INTERVJU DUBRAVKA ŠUICA, POTPREDSJEDNICA HDZ-A I EUROZASTUPNICA

'Da Milanović ima imalo odgovornosti za Hrvatsku - podnio bi ostavku! Vrijeme je za prijevremene izbore!'

Dubravka Šuica najaktivnija je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, a po novi mandat ponovno kreće kao druga na HDZ-ovoj koalicijskoj listi. S potpredsjednicom HDZ-a, saborskom zastupnicom u čak tri mandata i bivšom dubrovačkom gradonačelnicom razgovarali smo u posljednjem tjednu zasjedanja Europarlamenta pred početak nove kampanje. Na početku razgovora kaže kako ne sumnja da će HDZ i ovog puta pobijediti na izborima za EP.

Unatoč lošim rezultatima Milanovićeve vlade, mnogi kritičari i analitičari uvjereni su kako ni HDZ neće uspjeti mobilizirati birače te da će skori europski izbori pokazati pat poziciju između dviju najjačih stranaka?

- Kada bi slušali i gledali kritičare koje spominjete vrlo vjerojatno Hrvatska danas ne bi bila samostalna država. Uvijek su kritičari i analitičari davali prednost lijevoj opciji, a mahom je pobjeđivala demokršćanska narodnjačka opcija, odnosno HDZ. Tako će biti i ovaj put.

Očekujete li da će na rejting HDZ-a utjecati nepravomoćna sudska presuda u slučaju Fimi media?

- Ne mislim. Istina je da je suđenje u slučaj Fimi medije duže vrijeme HDZ-u svojevrstan balast. Nije bilo lako svakodnevno slušati izvješća sa suđenja. To se zbivalo i pred prošle EU izbore, kao i pred lokalne. Ipak su ljudi prepoznali snagu HDZ-a, ali i činjenicu da HDZ prolazi svoju katarzu i mete pred svojim vratima. Naravno, nikome u stranci ne bi trebalo biti svejedno zbog svega što se zbivalo, ali drago mi je da su birači svjesni da se HDZ nakon svega obnavlja i zauzima položaj koji i priliči stranci pod čijom je palicom došlo do osamostaljenja naše Hrvatske.

Najaktivnija ste zastupnica u Europskom parlamentu i otvorili ste niz pitanja i problema. Poseban ste naglasak stavljali na mlade i poljoprivredu. Zašto baš na ta dva „područja"?

- Jednostavno je. Smatram da su mladi jedino bogatstvo naše države. S druge strane, poljoprivreda je jedan od najjačih gospodarskih resursa i moramo znati iskoristiti njene potencijale. Ali, moram naglasiti da su i pitanje mladih i pitanja poljoprivrede na neki način uvezani. Evo, prošle je godine 30.000 mladih i mahom školovanih ljudi napustilo Hrvatsku. Mnogi od njih su otišli sahrvatskog sela. Osobno poznajem više desetaka slučajeva da su mladi ljudi bili prisiljeni napustiti obiteljske mljekarske farme i seoska imanja, jer više nisu mogli živjeti od svog rada. Naravno, problem nezaposlenosti mladih ima i neke druge korijene, kao što ni problemi u poljoprivrednoj proizvodnji nisu od jučer. No sada nije vrijeme za upiranje prstom u to tko je kriv, već je trenutak da sjednemo i nađemo način kako pokrenuti poljoprivrednu proizvodnju i ukupno gospodarstvo. Na gospodarskom forumu koji će se održati nakon Uskrsa HDZ će pokazati konkretne projekte, a značajan dio njih bit će usmjeren upravo na poboljšanje poljoprivrede.

Katastrofalna politika Vlade dovela je Hrvatsku u nikad goru situaciju. Sve je veći broj ljudi koji su na rubu egzistencije, nezaposlenih nikad nije bilo više, svi pokazatelji padaju... Ipak, premijer Milanović napada sve one koji se usude reći da situacija nije dobra?

- Nažalost, premijer Milanović i većina njegovih ministara samo se znaju svađati i napadati. Za sve im je kriv netko drugi. Pa pogledajte, gotovo da i nema onih s kojima se nisu posvađali. Taj isti model primjenjuje i kada je u pitanju HDZ. Prije nekoliko dana podario nam je "biser" - SDP je nebo, a HDZ podzemlje! Ali, dok on tako zabavlja javnost, većina građana grca poput ribe na suhom. Njegova ministrica Pusić pravda se da moraju dignuti trošarine kako građani ne bi osjetili udar. Premijeru je očito sve smiješno. Njemu je smiješna i ocjena uglednog The Economista da Hrvatska spada među 10 najgorih gospodarstava na svijetu. Ali građani, velika većina, svakodnevno trpe njihove pogreške i propuste i ono što The Economist piše itekako osjećaju na svojoj koži.

Ali mnogi tvrde kako ni HDZ nema gospodarski program?

- HDZ ima gospodarski program i to smo već nekoliko puta pokazali. Podsjetit ću vaše čitatelje kako se gospodarski program suprotstavlja Vladinoj politici podizanja poreza i nameta. On se temelji na poticanju investicija i stvaranju okvira za razvoj srednjeg i malog poduzetništva, što će u konačnici potaknuti i zapošljavanje. Naš program prati desetak konkretnih i jakih infrastrukturnih projekata, čime ćemo potvrditi da HDZ ima dugoročnu strategiju i da gleda u budućnost. Sada moramo reći kakvu Hrvatsku želimo za pet, deset ili petnaest godina. Smatram da bi to trebalo biti pitanje nacionalnog konsenzusa. Ako želimo dobro ovoj našoj zemlji i našoj djeci valjda možemo sjesti za stol i reći koji su to strateški interesi i ključni gospodarski ciljevi. A onda ih se moramo držati, bez obzira na to čija je opcija na vlasti.

Manje je poznato da ste zamjenica u Delegaciji za odnose s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom i Kosovom u europskom Odboru za vanjske poslove. Kako gledate na položaj Hrvata u BiH?

- Na jedini mogući ispravan način. Ni jedna zemlja ne može biti članica EU-a bez poštovanja temeljnih i zajamčenih prava. Hrvati u BiH još ne koriste ustavno pravo na potpunu konstitutivnost. To je preduvjet za europski put BiH. Apsolutna ustavna ravnopravnost koja i institucionalno mora na isto mjesto staviti sva tri naroda u BiH. Kada se to dogodi, jako ću se radovati europskom putu Bosne i Hercegovine.

Lani ste na izborima za Europski parlament bili nositeljica liste. Ovaj put listu nosi Andrej Plenković. Mnogi to tumače kao Karamarkov pokušaj skretanja u centar?

- HDZ je uvijek bio stranka desnog centra i centra, tako da to ne bih tako tumačila. Ne smatram da na funkcijama i položajima uvijek i stalno moraju biti isti ljudi. Naprotiv, u stranci se uvijek zalažem za to da se otvori put kvalitetnim i perspektivnim ljudima.

Plenkovića mnogi, pa čak i ugledni stranački dužnosnici i saborski zastupnici, vide kao budućeg predsjednika stranke. Kako to tumačite?

- Isključivo kao pokušaj da se kroz takve priče nametne slika o HDZ-u kao o stranci u kojoj se stalno događaju neki potresi.

Je li vrijeme za prijevremene izbore?

- Naravno. HDZ je više puta upozoravao da nema više čekanja. Čak je Milanovićevoj vladi javno sugerirano da napravi rekonstrukciju i na ključna ministarska mjesta dovede ljude koji nisu opterećeni unutarstranačkim problemima i koji su stručnjaci. Kao i sve što je HDZ predložio - i taj je prijedlog premijer ignorirao. Da ima imalo odgovornosti za ovu zemlju, davno bi podnio ostavku.

Zastupnici HDZ-a članovi su grupacije pučana u EP-u. Kako ostali kolege gledaju na vas i kako ste se uklopili?

- Iako je naš prvi mandat bio krnji jer smo birani tek na jednu godinu, smatram da smo se izvrsno pozicionirali i u Europskom parlamentu i u grupaciji pučana gdje smo postali prepoznatljivi borci za interese hrvatskih, ali i EU građana. Osobno sam zadovoljna jer sam pokrenula mnoge inicijative. Osim mladih i poljoprivrede naglasak sam stavljala na povezivanje Hrvatske, Hrvata i BiH, regionalni razvoj, poticanje poduzetništva, ribarstvo i maksimalno korištenje EU fondova.

Kako stojimo s korištenjem dostupnih nam sredstava iz EU fondova?

- Loše. Hrvatska je u prvih pola godine mandata više sredstava uplatila u proračun EU-a nego što je preko dostupnih nam sredstava iz fondova uspjela dobiti natrag. To je sramota ove vlade. U razdoblju od 2014. do 2020., u financijskoj omotnici, Hrvatskoj je na raspolaganju više od tri milijarde eura. To su golema sredstva iz kojih možemo financirati kvalitetne projekte - od Pelješkog mosta do poljoprivrede. Inače poljoprivreda, koju aktualna vlast u Hrvatskoj olako shvaća, zauzima čak 40 posto proračuna Europske unije.

Bili ste aktivni i uporni i kada je bila riječ o izgradnji Pelješkog mosta?

- Bit ću slikovita. Dok se u cijeloj Europskoj uniji granice nesmetano prolaze, stanovnici juga Hrvatske moraju satima čekati na graničnom prijelazu s putovnicom u ruci. Za Pelješki most osobno se, kao i moja stranka, borim od prvoga dana. To nije pitanje samo pukog povezivanja juga s ostatkom zemlje, to je i prvoklasno nacionalno, sigurnosno i geopolitičko pitanje. Drago mi je što su i u Uniji prepoznali o čemu je riječ - jer to je sada pitanje sigurnosni i same Unije - te što su spremni sudjelovati u financiranju izgradnje Pelješkog mosta. Nažalost, podsjetit ću vas da su nas na početku mandata Milanović i njegovi ministri nazivali glupanima zato što smo inzistirali na nastavku njegove izgradnje.

"Često ni sama ne znam gdje se budim"

Kako je to raditi između dva europska grada, Bruxellesa i Strasborurga?

U mom slučaju to je raditi u dva europska grada i živjeti u dva hrvatska grada – Dubrovniku, gdje mi je suprug, i Zagrebu, u kojem sam često i u kojem mi živi kćer. Vrlo često ni sama ne znam gdje se budim. Evo, prije koji tjedan ujutro sam imala sjednicu Predsjedništva HDZ-a u Varaždinskim Toplicama, a već u kasno popodne sam izlagala na sjednici u Bruxellesu. Ipak, radujem se kada napravim nešto dobro za Hrvatsku, a najveći motiv su mi mladi ljudi. Imam krasan tim asistenata i bez njih bi mi bilo puno teže uskladiti sve obveze. Nažalost, društvene mreže vrlo su mi često glavno sredstvo komunikacije s obitelji i prijateljima. Radujem se što ćemo svi biti na okupu u Dubrovniku za Uskrs. Ujedno, iskoristila bih ovu prigodu da vama, svim djelatnicima 7dnevno i vašim čitateljima zaželim sretan i blagoslovljen najveći kršćanski blagdan - Uskrs!

"Vlada kasni s projektima, možda i ne povuče EU novac!"

Kazali ste kako Vlada nije iskoristila sredstva iz fondova. Što to konkretno znači?

Moram reći da je je to jedan o najvećih problema nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Naime, nekorištenje sredstava iz kohezijskih i strukturnih fondova koja postoje i koja nam stoje na raspolaganju, a sve zbog toga što vlada nije na vrijeme pripremila projekte ili zbog pokvarenih softvera kako govori ministar Grčić je - sramotno. To je vitalno pitanje, jer ako se taj novac ne iskoristi na vrijeme, nepovratno propada! Upravo se to dogodilo Hrvatskoj, ali za to nitko ne odgovara. Ta su nas sredstava mogla izvući iz krize, otvoriti nova radna mjesta, smanjiti iseljavanje mladih školovanih ljudi... Zbog nesposobne vlasti i ta je prilika izgubljena.

http://issuu.com/dubravka.suica/docs/7_dnevno__18.4.2014__str._14__a3

Hrvatski eurozastupnici Tonino Picula (SDP) i Dubravka Šuica (HDZ) založili su se na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu da povrat kulturnog blaga treba biti dio pregovaračkog paketa za ulazak u EU. 

http://issuu.com/dubravka.suica/docs/glas_grada__11.4.2014__str._3__a4

Postojeća Direktiva o povratu kulturnog blaga odnosi se samo na slučajeve nakon 1993. i oboje hrvatskih zastupnika tvrde da se ona mora produljiti na ranije slučajeve.

'Povrat kulturnog blaga treba biti dio pregovora za EU članstvo', naglasio je Picula u raspravi na plenarnoj sjednici.

Usprkos brojnim mjerama zaštite, krijumčarenje kulturnih dobara i dalje je jedna od najraširenijih vrsta ilegalne trgovine, (nakon krijumčarenja droge i oružja), s 40.000 umjetnina prokrijumčarenih na godišnjoj razini unutar Unije, kazao je Picula.

Hrvatskoj je kao najnovijoj članici EU izuzetno stalo da se primjena Direktive produlji na slučajeve otuđenja kulturnih dobara počinjenih prije 1993. 'Jer dok su se u Europskoj uniji ukidale tržišne granice, što je jedan od motiva usvajanja prve Direktive, Hrvatska je morala obraniti nacionalne granice. U tom razdoblju iz Hrvatske je otuđeno 22.829 muzejskih predmeta i 3.097 kulturnih dobara. Dobar dio je vraćen do 2008. godine, ali od tada do danas vraćeno je svega nešto više od 100 objekata', naglasio je Picula.

Ruža Tomašić naglasila je da niti jedna članica EU-a 'nije bila žrtvom kulturocida u posljednjih 30 godina na način na koji je to bila upravo Hrvatska'.

'Naša je kulturna baština početkom devedesetih godina prošlog stoljeća pretrpjela masovno uništenje i krađu neviđenih razmjera, a veliki dio pokradenog nacionalnog blaga nije vraćen i još se uvijek nalazi u Srbiji.

Stoga apsolutno podržavam ovaj prijedlog direktive, ali se nadam da Hrvatska neće morati čekati ulazak Srbije u EU kako bi vratila svoja kulturna dobra otuđena za vrijeme Domovinskog rata', rekla je Tomašić, pozivajući europske institucije da se kroz pristupne pregovore Srbije s EU 'otvoreno i jasno založe za što skoriji povrat otuđenog hrvatskog nacionalnog blaga'.

Šuica je još u veljači tražila pomoć Komisije pri ubrzanju povrata od Srbije kulturnih dobara koja su otuđena tijekom agresije na Hrvatsku u Domovinskom ratu, među kojima su brojne umjetnine iz muzeja, crkava, samostana te privatnih zbirki.

'Već sam više puta govorila u Europskom parlamentu da je Direktiva o vraćanju kulturnih dobara loša za Hrvatsku jer ne regulira povrat predmeta otuđenih prije 1993. godine, a znamo da je većina dobara otuđena iz RH do 1993. Sada kada je Srbija kandidat za članstvo u EU prilika je da reguliramo i riješimo ovo pitanje', poručila je Šuica u raspravi i također naglasila da postoji potreba ažuriranja Direktive o povratu kulturnog blaga zbog činjenice da je Hrvatska pristupila EU-u naknadno.

Izvor: http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/327511/Tomasic-Picula-i-Suica-zajedno-pritiscu-Srbiju.html

ZAGREB - Hrvatski eurozastupnici Tonino Picula (SDP) i Dubravka Šuica (HDZ) založili su se na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu da povrat kulturnog blaga treba biti dio pregovaračkog paketa za ulazak u EU. Postojeća Direktiva o povratu kulturnog blaga odnosi se samo na slučajeve nakon 1993. i oboje hrvatskih zastupnika tvrde da se ona mora produljiti na ranije slučajeve.

"Povrat kulturnog blaga treba biti dio pregovora za EU članstvo", naglasio je Picula u raspravi na plenarnoj sjednici.

Usprkos brojnim mjerama zaštite, krijumčarenje kulturnih dobara i dalje je jedna od najraširenijih vrsta ilegalne trgovine, (nakon krijumčarenja droge i oružja), s 40.000 umjetnina prokrijumčarenih na godišnjoj razini unutar Unije, kazao je Picula.

Hrvatskoj je kao najnovijoj članici EU izuzetno stalo da se primjena Direktive produlji na slučajeve otuđenja kulturnih dobara počinjenih prije 1993. "Jer dok su se u Europskoj uniji ukidale tržišne granice, što je jedan od motiva usvajanja prve Direktive, Hrvatska je morala obraniti nacionalne granice. U tom razdoblju iz Hrvatske je otuđeno 22.829 muzejskih predmeta i 3097 kulturnih dobara. Dobar dio je vraćen do 2008. godine, ali od tada do danas vraćeno je svega nešto više od 100 objekata", naglasio je Picula.

Šuica je još u veljači tražila pomoć Komisije pri ubrzanju povrata od Srbije kulturnih dobara koja su otuđena tijekom agresije na Hrvatsku u Domovinskom ratu, među kojima su brojne umjetnine iz muzeja, crkava, samostana te privatnih zbirki.

"Već sam više puta govorila u Europskom parlamentu da je Direktiva o vraćanju kulturnih dobara loša za Hrvatsku jer ne regulira povrat predmeta otuđenih prije 1993. godine, a znamo da je većina dobara otuđena iz RH do 1993. Sada kada je Srbija kandidat za članstvo u EU prilika je da reguliramo i riješimo ovo pitanje", poručila je Šuica u raspravi i također naglasila da postoji potreba ažuriranja Direktive o povratu kulturnog blaga zbog činjenice da je Hrvatska pristupila EU-u naknadno.

Izvor: http://www.ipress.hr/hrvatska/picula-i-suica-povrat-kulturnog-blaga-mora-biti-dio-pristupnih-pregovora-32154.html