• dubravka-suica-slide18.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-1AP.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-1L.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-A.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-B.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-C.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-D.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-E.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-F.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-G.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-H.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-I.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-J.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-K.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-M.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-N.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-O.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-Q.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-R.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-S.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-T.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-V.jpg

Notice: Undefined property: JObject::$description in /home/ds/public_html/components/com_k2/templates/default/user.php on line 59
01-04-2014
Dalmatina Ploče Metković autocesta
 
Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica tražila je od Europske komisije da se izjasni kada i kako namjerava financirati gradnju autoceste na Jadransko-jonskom koridoru od Ploča u Hrvatskoj prema Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj, na što je dobila potvrdan odgovor Komisije, stoji u priopćenju kluba zastupnika EPP-a.

''Hrvatska i Grčka mogu računati na potpore u vidu bespovratnih sredstva iz Kohezijskog fonda (KF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Komisija naglašava da svaka od četiri spomenute zemlje može računati i na sredstava za izradu studija kao i za radove u sklopu programa zvanog Instrument za povezivanje Europe'', stoji u odgovoru koji potpisuje Siim Kallas, potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za promet.

''Bespovratna sredstva za cestovne radove mogu se dodjeljivati jedino za projekte s prekograničnim dionicama (uključujući granične prijelaze) u Hrvatskoj i Grčkoj, specifično, za dionicu ceste koja povezuje Grčku i Albaniju i za dionicu Dubrovnik – Karasovići, dionice koja povezuje Hrvatsku i Crnu Goru. Cestovni projekti u Albaniji i Crnoj Gori mogu dobiti potporu iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), a posebno Okvirom za ulaganja na zapadnom Balkanu (WBIF)'', ističe se u odgovoru Komisije.

''Podnošenje zahtjeva za financijsku potporu EU je na pojedinoj zemlji, dakle Hrvatska kao i ostale zemlje kroz koje prolazi Jadransko – jonski koridor moraju aplicirati na dostupne fondove, a Komisija će odlučiti o dodjeli i o visini potpora budući da je ovaj projekt prepoznat kao vitalni za povezivanje jugoistične Europe s ostatkom EU, no je li Vlada Republike Hrvatske spremna za to?“, upitala je Šuica, stoji u priopćenju kluba zastupnika EPP-a.

http://www.bljesak.info/rubrika/business/clanak/suica-eu-spremna-financirati-i-autocestu-do-dubrovnika/81045

11-03-2014

Na Twitter-profilu HDZ-a objavljena je fotografija Karamarka i Klička kako se rukuju

HDZ-ovci se slikali s Kličkom i Merkel, fotografije objavili na Facebooku

Foto: HDZ

Autor:
Bojan Arežina

U Dublinu traje dvodnevni kongres Europske pučke stranke na kojemu, između ostalog, sudjeluje i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. Karamarko je iskoristio priliku za susret s Vitalijem Kličkom, vođom oporbene ukrajinske stranke Udar.

Na Twitter-profilu HDZ-a objavljena je fotografija Karamarka i Klička kako se rukuju, a Karamarko je fotografije objavio i na svom službenom Facebook-profilu.I ostali članovi HDZ-a iskoristili su priliku za fotografiranje. Tako su Gordan Jandroković, Andrej Plenković i Dubravka Šuica stali ispred objektiva s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Šuica se kao i Karamarko pohvalila na Facebooku.

 

 

Izvor: http://www.vecernji.hr/hrvatska/karamarko-se-u-dublinu-susreo-s-klickom-925465

01-04-2014

Dubravka Šuica

Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica tražila je od Europske komisije da se izjasni kada i kako namjerava financirati autoceste na Jadransko-jonskom koridoru od Ploča u Hrvatskoj prema Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj, na što je dobila potvrdan odgovor Komisije.
 
- Hrvatska i Grčka mogu računati na potpore u vidu bespovratnih sredstva iz Kohezijskog fonda (KF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Komisija naglašava da svaka od četiri spomenute zemlje može računati i na sredstava za izradu studija kao i za radove u sklopu programa zvanog Instrument za povezivanje Europe, stoji u odgovoru koji potpisuje Siim Kallas, potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za promet.
 
- Bespovratna sredstva za cestovne radove mogu se dodjeljivati jedino za projekte s prekograničnim dionicama (uključujući granične prijelaze) u Hrvatskoj i Grčkoj, specifično, za dionicu ceste koja povezuje Grčku i Albaniju i za dionicu Dubrovnik – Karasovići, dionice koja povezuje Hrvatsku i Crnu Goru. Cestovni projekti u Albaniji i Crnoj Gori mogu dobiti potporu iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), a posebno Okvirom za  na zapadnom Balkanu (WBIF), ističe se u odgovoru Komisije.
 
- Podnošenje zahtjeva za financijsku potporu EU je na pojedinoj zemlji, dakle Hrvatska kao i ostale zemlje kroz koje prolazi Jadransko – jonski koridor moraju aplicirati na dostupne fondove, a Komisija će odlučiti o dodjeli i o visini potpora budući da je ovaj projekt prepoznat kao vitalni za povezivanje jugoistične Europe s ostatkom EU, no je li Vlada Republike Hrvatske spremna za to?, upitala je Šuica.
 
01-04-2014
 
 
http://dubrovacki.hr/images/branding/mir-marketing-vert.gif); background-position: 100% 0%; background-repeat: no-repeat no-repeat;">
Vrijeme:Dubrovnik
http://dubrovacki.hr/images/branding/border-weather.gif); width: 100px; float: left; position: relative; background-position: 100% 4px; background-repeat: no-repeat no-repeat;">

Danas:

16°

http://dubrovacki.hr/images/branding/weather-sprinte-color.png); right: 5px; background-position: -3px -2047px; background-repeat: no-repeat no-repeat;"> 

Sutra:

http://dubrovacki.hr/images/mir/mir-min.gif); text-indent: -9999em; color: rgb(0, 146, 184); width: 19px; height: 5px; float: left; position: relative; top: 7px; background-position: 0px 0px; background-repeat: no-repeat no-repeat;">min12°http://dubrovacki.hr/images/mir/mir-max.gif); text-indent: -9999em; color: rgb(255, 67, 16); width: 19px; height: 5px; float: left; position: relative; top: 7px; background-position: 0px 0px; background-repeat: no-repeat no-repeat;">max19°

http://dubrovacki.hr/images/branding/weather-sprinte-color.png); right: 0px; background-position: -3px -1747px; background-repeat: no-repeat no-repeat;"> 

 
Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica tražila je od Europske komisije da se izjasni kada i kako namjerava financirati gradnju autoceste na Jadransko-jonskom koridoru od Ploča u Hrvatskoj prema Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj, na što je dobila potvrdan odgovor Komisije.

 „Hrvatska i Grčka mogu računati na potpore u vidu bespovratnih sredstva iz Kohezijskog fonda (KF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Komisija naglašava da svaka od četiri spomenute zemlje može računati i na sredstava za izradu studija kao i za radove u sklopu programa zvanog Instrument za povezivanje Europe“, stoji u odgovoru koji potpisuje Siim Kallas, potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za promet.

 „Bespovratna sredstva za cestovne radove mogu se dodjeljivati jedino za projekte s prekograničnim dionicama (uključujući granične prijelaze) u Hrvatskoj i Grčkoj, specifično, za dionicu ceste koja povezuje Grčku i Albaniju i za dionicu Dubrovnik – Karasovići, dionice koja povezuje Hrvatsku i Crnu Goru. Cestovni projekti u Albaniji i Crnoj Gori mogu dobiti potporu iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), a posebno Okvirom za ulaganja na zapadnom Balkanu (WBIF)“, ističe se u odgovoru Komisije.

 „Podnošenje zahtjeva za financijsku potporu EU je na pojedinoj zemlji,  dakle Hrvatska kao i ostale zemlje kroz koje prolazi Jadransko – jonski koridor moraju aplicirati na dostupne fondove, a Komisija će odlučiti o dodjeli i o visini potpora budući da je ovaj projekt prepoznat kao vitalni za povezivanje jugoistične Europe s ostatkom EU, no je li Vlada Republike Hrvatske spremna za to?“ upitala je Šuica.

http://dubrovacki.hr/clanak/61548/eu-spremna-financirati-i-autocestu-do-dubrovnika-a-je-li-vlada-rh

11-03-2014

 

Šuica na kongres EPP-a u Dublinu

U glavnom gradu Irske, Dublinu 6. i 7. ožujka održao se dvodnevni kongres najveće europske političke grupacije Europske pučke stranke (EPP) kojoj pripada i Hrvatska demokratska zajednica.

Na Kongresu je sudjelovala i zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica, a hrvatsku delegaciju od 11 predstavnika predvodip je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko.

U govoru pred sudionicima iz 39 zemalja, predsjednik HDZ-a Karamarko se zahvalio predsjedniku EPP-a Josephu Daulu na podršci Hrvatskoj tijekom procesa pridruživanja Europskoj uniji izražavajući solidarnost s ukrajinskim narodom budući da je Hrvatska imala težak put do samostalnosti i Domovinski rat. Sudionici kongresa tajnim su glasovanjem potvrdili Daula za predsjednika EPP-a.

Kongres se održava uoči predstojećih izbora za Europski parlament koji će se održati od 22. do 25. svibnja 2014. godine na razini EU te je usvojen i izborni program, a ključni prioriteti EPP-a u narednim godinama će biti borba za radna mjesta za sve europske građane i prosperitetna Europa.

Naglasak je stavljen i na gospodarski oporavak i rast te stvaranje uvjeta za otvaranje novih radnih mjesta. Europskim pučanima je prioritet u idućem razdoblju vratiti povjerenje građana, uz rješavanje problema nezaposlenosti, a posebice mladih.

Na izbornom kongresu bivši luksemburški premijer Jean-Claude Juncker izabran je za kandidata EPP-a za predsjednika Komisije, koji bi ukoliko se ostvare dobri rezultati trebao naslijediti sadašnjeg predsjednika Europske komisije Jose Manuel Barrosoa koji je također član EPP-a. Juncker je dobio 382 glasa, a njegov protukandidat Michel Barnier 245 glasa, dok su dva glasa bila nevažeća.

Izvor: http://www.dulist.hr/suica-na-kongres-epp-u-dublinu/157060/

01-04-2014

Hrvatska i Grčka mogu računati na potpore u vidu bespovratnih sredstva iz Kohezijskog fonda (KF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR)

Foto: Thinkstock
Foto: Thinkstock

Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica tražila je od Europske komisije da se izjasni kada i kako namjerava financirati gradnju autoceste na Jadransko-jonskom koridoru od Ploča u Hrvatskoj prema Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj, na što je dobila potvrdan odgovor Komisije.

"Hrvatska i Grčka mogu računati na potpore u vidu bespovratnih sredstva iz Kohezijskog fonda (KF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Komisija naglašava da svaka od četiri spomenute zemlje može računati i na sredstava za izradu studija kao i za radove u sklopu programa zvanog Instrument za povezivanje Europe“, stoji u odgovoru koji potpisuje Siim Kallas, potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za promet.

"Bespovratna sredstva za cestovne radove mogu se dodjeljivati jedino za projekte s prekograničnim dionicama (uključujući granične prijelaze) u Hrvatskoj i Grčkoj, specifično, za dionicu ceste koja povezuje Grčku i Albaniju i za dionicu Dubrovnik – Karasovići, dionice koja povezuje Hrvatsku i Crnu Goru. Cestovni projekti u Albaniji i Crnoj Gori mogu dobiti potporu iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), a posebno Okvirom za ulaganja na zapadnom Balkanu (WBIF)", ističe se u odgovoru Komisije.

"Podnošenje zahtjeva za financijsku potporu EU je na pojedinoj zemlji, dakle Hrvatska kao i ostale zemlje kroz koje prolazi Jadransko – jonski koridor moraju aplicirati na dostupne fondove, a Komisija će odlučiti o dodjeli i o visini potpora budući da je ovaj projekt prepoznat kao vitalni za povezivanje jugoistične Europe s ostatkom EU, no je li Vlada Republike Hrvatske spremna za to? upitala je Šuica.

http://www.poslovni.hr/hrvatska/eu-spremna-financirati-i-autocestu-do-dubrovnika-a-je-li-vlada-rh-267894

01-04-2014

Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica tražila je od Europske komisije da se izjasni kada i kako namjerava financirati  autoceste na Jadransko-jonskom koridoru od Ploča u Hrvatskoj prema Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj, na što je dobila potvrdan odgovor Komisije.

„Hrvatska i Grčka mogu računati na potpore u vidu bespovratnih sredstva iz Kohezijskog fonda (KF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Komisija naglašava da svaka od četiri spomenute zemlje može računati i na sredstava za izradu studija kao i za radove u sklopu programa zvanog Instrument za povezivanje Europe“, stoji u odgovoru koji potpisuje Siim Kallas, potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za promet. 

„Bespovratna sredstva za cestovne radove mogu se dodjeljivati jedino za projekte s prekograničnim dionicama (uključujući granične prijelaze) u Hrvatskoj i Grčkoj, specifično, za dionicu ceste koja povezuje Grčku i Albaniju i za dionicu Dubrovnik – Karasovići, dionice koja povezuje Hrvatsku i Crnu Goru. Cestovni projekti u Albaniji i Crnoj Gori mogu dobiti potporu iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), a posebno Okvirom za  na zapadnom Balkanu (WBIF)“, ističe se u odgovoru Komisije. 

„Podnošenje zahtjeva za financijsku potporu EU je na pojedinoj zemlji,  dakle Hrvatska kao i ostale zemlje kroz koje prolazi Jadransko – jonski koridor moraju aplicirati na dostupne fondove, a Komisija će odlučiti o dodjeli i o visini potpora budući da je ovaj projekt prepoznat kao vitalni za povezivanje jugoistične Europe s ostatkom EU, no je li Vlada Republike Hrvatske spremna za to?“ upitala je Šuica.
 
11-03-2014

 

http://www.youtube.com/watch?v=efP9wLybfzc&feature=youtu.be

01-04-2014

Hrvatska, kao i ostale zemlje kroz koje prolazi Jadransko-jonski koridor, moraju aplicirati na dostupne fondove, a Komisija će odlučiti o dodjeli i o visini potpora

Dubravka Šuica, zastupnica u Europskom parlamentu, tražila je od Europske komisije da se izjasni kada i kako namjerava financirati gradnju autoceste na Jadransko-jonskom koridoru. Radi se o relaciji od Ploča u Hrvatskoj prema Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj.

Šuica je dobila potvrdan odgovor od Komisije, priopćeno je iz njezina Ureda.

- Hrvatska i Grčka mogu računati na potpore u vidu bespovratnih sredstva iz Kohezijskog fonda (KF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Komisija naglašava da svaka od četiri spomenute zemlje može računati i na sredstava za izradu studija kao i za radove u sklopu programa zvanog Instrument za povezivanje Europe - stoji u odgovoru. 

Dodali su kako se bespovratna sredstva mogu dodijeliti i za dionicu ceste Dubrovnik-Karasovići.

Hrvatska, kao i ostale zemlje kroz koje prolazi koridor, moraju aplicirati na dostupne fondove, a Europska komisija će odlučiti o dodjeli i o visini potpora.

http://www.24sata.hr/politika/suica-autoput-do-dubrovnika-moze-se-izgraditi-eu-novcem-360246

11-03-2014

Piše: Media servis

Izbori za Europski parlament: Hoćemo li ponoviti fijasko od prošle godine?

Foto: Guliver image/Getty images

OVE GODINE očekuju nas europski izbori koji će biti održani od 22. do 25. svibnja. Glasači zemalja Europske unije, njih više od 400 milijuna, birat će 751 osobu koja će ih predstavljati u Europskom parlamentu, ali i šefa Europske komisije. Hrvatska će u parlament poslati 11 zastupnika, a na ta mjesta oko su bacili i dosadašnji zastupnici u EP. No, hoće li se biračko tijelo animirati i izaći na izbore, ili ćemo ponoviti fijasko od prošle godine? O tome je sa sadašnjim hrvatskim eurozastupnicima razgovarala Željka Gulan.

Umjesto dosadašnjih 12, u Europski parlament ove će godine ući "hrvatskih 11". Stoga i nije čudo da za mjesto u elitnom klubu vlada prava navala. No, dok se liste i dalje slažu, iako već postoje naznake tko bi mogao gore, a tko dolje, postavlja se pitanje kako će ove godine na izbore reagirati građani Hrvatske. Podsjetimo, s nešto više od 20 posto izlaznosti na prošlim europskim izborima, naša se zemlja svrstala u klub najgorih. Lošija od nas bila je samo Slovačka.

"Ti izbori su važni prije svega zbog Unije, ali nismo uspjeli doprijeti do svakog građanina, to je evidentno, jer je lanjski izlazak od 20 posto bio jako loš za Hrvatsku, i upitan je mogu slobodno reći, i naš legitimitet. Zato je vrlo važno ovu kampanju dobro voditi i da povećamo broj izlaznosti u Hrvatskoj", kaže nam HDZ-ova Dubravka Šuica.

Smatra kako će ove godine građani ipak izaći u većem broju jer su nezadovoljni Vladom Zorana Milanovića. A kad je riječ o hrvatskim vladama općenito, Ruža Tomašić kaže: sve vlade do sada propustile su najbitnije - informirati građane o onome što nam Europska unija nosi. Kako se zatvaralo koje poglavlje, građani su trebali biti informirani, a ne da danas vodimo sporove oko pršuta, vina i slično, kaže Tomašić i naglašava da su ovi izbori vrlo bitni budući da će se zastupnici izabrati na pet godina te će 11 zastupnika iz Hrvatske dobiti i svoj legitimitet.

"Što više ljudi izađe na izbore i pokažu nam, zapravo i zapovijedi nam što traže od nas i što mi moramo ovdje raditi, bit će nam puno lakše ovdje raditi. Moraju izaći vani da pokažu koga žele da ih predstavlja jer, kažem, daju nam legitimitet, mandat na pet godina, a kako nas odabiru tako će im biti", ističe Ruža Tomašić.

"Bitno je informirati građane i objasniti im da se u Europskom parlamentu odlučuje o njihovim sudbinama"

Da se u kampanju moraju uključiti svi u Hrvatskoj - od Vlade do medija, slažu se naši sugovornici. Bitno je, poručuju, informirati građane i objasniti im da se u Europskom parlamentu odlučuje o njihovim sudbinama. SDP-ov Tonino Picula nada se kako će kampanja Europskog parlamenta - utječi, biraj, odlučuj imati utjecaja na hrvatske birače, ipak ne vjeruje da će to biti presudno.

"Više bih volio da građani budu pozitivno motivirani radom nas 12 zastupnika u Europskom parlamentu koji su prošle godine ispraćeni s priličnom dozom skepse, s izvjesnim podozrenjem, ali vjerujem da smo u međuvremenu uspjeli afirmirati ne toliko sebe koliko važnost Europskog parlamenta kao ustanove u kojoj se odlučuje o zakonima primjenjivim i u Republici Hrvatskoj", kaže Picula.

Da će građani biti motivirani, i da su sada više informirani, smatra laburist Nikola Vuljanić koji ne vjeruje da će se ponoviti fijasko od prošle godine.

"Ove godine pretpostavljam da su ljudi više upoznati s time što se ovdje radi i koliko je to zapravo bitno, suština stvari se ipak odlučuje ovdje, masa pitanja koja su važna za Hrvatice i Hrvate, ne samo za neku tamo apstraktnu Europu", ističe Vuljanić.

Od 22. do 25. svibnja svi će građani Europske unije moći izabrati novi sastav Europskog parlamenta i novog predsjednika Europske komisije. Prema novim pravilima Ugovora o Europskoj uniji, birači imaju veću moć utjecati na politiku Europske unije više nego ikada prije. Hoće li to doprijeti i do hrvatskih građana, koji će na euroizbore točno za 11 tjedana, tek ostaje vidjeti.

Izvor: http://www.index.hr/vijesti/clanak/izbori-za-europski-parlament-hocemo-li-ponoviti-fijasko-od-prosle-godine/732958.aspx

Moja EUropska putovnica

moja-europska-putovnica-ds

Moje konferencije

moje-konferencije-dubravka-suica

Novosti

VIDEO

 (VIDEO) Kampanja za europske izbore 2019

 video-5

 

(VIDEO) HRT1: Dubravka Šuica "U svom filmu"   
u-svom-filmu
 
(VIDEO) RTL Exkluziv: Poznate Hrvatice nosile humanitarnu modnu reviju 
 

Tweets

Newsletter

Ova web stranica koristi kolačiće i slične tehnologije. Nastavkom pregledavanja stranice pristajete na Uvjete korištenja. Pročitajte više

Prihvaćam