• dubravka-suica-slide18.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-1AP.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-1L.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-A.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-B.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-C.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-D.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-E.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-F.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-G.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-H.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-I.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-J.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-K.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-M.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-N.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-O.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-Q.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-R.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-S.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-T.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-V.jpg

Notice: Undefined property: JObject::$description in /home/ds/public_html/components/com_k2/templates/default/user.php on line 59
19-03-2014

HDZ-ovi europarlamentarci skandalizirali se nad nekoliko rečenica koje je u predgovoru kataloga izložbe napisao socijaldemokratski predsjednik EP-a Martin Schulz

Foto: Tomislav Krasnec

 Autor: Tomislav Krasnec

U zgradi Europskog parlamenta u Bruxellesu danas su predstavljena djela hrvatskih umjetnika koja su postala dio stalne zbirke umjetnina EP-a, ali otvaranje izložbe nije moglo proći bez malog političkog skandala. HDZ-ovi europarlamentarci skandalizirali su se nad nekoliko rečenica koje je u predgovoru kataloga izložbe napisao socijaldemokratski predsjednik EP-a Martin Schulz. Napisao je, naime, da su umjetnici uživali slobodu u bivšoj Jugoslaviji.

 – Potpuno sam iznenađena tekstom predgovora predsjednika EP-a koji, izgleda, misli da je Hrvatska još uvijek u Jugoslaviji. Ne mogu se nikako složiti s načinom na koji je opisao Jugoslaviju kao slobodnu zemlju. Jugoslavija nije bila slobodna zemlja ni za obične građane, a pogotovo ne za umjetnike. I zato me jako iznenadilo to što je napisao Schulz, pokvario nam je ovaj fini događaj. Ovo je zaista velik događaj za hrvatske umjetnike – kaže Dubravka Šuica, HDZ-ova zastupnica u EP-u.

Martin Schulz u predgovoru je, među ostalim, napisao ovo: "Ova izložba nije zanimljiva tek s umjetničkog stajališta. Ona također otkriva jedinstven položaj Hrvatske u bivšem istočnom bloku. Kao nesvrstana zemlja, bivša Jugoslavija razvijala je vlastitu kulturnu politiku, dopuštajući umjetnicima da se slobodno izražavaju pod uvjetom da ne stvaraju pomutnju. Iako je nedostajalo materijala i razvoj umjetničkog tržišta nije bio potpuno omogućen, umjetnici su mogli stvarati umjetnička djela gotovo nesputano. Jugoslavija je stoga zauzimala posebno mjesto između Zapada i Istoka, ne samo u političkom i gospodarskom nego i u umjetničkom smislu. Umjetnička djela izložena u našem Parlamentu iskazuju ovu iznimnu odliku".

Europski parlament upotpunio je svoju umjetničku zbirku djelima ovih hrvatskih umjetnika: Borisa Bućana, Ivane Franke, Sanje Iveković, Nives Kavurić-Kurtović, Ivana Kožarića, Đure Sedera, Josipa Vanište i Zlatana Vehabovića.

SDP-ov europarlamentarac Marino Baldini, inače povjesničar umjetnosti po struci, za Večernji list je prokomentirao zgražanje HDZ-ovaca nad Schulzovim riječima. 

– Mi detaljno znamo što se sve događalo u našoj umjetnosti između dva svjetska rata i nakon Drugog svjetskog rata. Murtićev put u Ameriku, utjecaj koji je išao upravo preko Murtića i Džamonje, preko naših velikih umjetnika koji su bili aktivni još od Topuskog 1944. i prije toga. Prema tome, hrvatska umjetnost u bivšoj Jugoslaviji nije samo značajna za Hrvatsku, nego puno šire. I u tom kontekstu Schulz spominje bivšu Jugoslaviju. Povijesno, mi moramo znati i ono što je dobro, ne samo ono što je bilo loše. Uvijek se trebamo držati onoga što je dobro, a ne onoga što je bilo loše. Jer protiv toga smo se borili i borit ćemo se uvijek, ako bude opet trebalo – rekao je Baldini.

Nekoliko sati nakon otvaranja izložbe, HDZ-ovi europarlamentarci zajedno su uputili otvoreno pismo predsjedniku EP-a Martinu Schulzu. "U Vašem tekstu Hrvatska je percipirana skoro isključivo u kontekstu bivše Jugoslavije, zanemarujući tisućljetni hrvatski kulturni identitet. U tom smislu, kao zastupnici hrvatske delegacije Europske pučke stranke - HDZ-a tražimo Vas objašnjenje iz kojih je razloga takva neprimjerena i pogrešna poruka odaslana prilikom otvaranja ovako važne izložbe u Europskom parlamentu", kaže se u pismu. 

Martin Schulz je inače i kandidat europskih socijalista i demokrata za budućeg predsjednika Europske komisije. Tu njegovu kandidaturu podržao je i SDP.

Izvor: http://www.vecernji.hr/hrvatska/schulz-nam-je-pokvario-izlozbu-tvrdnjom-da-je-jugoslavija-bila-slobodna-927805

17-03-2014

Hrvatski zastupnici već su iza sebe ostavili mnoge europske kolege.

Autor: Ivan Klarić

Stotine zastupnika u Europskom parlamentu u tu su instituciju izabrane još 2009. godine, pa je teško očekivati da bi većinu njih hrvatski kolege, koji su u parlament stigli tek prije nekoliko mjeseci, mogli preteći u aktivnostima.

No, unatoč tome, pojedini hrvatski eurozastupnici već su iza sebe ostavili mnoge europske kolege.

Naime, stranica MEP ranking.eu koja prati aktivnost EU zastupnika, pokazuje nam koliko su EU zastupnici, a među njima i oni iz Hrvatske, aktivni u svom poslu.

Što se tiče hrvatskih EU zastupnika, s ukupno 346 aktivnosti, najaktivnija je Dubravka Šuica. Ukupno gledajući, Šuica je na 271. mjestu od svih zastupnika zajedno. Na drugom mjestu nalazi se Šuicina kolegica s koalicijske liste HDZ-a i partnera, predsjednica HSP-a AS Ruža Tomašić. Ona je do sada imala 293 aktivnosti i ukupno gledajući nalazi se na 349. mjestu.

Stranica MEP ranking.eu koja prati aktivnost EU zastupnika, pokazuje nam koliko su EU zastupnici, a među njima i oni iz Hrvatske, aktivni u svom poslu.

Treće mjesto zauzeo je Tonino Picula. 237 njegovih aktivnosti bilo je dovoljno za 433. mjesto od svih EU zastupnika. HDZ-ovac Davor Ivo Stier je s 222 aktivnosti na četvrtom mjestu među hrvatskim EU zastupnicima i na 461. mjestu ukupno.

Andrej Plenković je do sada imao 216 aktivnosti, te je zauzeo peto mjesto među hrvatskim odnosno 473. mjesto među kolegama iz cijele Europe. SDP-ova Biljana Borzan je šesta. Imala je 140 aktivnosti s kojima je na 616. mjestu među EU zastupnicima. Ivana Maletić (HDZ) imala je 114 aktivnosti što joj je bilo dovoljno za sedmo mjesto u konkurenciji hrvatskih odnosno 658. mjesto među zastupnicima iz EU.

Sandra Perković Jakovina je na osmom mjestu. Imala je 95 aktivnosti. Na 680. je mjestu ukupno. Predstavnik Hrvatskih laburista stranke rada, Nikola Vuljanić je 9. odnosno 700. ukupno. Imao je 83 aktivnosti. Iza njega se nalazi HDZ-ova Zdravka Bušić. Imala je 82 aktivnosti što je bilo dovoljno za 701. mjesto ukupno. Oleg Valjalo je na začelju. S 59 aktivnosti nalazi se na 725. mjestu.

Izvor: http://www.politikaplus.com/novost/99453/evo-tko-je-najaktivnija-hrvatska-zastupnica-u-europskom-parlamentu

15-03-2014

Radi se o kukavičjem jajetu koje je podvaljeno konzervativcima.

Autor: Ante Gugo

Ines Christina Zuber, zastupnica Europskog parlamenta, inače članica komunističke stranke iz Portugala, bila je izvjestiteljica rezolucije koja je trebala govoriti o pravima žena u Europskog uniji. Neki kažu da je ona većim dijelom i autorica spornog dokumenta. Kažem da je rezolucija trebala govoriti o pravima žena, jer u njezinom sadržaju ima svega ostaloga više nego teksta o ravnopravnosti žena i muškaraca, iako dio naših medija inzistira baš na tome. U nekim svojim dijelovima rezolucija je udarila na same pravne temelje Unije, a u ostatku predložena je politika koja se protivi stavu konzervativaca po pitanju izlaska Europe iz gospodarske krize. Nažalost, domaći mediji, među kojima prednjači Hrvatska televizija, a pridružio joj se i T-Portal nisu uopće predočili činjenice, nego su neizglasavanje rezolucije predstavili kao protivljenje konzervativaca tome da žene budu ravnopravne u društvu, naglašavajući kako su među tim konzervativcima i zastupnici HDZ-a.

Sad već mogu otvoreno reći da se radilo o kukavičjem jaju koje je bilo podvaljeno konzervativcima. Ipak, začuđuje brzina kojoj je to kukavičje jaje prihvaćeno u dijelu hrvatskih medija. S kojom lakoćom je problem  podrivanja temelja zakonodavstva unije predstavljen kao nerazumijevanje konzervativaca, odnosno zastupnika HDZ-a za prava žena! Pa dvoje novinara HTV-a skoro je plakalo pričajući koliko je to strašno!

Sve ovo događa se na samom početku predizborne kampanje za Europski parlament, pa se i ovakva bezočna manipulacija dijela medija ne može protumačiti nikako drukčije nego kao njihovo uključivanje u propagandu jedne političke opcije. Hrvatsko novinarsko društvo, već odavno i samo ideološki opredjeljeno, i ovom prilikom ostalo je nijemo.

Kad sam nedavno boravio u Strasbourgu u Europskom parlamentu, razgovarao sam s nekim zastupnicima o tome kako bi EU mogla reagirati na hrvatski referendum o braku te na sporove oko zdravstvenog odgoja u školama. Razgovarali smo i o problemu sve većeg broja mladih nezaposlenih ljudi. Zofija Mazej Kukovič, bivša slovenska ministrica zdravstva, rekla mi je tada da je pitanje obrazovanja, pa i zdravstvenog odgoja, nešto što je u isključivo u nadležnosti nacionalnog zakonodavstva i da se EU ne petlja u takva pitanja. Roberta Metsola, zastupnica s Malte, članica odbora za ljudska prava i slobode, rekla mi je da Unija svojim zakonima regulira područje gospodarstva, prometa, veza i slično, ali sve što se tiče obrazovanja, kulture, zaštite tradicije, ljudskih prava i slično reguliraju zemlje članice svojim zakonima. Unija određuje okvire ljudskih prava, ali ne ulazi u detalje, jer su oni najčešće vezani uz kulturno i tradicijsko naslijeđe, koje se u EU jako poštuje. Slično mi je rekao i Marian-Jean Marinescu, zastupnik iz Ruminjske. Zašto je ovo važno?

U rezoluciji koju su krojili portuglaski komunisti >>, inače članovi parlamentarne grupacije lijevih i zelenih, što će se malo kasnije pokazati vrlo važnim, puno se govori baš o tome kako bi zemlje članice trebale utjecati na sustav obrazovanja, na neka pitanja sloboda koja korijene imaju u tradiciji i na, što je najzanimljivije, slobodu medija, kojima bi trebalo davati upute što i kako će pisati.

Dakle, u rezoluciji za koju su u orkestriranoj kampanji na HTV-u rekli da je dokument kojim se traže jednake zarade za žene i muškarce, a konzervativci nisu htjeli glasovati „za“, u poglavlju 42., između ostalog, piše: „...preporuča državama članicama da štite prava žena na slobodne, visokokvalitetne javne ginekološke i akušerske zdravstvene usluge te na spolno i reproduktivno zdravlje u cjelini, uključujući i pravo na dobrovoljni prekid trudnoće; naglašava da države članice trebaju osigurati da sve žene dijele ista prava kada je riječ o kontracepciji, materinstvu ili spolnosti...“

Poznato je da su baš „zeleni“ u Europi liberalni i da se zalažu za mnoga rješenja koja su moderna, pa ponekad čak i ispred vremena. Ovog puta i oni su rekli ne! Očito je manipulacija bila prevelika čak i za njih.

Ovakav tekst gurnut je pred zastupnike Europskog parlamenta u vrijeme kad će Irci referendumom odlučivati o apsolutnoj zabrani pobačaja, dok neke druge zemlje po tom pitanju idu prema tolikoj liberalizaciji da više niti ne vode baš striktno računa o granici od 12 tjedana, do kad se smatra medicinski bezopasno obaviti takav zahvat. Inače, ovo je jedno od onih pitanja o kojima zemlje članice odlučuju samostalno. To nije pitanje europskog zakonodavstva, baš kao ni poglavlje 58., u kojem piše: „preporučuje da države članice razrade obrazovne programe u srednjim školama, za tinejdžere u dobi od 12 godina i više kako bi se borile protiv spolnih stereotipa; ovo bi se obrazovanje trebalo temeljiti na dobroj praksi, trebalo bi obrazovati učenike i učenice o spolovima, u pokušaju da uništi stereotipe koji se odnose na društvene uloge te prikaz i značaj suštine žene ili muškarca;...“

Kad se pročita predloženi tekst rezolucije, postaje jasnije zašto su naši vladajući političari prijetili da ćemo imati velikih problema s EU zbog neprihvaćanja zdravstvenog odgoja kojeg je htio nametnuti ministar Željko Jovanović. Naime, tekst ove rezolucije priprema se još od 2012. godine.
Klub Europske pučke stranke, koji je i najbrojniji u Europskom parlamentu, odbio je ovakav tekst rezolucije. Oni su to obrazložili činjenicom da se radi o jednom od najvažnijih pitanja s područja ljudskih prava te su izrazili žaljenje što je izostao dogovor oko toga. Naime, pučani su predložili drugu rezoluciju, koja je također odbačena, i napravljen je ovaj sporni tekst u kojem se, osim spomenutih spornih stvari, posebno fokusiraju i rješenja za izlazak gospodarstva Unije iz krize. Poznato je da EU u ovom trenutku inzistira na rješenjima koja podržavaju baš konzervativci. Pitanja gospodarstva i financija spadaju u nadležnost Unijinog zakonodavstva. Ta rješenja predviđaju značajne mjere štednje. Ova rezolucija, koja se trebala baviti pravima žena, bavi se rješenjima koja za izlazak iz krize trenutno brane konzervativci, odnosno cijela Unija, budući da su konzervativci većina.

A kad već govorim o većini i manjini, nije zgorega spomenuti i kako je prošlo glasovanje o rezoluciji. Protiv izvješća glasovalo je 298 zastupnika, uglavnom konzervativaca, 289 bilo je za, većinom ljevičari i liberali, a 87 bilo je suzdržano, među kojima veći broj “zelenih”. Kako sam već skrenuo pozornost na rezultate glasovanja, zanimljivo je vidjeti da su veći broj „zelenih“, dakle zastupnika koji ne pripadaju istom klubu kao i autori rezolucije, portugalski komunisti, nego posebnom klubu zelenih. Čak ni oni nisu podržali ovakvu rezoluciju. Da su podržali, rezolucija je mogla glatko proći. Poznato je da su baš „zeleni“ u Europi liberalni i da se zalažu za mnoga rješenja koja su moderna, pa ponekad čak i ispred vremena. Ovog puta i oni su rekli ne! Očito je manipulacija bila prevelika čak i za njih.

Sad već mogu otvoreno reći da se radilo o kukavičjem jaju koje je bilo podvaljeno konzervativcima.

Ipak, začuđuje brzina kojoj je to kukavičje jaje prihvaćeno u dijelu hrvatskih medija. S kojom lakoćom je problem  podrivanja temelja zakonodavstva unije predstavljen kao nerazumijevanje konzervativaca, odnosno zastupnika HDZ-a za prava žena! Pa dvoje novinara HTV-a skoro je plakalo pričajući koliko je to strašno! A što su u Europskom parlamentu pričali ti zastupnici HDZ-a, koji su predstavljeni kao potpuno neosjetljivi za prava žena? Dubravka Šuica >> između ostalog je rekla: „...U parlamentima diljem svijeta nejednaka je zastupljenost žena i muškaraca budući da je samo 21,4 posto žena u parlamentima,  a slična situacija je i u ostalim segmentima života. Od ukupnog broja stanovnika čak 51% otpada na žene dok su one i dalje podcijenjene i nisu jednako tretirane. (…) Prvo, žene moraju biti ekonomski neovisne i jednako plaćene. Drugo, jasno je kako je nejednaka zastupljenost žena na vodećim pozicijama u odnosu na muškarce što također mora biti korigirano i treće, skrećem pozornost na značajni problem nasilja nad ženama. Želim da tema nejednakosti žena i muškaraca postane prošlost”. Žene moraju biti jednako plaćene, kaže Šuica, pripadnica optuženih konzervativaca u Europskom parlamentu.

No, dobro, nije ona tamo jedina. Govorila je i njezina kolegica Zdravka Bušić >>, koje je naglasila: “Temu kojom se ovo izvješće bavi smatram jako važnom. Istina je da su žene na određenim pozicijama još uvijek manje plaćene od muškaraca na istim pozicijama. Žene također teže dolaze do upravljačkih pozicija i postotak žena je daleko manji na političkim funkcijama. Žene su i ugroženija skupina, na zadnjoj plenarnoj sjednici raspravljali smo o nasilju nad ženama. Brojke koje izvjestiteljica navodi jesu zabrinjavajuće i trebamo reagirati na njih, ali način kojeg izvješće predlaže je pristran i ideološki obojen!“

Zdravka Bušić naglasila je da misli na poglavlja 42. i 58., ali i na 57.poglavlje ove rezolucije, koje sam spomenuo u kontekstu pokušaja da se medijima sugerira što i kako trebaju pisati. U tom 57. poglavlju piše: „naglašava da je radi otklanjanja spolnih stereotipa i promicanja modela ravnopravnog ponašanja u društvenom i ekonomskom životu, od izuzetne važnosti usađivanje tih vrijednosti od rane mladosti, u školama, te provedba kampanje za podizanje svijesti u školama, na radnim mjestima, kao i u medijima, naglašavajući mušku ulogu u promicanju jednakosti, jednakih podjela obiteljskih obveza i stvaranja ravnoteže između poslovnog i privatnog života; poziva Komisiju i države članice da se čvršće obvežu na okončanje stereotipa o nejednakosti spolova koji se prenose u medijima...“  

Ako sam ja dobro razumio ovaj dio, zemlje članice pozvane su da čvršće pritegnu svoje medije. Konzervativci su to odbacili. Dio hrvatskih medija proziva i optužuje konzervativce zbog toga. U toj propagandističkoj raboti prednjače novinari koji su zbog puno bezazlenijih stvari hodali po hodnicima HTV-a s flasterom preko usta u znak prosvjeda. Pametnom dosta!

Izvor: http://www.politikaplus.com/novost/99310/Kako-je-europska-rezolucija-o-pravima-zena-postala-sredstvo-hrvatskih-politickih-obracuna

14-03-2014

Žene, ekonomsko nasilje i stakleni strop

U petak je, u knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, održana konferencija 'Žene, ekonomsko nasilje i stakleni strop' u organizaciji Predstavništva Europske komisije i Ureda za informiranje Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj, na kojoj je u panel – diskusiji sudjelovala zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica zajedno sa zastupnicom Sandrom Petrović Jakovinom, dr. sc. Predragom Bejakovićem i Krešimirom Severom.
 
Europarlamentarka Dubravka Šuica jasno je rekla kako podržava i kako se zalaže za jednakost između žena i muškaraca, te je istaknula: "Rasprava o jednakosti žena i  muškaraca u Europskom parlamentu trebala je biti vođena izvan ideoloških okvira te predstaviti objektivan prijedlog. Izmanipulirana je činjenica da su pučani glasali protiv jednakosti žena i muškaraca, a da nije uzeto u obzir da je izvješće zahtjevalo i opće pravo na pobačaj, zadiralo je u slobodu medija, zahtijevalo je određene intervencije u obrazovanje . Pod parolom jednakosti žena i muškaraca nastojalo se progurati jedno ideološki obojano i jako pristrano izvješće“ – naglasila je Šuica.
 
Diskusija se razvila u vrlo dinamično i konstruktivno druženje s publikom, gdje su se mogla čuti stajališta iz različitih perspektiva, a sve s ciljem postizanja jednakopravnosti spolova s odgovarajućim angažmanom i borbom koja je potrebna svakoga dana, te da je to pitanje koje se tiče cijeloga društva u cjelini.
 
- Postoje brojne direktive, zakoni i rezolucije kojima se u Republici Hrvatskoj rješavaju pitanje položaja žena, ali u mnogo slučaja ih ne provodimo. Mišljenja sam da mnogo problema leži i u nama samima, u nama ženama. Mi ovdje koje sjedimo, zastupnice i kolegice, odlučili smo se na djelovanje, ali moramo potaknuti i ostale. Treba potaknuti solidarnost i samosvijest jer bez toga teško možemo napraviti pomak. U ovom ipak pretežito muškom svijetu, iako statistički podaci govore da je više žena nego li muškaraca, trebamo omogući uvijete za djelovanje. Vjerujem da će žene, uz podršku zakona koji su na snazi, naći svoje mjesto kako u Hrvatskoj tako i u Europskoj uniji – zaključila je Šuica.

Izvor: http://dalje.com/hr-zagreb/dubravka-suica-na-konferenciji-zene-ekonomsko-nasilje-i-stakleni-strop/502755

14-03-2014

Konferencija14032014

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić uvodnim govorom pozdravila je sudionike/ce konferencije „Žene, ekonomsko nasilje i stakleni strop u Hrvatskoj“, koju je organiziralo Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj i Ured Europskog parlamenta za informiranje. Osim pravobraniteljice pozdravni govor održala je predstavnica Predstavništva Europske Komisije i Violeta Simeonova Staničić, voditeljica Ureda za informiranje Europskog parlamenta.

Pravobraniteljica je temeljila svoj govor na praksi, istraživanjima i analizama svoje institucije kao i drugih mjerodavnih tijela vezano za položaj žena na tržištu rada. Naglasila je da i dalje postoje dvostruka mjerila u odnosu na žene na tržištu rada kada se radi o njihovoj dobi, uvjetima zapošljavanja, trudnoći i materinstvu, ugovorima na određeno vrijeme, uvjetima napredovanja i staklenom stropu. Dvostruka opterećenost zaposlenih žena još je jedna prepreka u poboljšanju njihovog položaja na tržištu rada. Dosadašnji anti-diskriminacijski zakoni – Zakon o radu, Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o suzbijanju diskriminacije, u posljednjih 10 godina nisu donijeli očekivane rezultate u praksi, poslodavci koji krše odredbe, nisu kažnjavani, a pravosuđe i inspekcija rada su u nadzoru nedovoljno učinkoviti. Stoga se postavlja pitanje tko će i kako oživotvoriti u praksi ono za što smo se kao društvo na teoretskoj opredijelili. Jer jedino društvo koje omogućuje i ženama i muškarcima jednaka prava, jednake mogućnosti, jednaku vidljivost i jednaku korist od ostvarenih rezultata može se zvati uistinu demokratskim i pravednim za sve.

Nakon panel diskusije u kojoj su  sudjelovale zastupnice u Europskom parlamentu, Dubravka Šuica i Sanda Petrović Jakovina, predstavnik Instituta za javne financije dr.sc. Predrak Bejaković, te predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, poduzetne žene Danijela Čavlović, Đurđa Grozaj i Marina Habijanec govorile su o tome kako su uspjele i koje su prepreke morale proći na putu do uspjeha, kao primjere dobre prakse. Konferencija je završila motivacijskom radionicom za žene i muškarce Tatjane Divjak.

 

Izvor: http://www.prs.hr/index.php/suradnja/druge-suradnje/988-konferencija-zene-ekonomsko-nasilje-i-stakleni-strop-u-hrvatskoj

13-03-2014
Ivana Maletić, Dubravka Šuica i Andrej Plenković Izvor: Pixsell , Autor:Goran Kovacic

Dubravka Šuica poslala je tportalu iscrpan odgovor na pitanje zašto su HDZ-ovi europarlamentci i europarlamentarke glasali protiv Izvješća o jednakopravnosti muškaraca i žena, u kojemu se, između ostalog, države članice pozivalo da izjednače plaće za isti posao. Odgovor prenosimo u cijelosti.

Europski parlament odbacio je rezoluciju kluba zastupnika Europske pučke stranke oko jednakopravnosti muškaraca i žena u Europskoj uniji 2012. godine. Zastupnici su odbacili i prijedlog rezolucije koju je predložila ljevica.

Izražavam žaljenje zbog nedostatka objektivnosti i konzultacija u pripremama oko ovog godišnjeg izvješća, a to je i stav izvjestiteljica iz Kluba zastupnika EPP-a Anne Delvaux i Mariyje Gabriel.

Od samog početka ljevica je u izvješću bila fokusirana na negativne efekte mjera štednje i njihove posljedice na zapošljavanje i javne službe i na taj način je kontinuirano skretala pozornost s temeljnog pitanja kojim se bavilo izvješće, a to je jednakopravnost muškaraca i žena na našem kontinentu. U nekoliko navrata EPP je pokušao da se rasprava fokusira upravo na to pitanje.

To je bio i razlog zašto je EPP odlučio podnijeti prijedlog rezolucije. Htjeli smo tekst u kojem se naglašava jednakopravnost muškaraca i žena kroz brojne aspekte a ne samo kroz (ne)zaposlenost i gospodarsku krizu. Fokusirali smo se na smanjenje razlika u plaćama, na povezivanju posla i obiteljskog života, na suzbijanju i borbi protiv nasilja nad ženama u ujednačenom i jasnom tekstu.

Klub zastupnika EPP-a je naravno aktivan i predan postizanju jednakopravnosti muškaraca i žena. Za jednakopravnost spolova su potrebni angažman i borba koji su potrebni svakoga dana, to je pitanje koje se tiče cijelog društva u cjelini. Radi se i o temeljnim pravima žena, a izvješće se ne može žrtvovati u nekakve političke ili ideološke svrhe.

EPP priznaje da je put do postizanje cilja jednakopravnosti muškaraca i žena dug, ali ne može se krivnju za sve prebaciti na krizu. Moramo tražiti rješenja.

EPP žali što naša pozicija nije dobila većinu ostalih zastupnika Europskog parlamenta, pa stoga nije mogla biti usvojena ujednačena pozicija.

Važno je naglasiti da se tako važna rasprava u Europskom parlamentu koja u načelu ima vodeću ulogu u zaštiti i očuvanju prava žena mogla voditi i izvan ideoloških okvira te predstaviti objektivan prijedlog kojeg zaslužuje institucija Europskog parlamenta kao i legitimna očekivanja žena i muškaraca oko pitanja jednakopravnosti spolova.

U rezoluciji je postojao odjeljak o pobačaju kojeg su EPP-ovi zastupnici odbacili kao i mjere štednje koje je ljevica nametala kao posljedica krize.
Osim toga, EPP je priložio vlastiti tekst na glasovanje koji je potvrdio jednakost žena i muškaraca i potrebu o izjednačavanju plaća, a nije govorio o svemu od igle do lokomotive.

U Hrvatskoj su neki mediji napisali da su pučani glasovali protiv jednakosti muškaraca i žena - Koja manipulacija!! Izvješće je zahtijevalo i opće pravo na pobačaj, zadiralo je u slobodu medija, zahtijevalo je određene intervencije u obrazovanje (što je, barem za sada, u isključivoj nadležnosti samih država članica EU-a). Pod parolom jednakosti žena i muškaraca nastojalo se progurati jedno ideološki obojano i jako pristrano izvješće.

Izvor: http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/321086/Suica-Evo-zasto-smo-odbacili-izvjesce-o-jednakosti.html

11-03-2014

Objavljeno: 07.03.2014

ZAGREB - HDZ sudjeluje u Dublinu na kongresu Europske pučke stranke, a tom prilikom stranački predsjednik Tomislav Karamarko susreo se i s Vitalijem Kličkom, jednim od glavnih oporbenih vođa u Ukrajini.

HDZ se na svom Twitter profilu pohvalio zajedničkom fotografijom šefa HDZ-a s Kličkom, kandidatom na idućim predsjedničkim izborima u Ukrajini.

Nekoliko fotografija sa susreta objavljeno je i na službenom profilu Tomislava Karamarka na Facebooku. Također, Dubravka Šuica na Facebooku je objavila fotografiju s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

 

 
 

Izvor: http://www.jutarnji.hr/karamarko-se-pohvalio-na-twitteru-fotografirao-se-s-vitalijom-klickom--prvim-covjekom-kijevskih-prosvjeda/1171452/

31-03-2014

Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica tražila je od Europske komisije da se izjasni kada i kako namjerava financirati gradnju autoceste na Jadransko-jonskom koridoru od Ploča u Hrvatskoj prema Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj, na što je dobila potvrdan odgovor Komisije.

„Hrvatska i Grčka mogu računati na potpore u vidu bespovratnih sredstva iz Kohezijskog fonda (KF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Komisija naglašava da svaka od četiri spomenute zemlje može računati i na sredstava za izradu studija kao i za radove u sklopu programa zvanog Instrument za povezivanje Europe“, stoji u odgovoru koji potpisuje Siim Kallas, potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za promet.

„Bespovratna sredstva za cestovne radove mogu se dodjeljivati jedino za projekte s prekograničnim dionicama (uključujući granične prijelaze) u Hrvatskoj i Grčkoj, specifično, za dionicu ceste koja povezuje Grčku i Albaniju i za dionicu Dubrovnik – Karasovići, dionice koja povezuje Hrvatsku i Crnu Goru. Cestovni projekti u Albaniji i Crnoj Gori mogu dobiti potporu iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), a posebno Okvirom za ulaganja na zapadnom Balkanu (WBIF)“, ističe se u odgovoru Komisije.

„Podnošenje zahtjeva za financijsku potporu EU je na pojedinoj zemlji,  dakle Hrvatska kao i ostale zemlje kroz koje prolazi Jadransko – jonski koridor moraju aplicirati na dostupne fondove, a Komisija će odlučiti o dodjeli i o visini potpora budući da je ovaj projekt prepoznat kao vitalni za povezivanje jugoistične Europe s ostatkom EU, no je li Vlada Republike Hrvatske spremna za to?“ upitala je Šuica. 

http://zupskiportal.hr/novost/1336/%C5%A0uica:-EU-spremna-financirati-i-autocestu-do-Dubrovnika,-a-je-li-Vlada-RH

01-04-2014
 

Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica tražila je od Europske komisije da se izjasni kada i kako namjerava financirati  autoceste na Jadransko-jonskom koridoru od Ploča u Hrvatskoj prema Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj, na što je dobila potvrdan odgovor Komisije, priopćeno je iz njezina Ureda.

"Hrvatska i Grčka mogu računati na potpore u vidu bespovratnih sredstva iz Kohezijskog fonda (KF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Komisija naglašava da svaka od četiri spomenute zemlje može računati i na sredstava za izradu studija kao i za radove u sklopu programa zvanog Instrument za povezivanje Europe", stoji u odgovoru koji potpisuje Siim Kallas, potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za promet.

"Bespovratna sredstva za cestovne radove mogu se dodjeljivati jedino za projekte s prekograničnim dionicama (uključujući granične prijelaze) u Hrvatskoj i Grčkoj, specifično, za dionicu ceste koja povezuje Grčku i Albaniju i za dionicu Dubrovnik - Karasovići, dionice koja povezuje Hrvatsku i Crnu Goru. Cestovni projekti u Albaniji i Crnoj Gori mogu dobiti potporu iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), a posebno Okvirom za  na zapadnom Balkanu (WBIF)", ističe se u odgovoru Komisije.

"Podnošenje zahtjeva za financijsku potporu EU je na pojedinoj zemlji, dakle Hrvatska kao i ostale zemlje kroz koje prolazi Jadransko - jonski koridor moraju aplicirati na dostupne fondove, a Komisija će odlučiti o dodjeli i o visini potpora budući da je ovaj projekt prepoznat kao vitalni za povezivanje jugoistične Europe s ostatkom EU, no je li Vlada Republike Hrvatske spremna za to?" upitala je Šuica.
 
01-04-2014

'Hrvatska i Grčka mogu računati na potpore u vidu bespovratnih sredstva iz Kohezijskog fonda (KF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR).'

 
Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica tražila je od Europske komisije da se izjasni kada i kako namjerava financirati gradnju autoceste na Jadransko-jonskom koridoru od Ploča u Hrvatskoj prema Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj, na što je dobila potvrdan odgovor Komisije.

„Hrvatska i Grčka mogu računati na potpore u vidu bespovratnih sredstva iz Kohezijskog fonda (KF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Komisija naglašava da svaka od četiri spomenute zemlje može računati i na sredstava za izradu studija kao i za radove u sklopu programa zvanog Instrument za povezivanje Europe“, stoji u odgovoru koji potpisuje Siim Kallas, potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za promet.
 
„Bespovratna sredstva za cestovne radove mogu se dodjeljivati jedino za projekte s prekograničnim dionicama (uključujući granične prijelaze) u Hrvatskoj i Grčkoj, specifično, za dionicu ceste koja povezuje Grčku i Albaniju i za dionicu Dubrovnik – Karasovići, dionice koja povezuje Hrvatsku i Crnu Goru. Cestovni projekti u Albaniji i Crnoj Gori mogu dobiti potporu iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), a posebno Okvirom za ulaganja na zapadnom Balkanu (WBIF)“, ističe se u odgovoru Komisije.
 
„Podnošenje zahtjeva za financijsku potporu EU je na pojedinoj zemlji,  dakle Hrvatska kao i ostale zemlje kroz koje prolazi Jadransko – jonski koridor moraju aplicirati na dostupne fondove, a Komisija će odlučiti o dodjeli i o visini potpora budući da je ovaj projekt prepoznat kao vitalni za povezivanje jugoistične Europe s ostatkom EU, no je li Vlada Republike Hrvatske spremna za to?“ upitala je Šuica.

http://www.politikaplus.com/novost/100444/Dubravka-Suica-EU-je-spremna-financirati-autocestu-do-Dubrovnika-a-je-li-Vlada-RH

Moja EUropska putovnica

moja-europska-putovnica-ds

Moje konferencije

moje-konferencije-dubravka-suica

Novosti

VIDEO

 (VIDEO) Kampanja za europske izbore 2019

 video-5

 

(VIDEO) HRT1: Dubravka Šuica "U svom filmu"   
u-svom-filmu
 
(VIDEO) RTL Exkluziv: Poznate Hrvatice nosile humanitarnu modnu reviju 
 

Tweets

Newsletter

Ova web stranica koristi kolačiće i slične tehnologije. Nastavkom pregledavanja stranice pristajete na Uvjete korištenja. Pročitajte više

Prihvaćam