vremena, ali je vrlo zanimljivo.

Funkcioniranje ureda

Aktivni smo u Bruxellesu, Strasbourgu i u Hrvatskoj. U Bruxellesu smo tri tjedna u mjesecu, u Strasbourgu zadnji tjedan u mjesecu, a u Hrvatskoj smo uglavnom prisutni petkom, subotom i nedjeljom. Imamo ured u Zagrebu u Središnjici HDZ-a i u Dubrovniku. „Imam tri asistenta u Bruxellesu, jednu asistenticu u Zagrebu i jednu u Dubroviku“ – kazala je Dubravka Šuica.  

 ‘Što bi bilo da su žene upravljale financijskim tržištima’ jedna je od tema je o kojoj su danas u Europskom Parlamentu razgovarale hrvatska članica u EP-u Dubravka Šuica te njemačka članica u EP-u Silvana Koch-Mehrin.

Cilj sastanka bio je razmijeniti mišljenja o WIP globalnom forumu žena parlamentarki koji će se održati od 27.-og do 29.-og studenog u Bruxellesu. Dubravka Šuica će kao potpredsjednica Zajednice žena Europske pučke stranke sudjelovati na toj konferenciji gdje će govoriti na temu ‘Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu’.

WIP je inače skupština žena u parlamentima s ciljem jačanja i unapređivanja društva kroz kolektivnu snagu i sposobnosti žena. WIP se sastoji od preko 9000 žena u parlamentima diljem svijeta. Na globalnom forumu u studenom uz razna druženja i dodjelu nagrada zemljama za uspjeh i leadership raspravljat će se o smanjivanju razlike među spolovima u parlamentima, politici, ali i u svim ostalim segmentima društva.

'Dogodi li se da Hrvatskoj budu uskraćena sredstva za Schengen, to automatski povlači i moguće nefinanciranje Pelješkog mosta. Toga se užasno bojim', izjavila je za tportal HDZ-ova članica Europskog parlamenta Dubravka Šuica nakon što je obznanjeno da su prijedlog o sankcijama Hrvatskoj zbog kršenja europskog uhidbenog naloga podržali svi članovi Europske komisije.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso zajedno sa povjerenicom za pravosuđe Viviane Reding i povjerenikom za proširenje Štefanom Fueleom započeo je proceduru za pokretanje sankcija protiv Hrvatske zbog slučaja „Lex Perković“, te su o tome još prošli petak informirali ostale povjerenike.

Europska Komisija je bila vrlo jasna tijekom prošlog mjeseca da je potrebna brza i bezuvjetna promjena hrvatskog zakona kako bi se Hrvatska uskladila s europskim uhidbenim nalogom. U odsutnosti takve akcije, Europska komisija će poduzeti akciju predviđenu člankom 39. iz hrvatsko pristupnog ugovora. Nakon deset dana konzultacija s članicama, Hrvatskoj prijete sankcije u vidu suspenzije novca za Schengen i projekte iz pravosuđa.

Mijenjanje Zakona o uhidbenom nalogu nazvanom „Lex Perkoviću“ netom prije ulaska u Europsku uniju, samo kako bi se zaštitilo nekoliko pojedinaca. Dobivamo dojam da u krugu razvijenijih zemalja članica Europske unije vlada nepovjerenje prema Hrvatskoj.

'Možete biti sigurni da se ne veselim zbog takvog razvoja događaja. To je velika šteta za Hrvatsku i čudim se iracionalnoj tvrdoglavosti našeg premijera. Smatram da ovo nije mjesto za pokazivanje mišića i bojim se da je nepovratno učinjena ogromna šteta za Hrvatsku', rekla je Dubravka Šuica, koja želi vjerovati da još ima vremena za usavršavanje zakona u hitnu proceduru na način kako to traže pravila kluba kojem se Hrvatska svojevoljno pridružila. 'Dogodi li se da nam budu uskraćena sredstva za Schengen, to automatski povlači i situaciju s financiranjem mosta; ako nismo u Schengenu, to znači i moguće nefinanciranje mosta. Toga se užasno bojim. Još uvijek ima vremena da premijer Zoran Milanović sazove Vladu, promijeni prijedlog zakona i uputi ga u saborsku proceduru', zaključila je Šuica.

Vodstvo Hrvatske demokratske zajednice još je krajem lipnja govorio da se problemu „Lex Perkovića“ mora pristupiti ozbiljno i da se Bruxelles također mora shvatiti ozbiljno. Ignoriranje i nepoštivanje onoga što je potpisano u predpristupnom ugovoru bacanje je ljage na Hrvatsku kao zemlju, te zemlju u koju se ne može vjerovati.

Ovo će i materijalno oštetiti Hrvatsku, te bi zbog ovoga mogla ostati bez 80 milijuna eura za Schengen, ali i bez eventualnog novca za gradnju Pelješkog mosta. Trenutna Vlada odabrana je na mandat od četiri godine, međutim, neozbiljan premijer i neozbiljna Vlada ozbiljan su problem za Hrvatsku, koji će dugotrajno ostaviti pečat, neugodan pečat i hipoteku za Republiku Hrvatsku.

Procedura za pokretanje sankcija mogla bi biti pokrenuta već tijekom ovog tjedna, o čemu će pismeno biti obaviještene sve zemlje članice Europske unije. Hrvatska se od sankcija, poručuju iz Europske komisije, može spasiti isključivo ako promptno i bez daljnjeg odugovlačenja promijeni "Lex Perković".  

Potpredsjednica HDZ-a i članica Europskog parlamenta Dubravka Šuica uistinu je imala sadržajan tjedan.

U skladu s činjenicom da je položaj Hrvata u BiH jedan od prioriteta u radu ne samo naših zastupnika u EP-u, nego i cijele stranke, u subotu 7. rujna pohodila je Ravno, hrvatsko mjesto u istočnoj Hercegovini, u dubrovačkom zaleđu, kako bi odala počast prvoj žrtvi rata u BiH. Tog je dana, naime, otkriven spomenik Nikoli Brajiću, prvom tajniku HDZ-a nekadašnje općine Trebinje. Srbi su ga zarobili dok je kao vozač hitne pomoći spašavao ranjene civile. I, unatoč svim međunarodnim konvencijama, mučki ga ubili.

Zaštita malostonskog zaljeva i hrvatskog jezika

Nedjelja - pripreme, proučavanje radnih materijala; ponedjeljak - putovanje u Strasbourg, na drugi kraj Starog kontinenta. Već u utorak, 10. rujna, Šuica je sudjelovala je u dvjema raspravama na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.

Na prvoj, o Strategiji ribarstva Jadranskog i Jonskog mora, istaknula je važnost integriranog upravljanja morskim prostorom na principima održivog razvoja. Konkretno, navela je primjer malostonskog zaljeva koji je, premda zaštićeni rezervat prirode, izložen raznim oblicima zagađenja jer svaka jadranska država tretira maritimni teritorij po vlastitim, međusobno neusklađenim zakonima i propisima. No taj se problem ne tiče samo ekologije, nego i ravnopravnoga tržišnog natjecanja malostonskih školjkara u odnosu na uzgajivače iz susjednih zemalja. Rješenje je samo jedno, predlaže Šuica: - Sve jadranske države, RH, BiH, Slovenija, Italija i Albanija, morale bi imati ista pravila igre, morale bi uskladiti zakone o upravljanju morskim prostorom.

Na drugoj raspravi tog dana, o ekonomičnosti prevođenja rasprava u EP-u, opet o ravnopravnosti: Šuica je naglasila da se uštede, premda dobrodošle, ne bi smjele lomiti preko prava svih zemalja članica na uporabu svog jezika: - Mi koji smo tek postali članovi EU želimo u raspravama koristiti naš hrvatski jezik.

Solidarnost: iste mogućnosti i za građane RH

I u srijedu je naša eurozastupnica nastavila istim tempom. Kao predsjednica HDZ-ove delegacije u Europskoj pučkoj stranci (EPP), dobila je pravo - u probranom društvu 15-tak članova EP-a - da se uključi u raspravu nakon govora o stanju Unije koji je održao predsjednik EK Jose Manuel Barroso. Konzekventno braneći interese RH unutar njene europske obitelji, iznova se dotakla teme ravnopravnosti: - Mi trebamo jaku Europu, s više jedinstva, solidarnosti i odgovornosti. (…) Nadam se da će građani i u mojoj Hrvatskoj imati iste mogućnosti kao i građani ostalih članica. EU je omogućila da oni koji su bili neprijatelji sada sjede za istim stolom. Stoga pozdravljam nastavak proširenja, ne smijemo podijeliti Europu na bogate i siromašne, na one koji su u eurozoni i one koji nisu, na sjever i jug.

Uz znakovitu opasku za kraj, aluziju na pogubno inaćenje premijera Milanovića: - Pozdravljam napore koje smo zajedno poduzimali u pristupanju, i koja nastavljate danas kako bismo svi u klubu poštivali ista pravila!

Nužnost izgradnje Pelješkog mosta

Istog dana se Šuica - zajedno s Ružom Tomašić, drugom članicom EP-a iz Dubrovačko-neretvanske županije - u Strasbourgu susrela s europskim povjerenikom za regionalni razvoj Johannesom Hahnom.

Cilj: uvjeriti ga u nužnost izgradnje Pelješkog mosta. Podsjetimo, 22. rujna trebala bi biti dovršena studija predizvodljivosti (koju za EK izrađuju francuski konzultanti) s odgovorom na krucijalno pitanje - koji je optimalni način povezivanja hrvatskog juga. Šuica: - Planirale smo taj sastanak kao još jedno dodatno lobiranje prije izlaska konačnih rezultata studije. Naglasile smo povjereniku Hahnu da je Dubrovnik s okolicom jedini odvojeni teritorij EU.

Rekle smo mu da u lokalnoj zajednici vlada konsenzus oko potrebe izgradnje mosta, da su i Vlada i oporba za, da više nema nikoga u Hrvatskoj tko se protivi mostu. Izložile smo mu i niz dodatnih argumenata, primjerice o opadanju broja stanovništva te o razvoju otoka Korčule i Mljeta. Na „višestranačkom sastanku“ koji je inicirala Dubravka Šuica - jer su nacionalni interesi iznad onih partikularnih - trebao je sudjelovati i SDP-ovac Oleg Valjalo, treći eurozastupnik s dubrovačkog područja. No premda je tema od tolike važnosti za DNŽ i cijelu Hrvatsku, i premda je bio potvrdio svoj dolazak, on se nije pojavio pred povjerenikom Hahnom. Ispričao se zbog drugih obveza.

Priprema za mini-klauzuru

Ravno, Strasbourg, a u ponedjeljak - Veliko Trgovišće. U ponedjeljak, 16. rujna članica Europskog parlamenta se priprema za predavanje o aktualno-političkoj situaciji koje će održati na stranačkoj mini-klauzuri u Spomen-školi dr. Franje Tuđmana.

Zbilja, vrlo sadržajan, ispunjen tjedan.

U Kući Europe, Ured Europskog parlamenta u Zagrebu, 13. rujna predstavio je hrvatskoj javnosti kampanju za europske izbore 2014.

Europski parlament pokrenuo je u utorak 10. rujna informativnu kampanju čiji je cilj povećati izlaznost na sljedeće europske izbore u svibnju 2014. godine jer je slab odaziv postao glavna značajka tih izbora.

Geslo kampanje jest "Djeluj, biraj, utječi". Kampanja će se voditi plakatima i video-spotovima u 28 zemalja članica, na 24 službena jezika Europske unije te na društvenim mrežama. "Informativna" znači da je kampanji svrha educirati građane, pružiti im točne i relevantne informacije i potaknuti ih da izađu na izbore za Europski parlament 25. svibnja 2014. godine.

Predstavljanju su nazočili hrvatski članovi Europskog parlamenta Tonino Picula, Biljanja Borza, Oleg Valjalo, Davor Ivo Stier, Ivana Maletić i Dubravka Šuica.

Članica Europskog parlamenta Dubravka Šuica, obratila se rekavši „Tek sada kada se neke možda pozitivne odluke koje smo donijeli, poput roaminga, ili ako donesemo odluku o jedinstvenom digitalnom tržištu, hrvatska javnost shvati koliko je važna uloga Europskog parlamenta“.  

Ovdje pogledajte cijeli promo-film informativne kampanje za europske izbore 2014.

 Članovi Europskog parlamenta Hrvatske demokratske zajednice Dubravka Šuica, Ivana Maletić, Zdravka Bušić i Andrej Plenković održali su dvije tribine na temu „Europska unija - potencijali i mogućnosti“. Nakon uspješno održanih tribina u BiH - Mostaru, Kiseljaku, Orašju, te u Hrvatskoj u Osijeku i Splitu, tribine su se nastavile prvo u Rijeci, a potom u Varaždinu. Članovi Europskog parlamenta govorili su o načinu funkcioniranja Europske unije i Europskog parlamenta. Govorili su i o predstojećim europskim izborima, koji će se održati 25. svibnja 2014., te ukazivali na važnost što veće izlaznosti i odaziva građana na izbore.

O tome su posebno govorili Dubravka Šuica i Andrej Plenković podsjećajući da većina zakona izglasana u Europskom parlamentu ima direktan utjecaj u Hrvatskoj. „Posjećujemo sve dijelove Hrvatske kako bi podijelili svoja znanja i kako bi građani imali mogućnosti upoznati se kako radi Europski parlament te kako odluke koje donese utječu na naše živote. Netom završeno glasanje o sedmogodišnjem financijskom okviru direktno utječe na naše mlade jer jedan od ciljeva ovog proračuna je potaknuti zapošljavanje mladih“ – rekla je Dubravka Šuica, te se u daljnjem izlaganju osvrnula na ovotjedni posjet predstavnika HVIDR-e u Strasbourgu čiji je domaćin bila upravo DUbravka Šuica.

Članica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica ukazala je na još jedan proust Vlade odnosno ministarstva Miranda Mrsić: „Hrvatskoj je na raspolaganju, preko garancijskog fonda za mlade i socijalnog fonda, gotovo 120 milijuna eura, a da resorno ministarstvo uopće nije započelo sa pripremama za korištenje tih novaca“.

Član Europskog parlamenta Andrej Plenković podsjetio je kako je 2013. godina „Europska godina građana“, gdje se naglasak stavlja na načela transparentnosti u politici i inovativnost u komuniciranju s građanima. „Jer bitno je potaknuti građane da djeluju, biraju i utječu na politike Unije. Time zapravo utječu na svoji život. Važno je povećati informiranost građana što se događa u Europskoj uniji, povećati participaciju na izborima kako bi, što više, dali legitimitet institucijama koje predstavljaju građene čitave Europske unije“ – rekao je Plenković.

Plenković je uputio kritiku aktualnoj hrvatskoj Vladi jer se olako odnosi prema EU fondovima, upozorava da Hrvatska nije iskoristila sredstva od 450 milijuna eura koja su se nudila kroz fondove ove godine, a da je u proračun Europske unije uplatila 1,4 milijardi kuna. „Svi ti loši potezi utječu na gospodarstvo, poražavajuće financijske rezultate, i činjenicu da će najveći problem Hrvatske, u slijedeće tri godine, biti mjera prekomjernog deficita“ – istaknuo je Plenković.

Članica Europskog parlamenta Ivana Maletić, osvrnula se na činjenicu kako danas 20% mladih u Europskoj uniji ne radi. „Nažalost ta brojka je za Hrvatsku još poraznija, gdje gotovo 55% mladih nema posao, ovisi o roditeljima i ne može planirati svoju budućnost. Europska unija jaka je onoliko koliko je jaka njena najslabija karika. Ulaskom Hrvatske u proceduru prekomjernog deficita ova Vlada dokazala je da je nesposobna zaustaviti negativne ekonomske trendove i još nas više zadužuje. Proračun za 2014. godinu treba odgovoriti na pitanje kako i kojim reformama povećati prihode proračuna a da istovremeno poveća mogućnosti za rast i razvoj, Vlada nema znanja, ni vizije kako riješiti taj problem. Deficit proračuna za slijedeću godinu već sada se vidi iz projekcija iznositi će više od 5%. Vlada je najavljivala natječaje za fondove još u rujnu, međutim prosinac je uskoro tu, a natječaja još nema. Tako ozbiljna Vlada ne upravlja gospodarskom politikom a o korištenju fondova tek se raspravlja“ – rekla je Ivana Maletić.

Članica Europskog pralament Zdravka Bušić kolegama europaralmentarcima pridružila se na tribini u Varaždinu, gdje je u svom govoru istaknula da je pitanje referenduma i „U ime obitelji“, ploča s dvoježičnim natpisima ćirilice, unutarnje pitnje Republike Hrvatske i da te teme ne zanimaju Europku uniju.