Karlovačka županija je danas svečano obilježila Dan županije.

Tim se povodom u 9 sati u crkvi Presvetoga Trojstva u Karlovcu služila Sveta misa, a potom su položeni vijenci pred križem Gradskog groblja Jamadol u Karlovcu. Središnja svečanost održala se u 11 sati u Gradskom kazalištu Zorin dom, gdje je održana Svečana sjednica Županijske skupštine.

Na sjednici su dodijeljena javna priznanja Karlovačke županije. Godišnja priznanja primili su Branko Halužan, Josip Žunac, Prva osnovna škola Ogulin, Prvi mješoviti pjevački zbor branitelja Karlovačke županije Petar Svačić i Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Karlovac. Želimir Feitl dobitnik je priznanja za životno djelo.

Ipak, ono što je svakako obilježilo sjednicu bio je maratonski govor župana Ivana Vučića, koji je trajao više od 40 minuta. Vučić je u govoru spomenuo sve što je Županija radila u posljednjih godinu dana, nabrojao projekte koji su pokrenuti te na kraju čestitao svima Dan županije.

Na obilježavanju su sudjelovali i ukrajinski veleposlanik Oleksandar Levčenko, predsjednik Hrvatske zajednice županija Tomislav Tolušić, europarlamentarci Dubravka Šuica, Nikola Vuljanić i Ruža Tomašić te predsjednik Ivo Josipović.

“Karlovac je bio mjesto obrane te je bio neizmjerno važan u Domovinskom ratu. U Županiji je danas manje nezaposlenih nego drugdje, ima uspješnih projekata, uspješnih tvrtki… Ova županija je otvorena, stječe prijatelje, a onaj tko ima prijatelje je dobar čovjek”, kazao je predsjednik Josipović u svom govoru te čestitao građanima Dan županije.

Povodom obilježavanja Dana Karlovačke županije večeras će u Zorin domu biti održan koncert. Na rasporedu je večer klapske glazbe. Nastupaju Ženska klapa “Luna” iz Kožina, “Kalelarga” iz Zadra i karlovačka klapa “Voneti”, a gost večeri je Ante Sikirić. Koncert počinje u 20 sati.

http://regija.hr/vucic-dan-zupanije-obiljezio-maratonskim-govorom-josipovic-porucio-ova-zupanija-stjece-prijatelje-a-onaj-tko-ima-prijatelje-je-dobar-covjek/

Kliknite ovdje za članak.

 „Očekujem  da će Vlada ovoga puta djelovati promptno, posebice sada kada imamo pisano jamstvo Komisije da će financirati štete stanovnicima područja nastradalih u poplavama i nadam se da se neće ponoviti slučaj kada je zbog nepripremljenosti informacijskog sustava za praćenje EU fondova i zbog inertnosti vladajućih u pitanje došlo čak 150 mil eura", naglasila je Dubravka Šuica komentirajući odgovor Europske komisije na njezin apel iz veljače za financiranjem šteta stanovnicima koji žive na područjima pogođenim poplavama u Hrvatskoj.               

Hrvatski zastupnici su ponovili svoju potporu procesu proširenja EU koji je ključan za stabilnost i gospodarski razvoj država jugoistočne Europe

U Europskom parlamentu 8. travnja 2014. održana je 4. Konferencija Europske pučke stranke na temu 'Jugoistok Europe od stabilizacije do pridruživanja' kojoj su prisustvovali brojni europski zastupnici i predstavnici političkih stranaka iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Albanije, Makedonije i Kosova te HDZ-ovi zastupnici u Europskom parlamentuDubravka Šuica, Zdravka Bušić, Ivana Maletić, i Andrej Plenković. Savjetnica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Željana Zovko, međunarodna tajnica HDZ-a BiH i kandidatkinja na listi HDZ-a, kao i čelnik HDZ 1990. Martin Raguž su iznijeli jasna stajališta i očekivanja Hrvata u BiH te zatražili potporu EPP-a.

 

Izvor: http://www.portaloko.hr/clanak/put-europskog-parlamenta-u-gostima-kod-dubravke-%C5%A1uice-/0/59317/

U Europskom parlamentu 8. travnja 2014. održana je 4. Konferencija Europske pučke stranke na temu Jugoistok Europe od stabilizacije do pridruživanja kojoj su prisustvovali brojni europski zastupnici i predstavnici političkih stranaka iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Albanije, Makedonije i Kosova te HDZ-ovi zastupnici u Europskom parlamentu Dubravka Šuica, Zdravka Bušić, Ivana Maletić, i Andrej Plenković. Savjetnica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Željana Zovko, međunarodna tajnica HDZ-a BiH i kandidatkinja na listi HDZ-a, kao i čelnik HDZ 1990. Martin Raguž su iznijeli jasna stajališta i očekivanja Hrvata u BiH te zatražili potporu EPP-a.

Hrvatski zastupnici su ponovili svoju potporu procesu proširenja EU koji je ključan za stabilnost i gospodarski razvoj država jugoistočne Europe. Posebno su govorili o političkoj situaciji u BiH i jednakopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda, kao i o europskom putu Srbije. Razmijenjena su gledišta s predsjednikom EPP-a Josephom Daulom, predsjednikom Izaslanstva EP-a za odnose  s jugoistočnom Europom Eduardom Kukanom, izvjestiteljicom EP-a o BiH Doris Pack i ostalim europarlamentarcima.

Zastupnica Šuica pozdravila je Rezoluciju EP  o napretku BiH iz veljače o.g., te prošlotjedno potpisivanje Izjave o europskim vrijednostima koju su potpisali u Sarajevu predstavnici 5 stranaka među kojima su HDZ BiH i HDZ 1990. Ponovila je da politički konsenzus može osigurati europsku perspektivu BiH, a ustavna reforma tj. revidiranje Daytonskog sporazuma može i mora osigurati jednakopravnost svih konstitutivnih naroda a osobito Hrvata. Dodala je kako do napretka u BiH mogu doći jedino inicijativama bosanskohercegovačkih političara, a europske institucije trebaju dati podršku konstruktivnoj politici koja pridonosi europeizaciji i funkcionalnosti BiH.

Zastupnica Bušić je kazala kako hrvatski narod svoju konstitutivnost u Bosni i Hercegovini još ne ostvaruje. Naglasila je kako je međunarodni okvir za rješenje hrvatskoga pitanja Rezolucija Europskog parlamenta iz veljače o.g. koja nudi okvir federalnoga ustrojstva, jamči suverenost konstitutivnim narodima, a ujedno čuva cjelovitost BiH. U tom okviru bilo bi riješeno i pitanje stalnih prijetnji separatizma i unitarizma. Tako se zastupnica Bušić zauzela za federalizaciju BiH i upozorila da je potrebno djelovati odmah kako Hrvati s vremenom ne bi postali, od konstitutivnog naroda, manjina u Bosni i Hercegovini, jer posljednji popis stanovništva potvrđuje osjetno smanjenje broja Hrvata u BiH.

Zastupnik Plenković komentirao je širi kontekst trenutnog stanja EU koja izlazeći iz krize kreće prema rastu i zapošljavanju što je i program EPP-a. No, politika štednje se osjeti i na proračunskom okviru EU koji je za idućih sedam godina za 3,5% manji nego prethodni a to ima refleksije i na daljnju dinamiku proširenja. Snažno se založio za jednakopravnost Hrvata i europeizaciju BiH. Plenković je osudio krajnje neprihvatljive i neprimjerene izjave pravnih zastupnika Vlade Srbije u sudskom procesu koji se vodi na Međunarodnom sudu pravde, a odnose se na usporedbu pripreme oslobodilačke akcije Oluje sa zločinima počinjenim nad Židovima u Drugom svjetskom ratu. Rekao je da Srbija itekako treba pripaziti kakvu retoriku ima prema državi članici EU, ako ima namjeru ići prema članstvu u EU.

Izvor: http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=31945:hdz-ovi-europarlamentarci-vrsto-za-jednakopravnost-hrvata-u-bih-&catid=1:politika&Itemid=9

Srijeda, 09 Travanj 2014

U Europskom parlamentu 8. travnja 2014. održana je 4. Konferencija Europske pučke stranke na temu Jugoistok Europe od stabilizacije do pridruživanja kojoj su prisustvovali brojni europski zastupnici i predstavnici političkih stranaka iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Albanije, Makedonije i Kosova te HDZ-ovi zastupnici u Europskom parlamentu Dubravka Šuica, Zdravka Bušić, Ivana Maletić, i Andrej Plenković.

Savjetnica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Željana Zovko, međunarodna tajnica HDZ-a BiH i kandidatkinja na listi HDZ-a, kao i čelnik HDZ 1990. Martin Raguž su iznijeli jasna stajališta i očekivanja Hrvata u BiH te zatražili potporu EPP-a.

Hrvatski zastupnici su ponovili svoju potporu procesu proširenja EU koji je ključan za stabilnost i gospodarski razvoj država jugoistočne Europe. Posebno su govorili o političkoj situaciji u BiH i jednakopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda, kao i o europskom putu Srbije. Razmijenjena su gledišta s predsjednikom EPP-a Josephom Daulom, predsjednikom Izaslanstva EP-a za odnose  s jugoistočnom Europom Eduardom Kukanom, izvjestiteljicom EP-a o BiH Doris Pack i ostalim europarlamentarcima.

Zastupnica Šuica pozdravila je Rezoluciju EP  o napretku BiH iz veljače o.g., te prošlotjedno potpisivanje Izjave o europskim vrijednostima koju su potpisali u Sarajevu predstavnici 5 stranaka među kojima su HDZ BiH i HDZ 1990. Ponovila je da politički konsenzus može osigurati europsku perspektivu BiH, a ustavna reforma tj. revidiranje Daytonskog sporazuma može i mora osigurati jednakopravnost svih konstitutivnih naroda a osobito Hrvata. Dodala je kako do napretka u BiH mogu doći jedino inicijativama bosanskohercegovačkih političara, a europske institucije trebaju dati podršku konstruktivnoj politici koja pridonosi europeizaciji i funkcionalnosti BiH.

Zastupnica Bušić je kazala kako hrvatski narod svoju konstitutivnost u Bosni i Hercegovini još ne ostvaruje. Naglasila je kako je međunarodni okvir za rješenje hrvatskoga pitanja Rezolucija Europskog parlamenta iz veljače o.g. koja nudi okvir federalnoga ustrojstva, jamči suverenost konstitutivnim narodima, a ujedno čuva cjelovitost BiH. U tom okviru bilo bi riješeno i pitanje stalnih prijetnji separatizma i unitarizma. Tako se zastupnica Bušić zauzela za federalizaciju BiH i upozorila da je potrebno djelovati odmah kako Hrvati s vremenom ne bi postali, od konstitutivnog naroda, manjina u Bosni i Hercegovini, jer posljednji popis stanovništva potvrđuje osjetno smanjenje broja Hrvata u BiH.

Zastupnik Plenković komentirao je širi kontekst trenutnog stanja EU koja izlazeći iz krize kreće prema rastu i zapošljavanju što je i program EPP-a. No, politika štednje se osjeti i na proračunskom okviru EU koji je za idućih sedam godina za 3,5% manji nego prethodni a to ima refleksije i na daljnju dinamiku proširenja. Snažno se založio za jednakopravnost Hrvata i europeizaciju BiH. Plenković je osudio krajnje neprihvatljive i neprimjerene izjave pravnih zastupnika Vlade Srbije u sudskom procesu koji se vodi na Međunarodnom sudu pravde, a odnose se na usporedbu pripreme oslobodilačke akcije Oluje sa zločinima počinjenim nad Židovima u Drugom svjetskom ratu. Rekao je da Srbija itekako treba pripaziti kakvu retoriku ima prema državi članici EU, ako ima namjeru ići prema članstvu u EU. - priopćeno je iz ureda za odnose s javnošću Europske pučke stranke.

Izvor: http://www.brotnjo-online.com/index.php?option=com_content&task=view&id=7547&Itemid=1

BRUXELLES - Očekujem da će Vlada ovoga puta djelovati promptno, posebice sada kada imamo pisano jamstvo Komisije da će financirati štete stanovnicima područja nastradalih u poplavama i nadam se da se neće ponoviti slučaj kada je zbog nepripremljenosti informacijskog sustava za praćenje EU fondova i zbog inertnosti vladajućih u pitanje došlo čak 150 milijuna eura, naglasila je zastupnica u EU parlamentu Dubravka Šuica komentirajući odgovor Europske komisije na njezin apel iz veljače za financiranjem šteta stanovnicima koji žive na područjima pogođenim poplavama u Hrvatskoj.

- Hrvatska mora u skladu s primjenjivim pravilima EU-a o procjenama rizika prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih djelovanjem čovjeka utvrditi prioritete za navedeno sufinanciranje. Očekuje se da će hrvatska nadležna tijela procjenu rizika dovršiti do kraja 2015. To znači da bi se u praksi sufinanciranje iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u tom području moglo osigurati tek nakon 2015., stoji u odgovoru Šuici koji potpisuje povjerenik Komisije Johanes Hahn.

Šuica je tom prigodom pitala Komisiju i za dostupnost sredstava u EU proračunu koja bi jedinice lokalne samouprave mogle koristiti za prevenciju s ciljem izgradnje nasipa i sustava za odvodnju, na što je također dobila pozitivan odgovor. Komisija je naglasila da je neophodno strateško planiranje kako bi se koristila sredstva iz strukturnih i investicijskih fondova, što u Hrvatskoj trenutno ne postoji.

- U tu svrhu potrebno je imati strategiju, no ako Hrvatska namjerava ulagati prije dovršetka strategije, prioriteti ulaganja, njihovi očekivani rezultati i pokazatelji morali bi u okviru programa biti dobro definirani i opravdani kako bi se mogli smatrati prihvatljivima za financiranje iz sredstava EU-a, stoji u zaključku odgovora Europske komisije.

Dubravka Šuica uputila je pitanja EU Komisiji vezana za štetu prouzrokovanoj vremenskim neprilikama, te vam pitanja i odgovore prenosimo u cjelosti:

Ekstremno niske temperature, led i snijeg uzrokovali su milijunske štete u Gorskom kotaru prije nekoliko dana kada su tisuće kućanstava ostale bez opskrbe električnom energijom. Taj dio Hrvatske bio je okovan ledom, a oštećeni su dalekovodi, obiteljski nasadi, niskonaponska mreža i šume. Budući da se gospodarstvo ovog kraja temelji na drvnoj industriji, nastala šteta je velika. Vrtići i škole bili su također zatvoreni. Situacija se trenutno normalizira te se Gorski kotar oporavlja od posljedica prirodne katastrofe. Još uvijek se radi na uspostavi prometa, cjelovite opskrbe električnom energijom i telekomunikacijskim vezama. Zbog velike štete uzrokovane ledom, snijegom i niskim temperaturama župani Primorsko-goranske i Karlovačke županije proglasili su elementarnu nepogodu za određena područja. Razmjer katastrofe najbolje se potvrđuje time da je potrebno sanirati gotovo cijelu elektromrežu Gorskog kotara. Sanacija će trajati mjesecima, dok će za obnovu šuma biti potrebno i više desetljeća.

Može li se Komisija izjasniti:

1. Na koju pomoć može računati Hrvatska za sanaciju oštećenih dalekovoda, niskonaponskih mreža, obiteljskih nasada i šuma na područjima koje su zahvatili hladnoća, led i snijeg, a sve u cilju osiguranja sigurnosti građana te osnovnih uvjeta za život?
2. Mogu li se sredstva Europskog fonda za solidarnost putem tijela Vlade RH iskoristiti za sanaciju stradalih područja i mogu li stanovnici pogođenih područja računati na promptno djelovanje institucija EU-a?
3. Koji se drugi izvori financiranja mogu koristiti za sanaciju uništene infrastrukture i šuma u Gorskom kotaru?

Odgovor:

1. Mjere oporavka i obnavljanja nakon kriznih situacija mogle bi u razdoblju od 2014. do 2020. biti prihvatljive za sufinanciranje iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Hrvatska mora u skladu s primjenjivim pravilima EU-a procjenom rizika prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih djelovanjem čovjeka utvrditi prioritete za navedeno sufinanciranje. Očekuje se da će hrvatska nadležna tijela procjenu rizika dovršiti do kraja 2015. To znači da bi se u praksi sufinanciranje iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u tom području moglo osigurati tek nakon 2015.

2. Samo na temelju zahtjeva koji hrvatska nadležna tijela moraju podnijeti u roku od deset tjedana od prve štete može se procijeniti bi li Fond solidarnosti EU-a mogao intervenirati da se šteta nadoknadi. Hrvatska nadležna tijela najavila su da razmatraju podnošenje navedenog zahtjeva. Komisija je u kontaktu s hrvatskim nadležnim tijelima te pruža smjernice i savjete za pripremu zahtjeva.

3. Izvori financiranja navode se u prvom i drugom odgovoru.

4. Izgradnja nasipa i sustava odvodnje mogla bi se poduprijeti iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. U tu je svrhu potrebno imati strategiju navedenu u odgovoru na prvo pitanje. Ako Hrvatska namjerava ulagati prije dovršetka strategije, prioriteti ulaganja, njihovi očekivani rezultati i pokazatelji morali bi u okviru programa biti dobro definirani i opravdani na temelju analize rizika od poplava kako bi se kasnije mogli smatrati prihvatljivima za financiranje iz sredstava EU-a.