![]()
![]()
![]()
![]()
![]()
Nakon što su Dubravka Šuica i Tonino Picula zatražili da povratak 'opljačkanog hrvatskog kulturnog blaga tijekom rata devedesetih bude dio pregovaračkog paketa za ulazak Srbije u EU', u Srbiji smatraju da je Hrvatska promijenila stav da neće bilateralna pitanja postavljati kako uvjet u pregovaračkom procesu
S druge strane postoji stav da se to pitanje treba riješiti sukladno sporazumu između dviju država i da ne treba čekati da se pregovarački proces približi svojem kraju. Čvršći stav hrvatskih europarlamentaraca prema Srbiji treba promatrati i u kontekstu predizborne kampanje za skore izbore za Europski parlament.

Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica tražila je pomoć od Europske komisije u sanaciji ‘crnog brda’ kod Biljana Donjih budući da veća količina odloženog kamenog agregata dobivenog kao nusproizvod pri sanaciji metalne troske iz Tvornice elektroda i ferolegura Šibenik utječe na svakodnevni život, okoliš i zdravlje lokalnog stanovništva.
U dopisu koji je Komisiji uputila 16. travnja 2014. godine europarlamentarka Šuica ističe da je pristup vodi osnovno ljudsko pravo, o čemu se ozbiljno raspravlja u Europskom parlamentu na temelju prijedloga Europske građanske inicijative ‘Right2water’.
‘Interesira me može li Komisija pomoći hrvatskim državnim i zadarskim lokalnim vlastima riješiti problem ‘crnog brda’ kako bi se građanima koji su neposredno ugroženi osigurao normalan život te kako bi se i dalje mogli neometano baviti ekološkom poljoprivredom?’, pitala je Šuica, dodajući da su joj se kao članici odbora za Okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta građani tog područja višekratno obratili za pomoć.
‘Lokalne vlasti zadarske županije su također višekratno upozoravale nadležne državne institucije oko postupka sanacije ovog lokaliteta, no izostao je odgovor’, navela je zastupnica Šuica.
Odgovor Europske komisije očekuje u roku od šest tjedana od upućivanja pitanja Komisiji, priopćio je Ured zastupnice Šuice.
http://www.znet.hr/2014/04/suica-trazi-od-bruxellesa-spas-za-biljane-donje/
Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica tražila je pomoć od Europske komisije u sanaciji 'crnog brda' kod Biljana Donjih budući da veća količina odloženog kamenog agregata dobivenog kao nusproizvod pri sanaciji metalne troske iz Tvornice elektroda i ferolegura Šibenik utječe na svakodnevni život, okoliš i zdravlje lokalnog stanovništva
U dopisu koji je Komisiji uputila 16. travnja 2014., europarlamentarka Šuica ističe da je pristup vodi osnovno ljudsko pravo, o čemu se ozbiljno raspravlja u Europskom parlamentu na temelju prijedloga Europske građanske inicijative Right2water.
'Interesira me može li Komisija pomoći hrvatskim državnim i zadarskim lokalnim vlastima riješiti problem 'crnog brda' kako bi se građanima koji su neposredno ugroženi osigurao normalan život te kako bi se i dalje mogli neometano baviti ekološkom poljoprivredom?' pitala je Šuica dodajući da su joj se kao članici odbora za Okoliš, javno i hrane Europskog parlamenta građani tog područja višekratno obratili za pomoć.
'Lokalne vlasti zadarske županije također su višekratno upozoravale nadležne državne institucije oko postupka sanacije ovog lokaliteta, no izostao je odgovor', navela je zastupnica Šuica.
Odgovor Europske komisije očekuje u roku od šest tjedana od upućivanja pitanja Komisiji, priopćio je Ured zastupnice Šuice.
http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/329446/Suica-trazi-od-Bruxellesa-spas-za-Biljane-Donje.html
Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica tražila je pomoć od Europske komisije u sanaciji „Crnog brda“ kod Biljana Donjih budući da veća količina odloženog kamenog agregata dobivenog kao nusproizvod pri sanaciji metalne troske iz Tvornice elektroda i ferolegura Šibenik utječe na svakodnevni život, okoliš i lokalnog stanovništva.
Nadležne institucije i inspekcijske službe su upoznate s činjeničnim stanjem na lokaciji 'Crno brdo' kod Biljana Donjih te je u nekoliko navrata ukazivano na problem koji utječe na života lokalnih stanovnika. Međutim do danas nije pronađeno odgovarajuće rješenje iako postoji realna opasnost i mogućnost da daljnje trunjenje troske i ubuduće otežava život građanima koji žive u krugu od 10 km od Crnog brda.
Zastupnica Šuica tražila je pomoć i od Europske komisije u sanaciji ovog problema, a u dopisu Komisiji istaknula je:
"Budući da je pristup vodi osnovno ljudsko pravo, o čemu se zadnje vrijeme ozbiljno raspravlja u Europskom parlamentu na temelju prijedloga Europske građanske inicijative 'Right2water', interesira me može li Komisija pomoći hrvatskim državnim i zadarskim lokalnim vlastima riješiti problem 'Crnog brda' kako bi se građanima koji su neposredno ugroženi osigurao normalan život te kako bi se i dalje mogli neometano baviti ekološkom poljoprivredom?," odgovor se očekuje kroz šest tjedana.

Nakon što su Dubravka Šuica i Tonino Picula u Europskom parlamentu u Strasbourgu zatražili da povratak “opljačkanog hrvatskog kulturnog blaga tijekom rata devedesetih bude dio pregovaračkog paketa za ulazak Srbije u EU”, u Srbiji su se iskristalizirala dva stajališta , piše Slobodna Dalmacija.
Doduše, postoji i treći, službeni stav, a on se odnosi na činjenicu da je prije dvije godine potpisan sporazum između dviju država o obvezi povrata hrvatskog kulturnog blaga, koji su potpisali u Zagrebu tadašnji aktualni ministri kulture Andrea Zlatar Violić i njezin srbijanski kolegaPredrag Marković. Tada im je, u znak ovog čina, priredio prijem predsjednik Ivo Josipović.
Taj sporazum obvezuje Srbiju, pa se zahtjev Dubravke Šuice i Tonina Picule može gledati kao potez kojim se požuruje povrat hrvatskog kulturnog blaga, koje se, istina, sporo vraća na mjesta odakle je, kako hrvatska strana tvrdi, opljačkano, a srbijanska najčešće tvrdi da je “sklonjeno”.
Taj stav zastupaju izbjegličke organizacije, koje su drugi dan otkako su se u Strasbourgu oglasili Dubravka Šuica i Tonino Picula obratile Ministarstvu kulture Srbije i zatražile od ministarstva da se hrvatski zahtjev ne prihvati. Predsjednik Koalicije izbjegličkih udruga iz Hrvatske Miodrag Linta u priopćenju u povodu obraćanja Ministarstvu kulture podsjeća da Srpska pravoslavna crkva zastupa stajalište da se crkvene relikvije, a njih je možda ponajviše među hrvatskim kulturnim blagom iznesenim iz Hrvatske za vrijeme srbijanske agresije, mogu vraćati samo pravoslavnim manastirima i crkvama, i to onda kada za to “svoj blagoslov” da vladika koji je na čelu eparhije SPC-a u Hrvatskoj.
Kada spominje i ovaj zahtjev, Linta podsjeća na izjavu hrvatskog veleposlanikaGordana Markotića koji je izjavio da Hrvatska neće koristiti bilateralna pitanja za postavljanje uvjeta Srbiji pred ulazak u EU. Ako je to što je rekao veleposlanik Markotić, kaže Linta, službeni stav Hrvatske, onda su Šuica i Picula odstupili od toga stajališta.
Za razliku od stavova izbjegličkih organizacija, Laslo Varga, zamjenik predsjednika Odbora za eurointegracije u prošlom parlamentarnom sazivu, zastupa stajalište da se pitanje povrata hrvatskog kulturnog blaga treba riješiti sukladno sporazumu između dviju država što prije i da ne treba čekati da se pregovarački proces približi svojem kraju.
Nikola Kusovac, nekadašni kustos Narodnog muzeja u Beogradu i član državne komisije koja je vodila računa o kulturnom blagu iz Hrvatske, podsjeća kako je dobar dio toga blaga nakon dolaska u Srbiju restauriran i da je za to potrošeno dosta novca.
U Europskom parlementu Tonino Picula je podsjetio kako je iz Hrvatske opljačkano 22.829 muzejskih predmeta i 3097 kulturnih dobara. Veliki dio je vraćen do 2008. godine, ali od tada, bez obzira i na potpisani sporazum o povratu hrvatskog kulturnog blaga, u Hrvatsku je vraćeno samo nešto više od stotinu.
Srbijanska strana naglašava kako je najviše odnesenoga vraćeno u Slavoniju i Dalmaciju. Tako je u crkvu svetoga Đorđa u Boboti, kod Vukovara, vraćeno osam ikona s tamošnjeg ikonostasa, zatim barokne keramičke peći iz vukovarskog dvorca Eltz, pet srebrom okovanih ikona s ikonostasa crkve svetog Arhanđela Mihajla u manastiru Krka. Osim crkvene imovine, vraćena je čuvena Bauerova zbirka, drvene skulpture iz kolonije naivne umijetnosti, koje su bile pohranjene u Junakoviću u Vojvodini, kao i vukovarska biblioteka, koju je evakuirala JNA, s oko 3500 knjiga, piše Slobodna Dalmacija.
U prepunoj dvorani Jug II članovi HDZ mogli su se iz prve ruke uvjeriti u snagu zajedništva koje se vratilo u stranku nakon pretrpljene katarze, te je sada sasvim jasno kako se HDZ vratio svojoj izvornoj ideologiji – ideoligiji vjere, obitelji i Domovine.
Novo vodstvo Županijskog odbora HDZ-a Osječko–baranjske županije, na čelu sa predsjednikom Ivanom Anušićem bili su odličan domaćin motivacijskog skupa, a koliko je bitna Slavonija HDZ-u dovoljno govori i činjenica da su na motivacijskom skupu bile i prve tri osobe sa koalicijske liste HDZ-a za nadolazeće izbora za EU parlament, Andrej Plenković, Dubravka Šuica i Ivana Maletić. Preko 1200 članova stranke u prepunoj dvorani pozdravili su i visoki dužnosnici HDZ-a od političkog tajnika HDZ-a Tomislava Čuljka, pa sve do predsjednika ŽO-a svih pet slavonskih županija, Josip Đakić predsjednik Virovitičko podravske županije koji je predvodio mnogobrojne članove HDZ-a iz VPŽ, Franjo Lucić iz Požeško – slavonske, Božo Galić iz Vukovarsko – srijemske županije, te Pero Ćosić iz Brodsko – posavske županije.
Zastupnik u EU parlamentu Andrej Plenković istaknuo je kako su HDZ-ovi zastupnici obišli čitavu Hrvatsku te kako je vidljiv povratak vjere naroda u HDZ. Ova aktualna, neposobna, Vlada je uništila Hrvatsku u svakom smislu, a jedino HDZ-ov kadar, zajedno sa koalicijskim partnerima ima snage i znanja prekorenuti situaciju. Plenković je istaknuo kako je vrijeme da se sa vlasti maknu oni kojima je Hrvatska samo poligon za osobni probitak i bogaćenje, a na istu vlast dođu oni kojima će Hrvatska zaista biti na prvom mjestu, oni koji su dokazali da znaju kako kvalitetno predstavljati Hrvatsku, a to je upravo HDZ sa svojim koalicijskim partnerima.
Dubravka Šuica potvrdila je riječi Andreja Plenkovića istaknuvši kako su HDZ-ovi zastupnici najaktivniji ne samo od svih zastupnika iz Hrvatske, već i u odnosu na sve ostale zastupnike. Istaknula je kako su naši zastupnici vrlo brzo prepoznati kao vrijedan dio Europske pučke stranke unutar EU parlamenta te da to ne treba nikoga ni čuditi jer dok ostali pričaju isprazne priče koji samo pokazuju kako znanja nemaju, HDZ-ovi zastupnici svakodnevno rade i razvijaju nove mogućnosti ekonomskog napretka Hrvatske.
Zastupnica Ivana Maletić, kao vrsni poznavatelj EU fondova, istaknula je kako je poražavajuće da Hrvatska nije povukla gotovo ništa novca iz tih fondova, a jedini krivac je nesposobnost akutalne vlasti koja ne poznaje dovoljno način privlačenja novca, ali najgore od svega, ni ne trudi se upoznati iste, što dovodi Hrvatsku do poražavajuće činjenice kako smo jedina zemlja koja je više uplatila u proračun EU-a nego povukla novca van. U trenucima u kojima nas investitori zbog loše porezne, ekonomske ali i opće situacije u Hrvatskoj zaobilaze u širokom luku, fondovi EU-a trebali bi biti siguran dobitak za Hrvatsku, no katastrofalna nesnalažljivost činovnika postavljenih od strane Kukuriku koalicije i nevjerojatno neznanje same Vlade je rezultiralo gotovo nikakvom iskoristivošću fondova EU-a.
Svi govornici su pozvali prisutne na maksimalni anganžman tijekom ovih izbora, ali i izbora za predsjednika RH, kao iza Sabor, no isti su i istaknuli kako je ovakav broj prisutnih pokazatelj da se ne treba posebno pozivati članstvo na anganžman jer je isti i vidljiv. Kao poseban pokazatelj snage HDZ-a, istaknuti su asistenti zastupnika HDZ-a u Europskom parlamentu koji su pokazali iznimno znanje u funkcioniranju Europske unije, a time su stekli veliki ugled kako u EU tako i u Hrvatskoj.
Skup u Osijeku je započeo Lijepom našom, kao što je i običaj kod onih koji Hrvatsku vole, a ovaj veličanstveni skup završio je himnom HDZ-a Bože čuvaj Hrvatsku, nakon koje su svi uzvanici, govornici i gosti pozdravljeni gromoglasnim pljeskom.
Nakon što su Dubravka Šuica i Tonino Picula u Europskom parlamentu u Strasbourgu zatražili da povratak “opljačkanog hrvatskog kulturnog blaga tijekom rata devedesetih bude dio pregovaračkog paketa za ulazak Srbije u EU”, u Srbiji su se iskristalizirala dva stajališta.
Piše Jovo PARIPOVIĆ
Skup je bio radnog karaktera, a bili su pozvani svi dužnosnici stranke s područja navedene četiri županije. Skupu je nazočio i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Tomislav Karamarko. Osim Karamarka, nazočnima se obratio i Andrej Plenković, nositelj izborne liste HDZ, HSS, HSP Ante Starčević, BUZ, HDS, ZDS na izborima za Europski parlament, te kandidati s te liste, Dubravka Šuica i Ivan Sablić.
Svoj udio u raspravi dali su i predsjednici županijskih organizacija, i to predsjednik HDZ–a Međimurske županije Horvat Darko, predsjednik županijskog odbora HDZ-a Koprivničko-križevačke županije Darko Sobota, predsjednik županijskog odbora HDZ-a Bjelovarsko-bilogorske županije Miro Totgergeli, predsjednik županijskog odbora HDZ-a Varaždinske županije Anđelko Stričak, te član Središnjeg odbora stranke Goran Kaniški.
http://www.evarazdin.hr/u-d-knegincu-odrzan-regionalni-skup-hdz-a-za-cetiri-zupanije/