Notice: Undefined property: JObject::$description in /home/ds/public_html/components/com_k2/templates/default/user.php on line 59
11-03-2014
Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su danas o prijedlogu Uredbe Vijeća o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja, a zastupnica Dubravka Šuica obrazložila važnost osnivanje takve ustanove na razini Europske unije.
- Potrebno je zaštiti EU proračun od kriminala, a mi imamo zajedničku dužnost boriti se protiv prijevara jer znamo da prijevare potkopavaju povjerenje u EU. Potrebno je stvoriti zajednički prostor europske pravde i provesti pravosudne harmonizacije na razini Unije, no ipak brine 14% žutih kartona od strane nacionalnih parlamenata, a vjerujem da bi ured europskog javnog tužitelja trebao biti nezavisna ustanova koja će donositi pravedne odluke te da će se države članice usuglasiti sa ovim prijedlogom - istaknula je Šuica.
Usprkos intenzivnom radu tijela Unije, kao što su Eurojust, Europol i Europski ured za suzbijanje prijevara (OLAF), koordinacija, suradnja i razmjena informacija susreću su se s brojnim problemima koji su glavna prepreka za učinkovitu istragu i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije. Dosadašnja efektivna istraživanja kaznenih djela koja štete financijskim interesima EU za sada se nisu se pokazala dostatnima što ide u prilog osnivanju ovakvog ureda.
- Podržavam odluku da se prema članku 86. Lisabonskog sporazuma utemelji ured europskog javnog tužitelja. To će biti ured koji će moći prekogranično djelovati i koji će moći koordinirati uredima nacionalnih tužitelja i europskog javnog tužitelja. Uspostavom ovog ureda će profitirati građani te se nadam da će steći veće povjerenje u EU i da ćemo doseći veću razinu transparentnosti s jedne strane, dok ćemo s druge strane imati više novca za kulturu, obrazovanje, sport i ostale aktivnosti - zaključila je Šuica.
Izvor: http://www.dubrovacki.hr/clanak/60802/podrzavam-odluku-da-se-utemelji-ured-europskog-javnog-tuzitelja
27-03-2014
SARAJEVO - Bez promjene Dejtona situacija u BiH neće biti dobra, poručila je danas članica Evropskog parlamenta Dubravka Šuica iz Hrvatske, koja se s članovima delegacije Evropskog parlamenta nalazi u posjeti BiH, javlja Anadolu Agency (AA).
Ona je dodala da je jutros razgovarala sa studentima i šefom delegacije EU u BiH Peterom Sorensenom te da se njoj čini da je trenutni fokus na socijalnim i ekonomskim pitanjima.
"Međutim, smatram da treba napraviti sve da tri konstitutivna naroda ostanu jednakopravna. To je preduvjet da bi se sve ostalo moglo rješavati. To je moj osobni ali i stav Hrvatske pa i EU, a o tome govori slovo i duh Rezolucije. Rezolucija koja je nedavno usvojena u Evropskom parlamentu je zaista prava podloga za promjenu Dejtona. Bez promjene Dejtona situacija u BiH neće biti dobra", pojasnila je Šuica.
Kako je kazala, može prihvatiti kritiku da je Evropska komisija razgovarala s liderima političkim stranaka, a da bi se fokus možda trebao prebaciti na one koji su legalno izabrani, dakle na institucije.
Tanja Fajon iz Slovenije je rekla kako je veliki problem zemlje i korupcija.
‘’Korupcija je veliki problem u BiH. Vlasti treba da se bore protiv korupcije", kazala je članica Evropskog parlamenta Tanja Fajon.
Kako je kazala, u BiH je izborna godina koja donosi teško vrijeme za sve.
"Sada smo u godini izbora. To je teško vrijeme za sve, ne samo za BiH, isto smo u godini izbora u EU. Naravno, BiH je izgubila puno na kredibilitetu. Najveći problem u vašoj zemlji je da građani nemaju povjerenja. Žao mi je da nema više manifestacija koje bi nekako angažirale i dale argumente političarima šta trebaju da urade", pojasnila je Fajon.
Dodaje da EU čini sve da bi pomogla BiH.
"Puno je pokušaja s nekim novim pristupom, a naravno, tu treba pronaći rješenje. Svi znamo da zemlja i institucije nisu funkcionalne i da trebaju neke promjene. Naravno, odgovornost je na političarima u zemlji", pojašnjava Fajon.
Govoreći o novom pristupu, ona kaže da se radi puno po različitim diplomatskim kanalima.
"Ja mislim da je u ovom momentu prerano govoriti kakav bi bio taj novi pristup. Sigurno je da bi trebali razgovarati sa institucijama u zemlji i da bi to bio neki novi pokušaj, neka medijacija EU koja bi donijela neke nove rezultate, na kraju i promjene Ustava", pojasnila je Fajon.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o tome zašto se baš sada dešava diplomatska ofanziva na BiH, ona je kazala da diplomatska ofanziva nije ofanziva nego pomoć.
"To je saradnja sa BiH, osobito s građanima. Sad kad je vrijeme izbora, mislim da treba svi da pokušamo da na prvom mjestu slušamo građane koji žele da se učini nešto novo. Svi želimo neki napredak BiH", pojasnila je Fajon.
Član Evropskog parlamenta Andrej Plenković (Hrvatska) kazao je danas da je dijalog koji imaju danas i sutra prigoda da još jedanput na dnevni red stave sve ključne teme između EU i BiH.
"Činjenica da je jednakopravnost konstitutivnih naroda ključan preduvjet daljnjeg evropskog puta BiH je po mom sudu izuzetno značajna. Hrvatski poslanici u EP su ovih devet mjeseci pokazali svojim aktivizmom da će BiH i zahvaljujući našem doprinosu biti visoko na listi prioriteta politike proširenja EU", pojasnio je Plenković.
Dodaje da je "njihov stav da BiH ni u kom slučaju iz povijesnih razloga ne smije biti zadnji vagon u vlaku jugoistoka Evrope prema EU".
"U tom smislu, želim poslati poruku da imate vrlo angažirane i aktivne prijatelje koji znaju kakva je situacija ovdje, koji znaju šta je politika proširenja i koji će nesebično pomagati i u mandatu koji slijedi nakon idućih izbora", poručio je Plenković.
27-03-2014
Šuica navodi kako je EU usvajanjem novog financijskog okvira 2014.-2020. Hrvatskoj namijenila preko 120 milijuna eura rješavanju problema nezaposlenosti mladih
Foto: Kristina Štedul-Fabac/PIXSELL
AUTOR:
Bojan Arežina
- Prošle su dvije godine od kada je Vlada došla na vlast, a vremena za pripremu je bilo dovoljno i ne možemo dopustiti da sredstva Europske unije namijenjena zapošljavanju mladih i izlasku iz krize bespovratno propadaju jer smo bili preinertni. Mrsiću, ponavljam u čemu je problem? - upitala je eurozastupnica Dubravka Šuica komentirajući istup ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića koji je poručio da više ne može poticati zapošljavanje mladih.
Šuica navodi kako je EU usvajanjem novog financijskog okvira 2014.-2020. Hrvatskoj namijenila preko 120 milijuna eura rješavanju problema nezaposlenosti mladih, te kako nam je samo za 2014. i 2015. godinu u sklopu provedbe programa "Jamstvo za mlade" dostupno nam je preko 66 milijuna eura dok nam je dodatni iznos od najmanje 60 milijuna eura dostupan iz Europskog
socijalnog fonda.
- Poznato je da Hrvatska u suradnji s Europskom komisijom kreira plan i programe namijenjene smanjivanju nezaposlenosti mladih kroz koje će trošiti dodijeljenih sredstava, a bilo bi zanimljivo čuti ministra kada će biti odobren Vladin plan za 60 milijuna eura, kako i otkuda će Hrvatska sufinancirati svoj dio te hoće li informatički sustav za upravljanje fondovima biti spreman za implementaciju na vrijeme? - upitala je Šuica.
27-03-2014
Dubrovački HDZ tražio je dopunu dnevnog reda nadolazeće sjednice o položaju Dubrovnika, ili pojednostavljeno o regionalnosti.
Naime, predsjednik Mladeži HDZ-a i gradski vijećnik Mario Obuljen tražio (u ime kluba vijećnika) tražio je od predsjednika GV-a Nika Bulića (HDZ) da u materijale uvrsti i Deklaraciju o položaju i regionalnom statusu Dubrovnika.
”Grad Dubrovnik taj status zaslužuje s više osnova od kojih ću samo neke izdvojiti; povijesnih, kulturnih, gospodarskih vrijednosti, kao i njegove uloge i značaja u Domovinskom ratu, te prometne izoliranosti od ostatka RH. Niti jedan od ovih komponenti ne mogu izdvojiti kao važniji jedan od drugog, oni su svi jednako važni i svi zaslužuju prioritet i po važnosti prvo mjesto”, piše Obuljen.
Tekst Deklaracije prenosimo u cjelosti:
Gradsko vijeće grada Dubrovnika ističe činjenicu da je, sukladno odredbama Ustava Republike Hrvatske i Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, Dubrovačko-neretvanska županija sa sjedištem u Dubrovniku ustrojena kao jedinica područne, odnosno regionalne, samouprave.
Gradsko Vijeće grada Dubrovnika naglašava da su Grad Dubrovnik i Dubrovačko – neretvanska županija u proteklih 20 godina, usprkos pretrpljenim ratnim razaranjima, postali jedna od najrazvijenijih hrvatskih gradova / županija te su po svom ugledu prepoznati i izvan granica Republike Hrvatske. Grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija su u svojem dosadašnjem djelovanju posve ispunili zadaću kreatora i koordinatora lokalnog/regionalnog razvoja na svom području, a doneseni strateški dokumenti i prostorni planovi te ukupno djelovanje jasno su pozicionirali Grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvansku županiju kao samoodrživu i prepoznatu regiju.
Gradsko Vijeće utvrđuje da je Nacrtom prijedloga Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, predlaganjem planskih područja, umanjivanjem uloge županija, smanjivanjem uloge regionalnih razvojnih agencija ugrožen status Grada Dubrovnika kao sjedišta regionalne samouprave i da je to, zapravo, posredni put prema okrupnjavanju područnih/regionalnih jedinica u pet regija, što je za Grad Dubrovnik i Županiju neprihvatljivo.
Gradsko Vijeće grada Dubrovnika utvrđuje sljedeće strateške regionalne interese na krajnjem jugu Hrvatske:
povezati dubrovačko područje s ostatkom zemlje i osigurati Pelješkim mostom cjelovitost teritorija Republike Hrvatske,
utvrditi pravedne granice prema BiH kod Neuma i Crnoj Gori kod Prevlake,
omogućiti sugrađanima kvalitetan život, radna mjesta, perspektivu mladima,
osigurati održiv razvoj, ujednačen za sve dijelove Grada i DNŽ te očuvati lokalni ustroj koji to omogućuje
- očuvati bogatu kulturnu baštinu Dubrovnika i cijele Županije, kao i očuvati okoliš i prirodne ljepote kao temelje našeg turizma, gospodarstva u cjelini kao i kvalitetnog življenja uopće,
- očuvati, odnosno vratiti, regionalna sjedišta državnih institucija u Dubrovnik
Gradsko Vijeće grada Dubrovnika je uvjereno da je za ostvarenje navedenih interesa nužno da Županija ostane jedinica područne/regionalne samouprave te čvrsto stoji na, već višekratno izrečenom, stajalištu da:
1. U svakom budućem regionalnom ustroju u Republici Hrvatskoj Dubrovačko-neretvanska županija mora biti samostalna područna jedinica, a grad Dubrovnik njeno regionalno središte. Grad Dubrovnik odbacuje bilo kakav status koje je niži od statusa županije, regije, odnosno planskog područja tj. koji je niži od prve ustrojbene razine ispod državne. U prilog tome stoje povijesni, geostrateški, zemljopisni, gospodarski i razvojni argumenti, a simbolično i suštinski i dubrovački grb koji se nalazi u kruni hrvatskog državnog grba.
2. Županija kao jedinica područne/regionalne samouprave izraz je prava građana na regionalnu samoupravu i mora ostati ustrojena u skladu s voljom i interesima građana na određenom području, mora joj se osigurati više prava i veća sredstva u skladu s proklamiranom decentralizacijom i načelom supsidijarnosti.
3. Odbacuje se predloženi model planskih područja iz Nacrta prijedloga Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, kojim se Dubrovačko- neretvanska županija uvrštava u plansko područje Srednji i Južni Jadran, kao i druge odredbe Nacrta koje umanjuju ulogu županije i njenih agencija u regionalnom razvoju, koje umanjuju ulogu manjih gradova i ruralnog područja i kojima se ukidaju područja od posebne državne skrbi bez odgovarajućeg prijelaznog razdoblja i prije dokidanja teritorijalne odvojenosti dubrovačkog područja od matice zemlje.
4. Traži se zaustavljanje preseljenja regionalnih sjedišta državnih institucija iz Dubrovačko-neretvanske županije, odnosno grada Dubrovnika, i vraćanje preseljenih sjedišta nazad u Dubrovnik.
5. Traži se od Vlade Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora i Predsjednika Republike Hrvatske da osiguraju poštivanje iskazane volje ovog Gradskog Vijeća kao legitimno izabranog tijela, predstavnika građana u gradu Dubrovniku.
http://www.dulist.hr/hdz-trazi-dopunu-procitajte-njihovu-deklaraciju-o-polozaju-dubrovnika/160999/
27-03-2014
Još lani upozoravala da ćemo ostati bez sredstava ako se na vrijeme ne pripremimo.
Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica podsjetila je danas javnost da je još u kolovozu 2013. godine upitala Europsku komisiju na kolika sredstva mogu računati mladi u Hrvatskoj bez posla te je u skladu s odgovorom Europske komisije upozoravala vladajuće da su potrebne pripreme i da je potrebno osigurati sredstva na vrijeme jer u suprotnom bi nam se moglo dogoditi da ostanemo bez sredstava.
„Prošle su dvije godine od kada je Vlada došla na vlast, a vremena za pripremu je bilo dovoljno i ne možemo dopustiti da sredstva Europske unije namijenjena zapošljavanju mladih i izlasku iz krize bespovratno propadaju jer smo bili preinertni. Mrsiću, ponavljam u čemu je problem?,“upitala je Dubravka Šuica komentirajući istup ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića koji je poručio da više ne može poticati zapošljavanje mladih jer je rebalansom proračuna otkinuto 177 milijuna kuna upravo najosjetljivijoj društvenoj skupini, nezaposlenim mladima.
Šuica podsjeća da je EU usvajanjem novog financijskog okvira 2014. - 2020. Hrvatskoj namijenila preko 120 milijuna eura rješavanju problema nezaposlenosti mladih. Za samo 2014. i 2015. godinu u sklopu provedbe programa „Jamstvo za mlade“ dostupno nam je preko 66 milijuna eura dok nam je dodatni iznos od najmanje 60 milijuna eura dostupan iz Europskog socijalnog fonda.
„Poznato je da Hrvatska u suradnji s Europskom komisijom kreira plan i programe namijenjene smanjivanju nezaposlenosti mladih kroz koje će trošiti dodijeljenih sredstava, a bilo bi zanimljivo čuti ministra kada će biti odobren Vladin plan za 60 milijuna eura, kako i otkuda će Hrvatska sufinancirati svoj dio te hoće li informatički sustav za upravljanje fondovima biti spreman za implementaciju na vrijeme?“ upitala je Šuica.
27-03-2014
Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica još je u kolovozu 2013. godine upitala Europsku komisiju na kolika sredstva mogu računati mladi u Hrvatskoj bez posla te je u skladu s odgovorom Europske komisije upozoravala vladajuće da su potrebne pripreme i da je potrebno sredstva na vrijeme jer u suprotnom bi nam se moglo dogoditi da ostanemo bez sredstava.
„Prošle su dvije godine od kada je Vlada došla na vlast, a vremena za pripremu je bilo dovoljno i ne možemo dopustiti da sredstva Europske unije namijenjena zapošljavanju mladih i izlasku iz krize bespovratno propadaju jer smo bili preinertni. Mrsiću, ponavljam u čemu je problem?,“upitala je Dubravka Šuica komentirajući istup ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića koji je poručio da više ne može poticati zapošljavanje mladih jer je rebalansom proračuna otkinuto 177 milijuna kuna upravo najosjetljivijoj društvenoj skupini, nezaposlenim .
Vrijedi istaknuti da je EU usvajanjem novog financijskog okvira 2014. - 2020. Hrvatskoj namijenila preko 120 milijuna eura rješavanju problema nezaposlenosti mladih. Za samo 2014. i 2015. godinu u sklopu provedbe programa „Jamstvo za mlade“ dostupno nam je preko 66 milijuna eura dok nam je dodatni iznos od najmanje 60 milijuna eura dostupan iz Europskog socijalnog fonda.
„Poznato je da Hrvatska u suradnji s Europskom komisijom kreira plan i programe namijenjene smanjivanju nezaposlenosti mladih kroz koje će trošiti dodijeljenih sredstava, a bilo bi zanimljivo čuti ministra kada će biti odobren Vladin plan za 60 milijuna eura, kako i otkuda će Hrvatska sufinancirati svoj dio te hoće li informatički sustav za upravljanje fondovima biti spreman za implementaciju na vrijeme?“ upitala je Šuica.
http://www.portaloko.hr/clanak/%C5%A1uicamrsicu-ponavljam-u-cemu-je-problem/0/58860/
11-03-2014
Prvog dana plenarne sjednice u Strasbourgu, koja se održava od 10. do 13. ožujka, zastupnici su raspravljali o jednakosti žena i muškaraca u 2012. godini.
Rasprava o istoimenom izvješću zastupnice Inés Cristine Zuber dovela je do vrlo aktivne i konstruktivne rasprave u kojoj su prednjačili zastupnici HDZ-a. Uvažavajući sve prezentirane argumente, dodajući bitne informacije koje do tada nisu spomenute, Dubravka Šuica je dodatno ukazala na neravnopravan položaj žena iako na svijetu čine većinu u strukturi stanovništva.
“U parlamentima diljem svijeta nejednaka je zastupljenost žena i muškaraca budući da je samo 21,4 posto žena u parlamentima, a slična situacija je i u ostalim segmentima života. Od ukupnog broja stanovnika čak 51% otpada na žene dok su one i dalje podcijenjene i nisu jednako tretirane,” istaknula je Šuica referirajući o Rezoluciji koja govori o tri osnovne aktivnosti koje se trebaju provesti kada su žene u pitanju.
“Prvo, žene moraju biti ekonomski neovisne i jednako plaćene. Drugo, jasno je kako je nejednaka zastupljenost žena na vodećim pozicijama u odnosu na muškarce što također mora biti korigirano i treće, skrećem pozornost na značajni problem nasilja nad ženama. Želim da tema nejednakosti žena i muškaraca postane prošlost”, istaknula je Šuica zahvaljujući se povjerenici Vivien Reding naglasivši koliko je važno govoriti o tematici koja će doprinijeti jednakopravnosti spolova.
26-03-2014
Izvor: FaH /Dario Grzalj /dag
- Laž, prokleta laž i statistika … mnogi se često sjete ove „izreke“, između ostalih, vrlo vjerojatno i hrvatski zastupnici, bez obzira sjede li u Saboru ili u Europskom parlamentu, no u ovoj je prilici ipak riječ o potonjima. Naime, kako se bliže novi euroizbori, svodi se i računica parlamentarnoga rada „veličanstvenih 12“, ali umjesto kvalitete rasprava se opet svodi na kvantitetu i redni broj novih-starih kandidata na listama. K tome se i građane ponovno promatra gotovo isključivo kao brojeve jer već sad su počele naricaljke nad odazivom. No, iako izlaznost nije nevažna, gdje se izgubio sadržaj?
… ne znam što su konkretno radili … samo pametuju tamo, a ni engleski ne znaju … ništa nisu radili, kao i svi političari … - dio je to odgovora koje smo dobili od građana kad smo ih, između ostalog, pitali znaju li što su proteklih osam mjeseci hrvatski europarlamentarci radili u Bruxellesu. No, premda bi se o rezultatima njihova rada u smislu kvalitete moglo raspravljati, a u konačnici s obzirom na to da će neki od njih ponovno okušati sreću i na izborima u svibnju - konačan sud dat će upravo građani, ipak se teško može reći da nisu radili baš ništa.
„Aktivnosti parlamentarnih zastupnika mogu se ocjenjivati na osnovi dvaju kriterija, prvo, konkretnih rezultata tj. promjena koje se vide u životu građana koje zastupaju i drugo, na osnovi sustavne prezentacije aktivnosti koje poduzimaju sami parlamentarci. Ako i prihvatimo argument da je prvih godinu dana premalo kako bi se prepoznali pomaci u našim svakodnevnim životima, za ovo drugo, a to je izostanak njihove želje i potrebe da sa svojim sugrađankama i sugrađanima sustavno dijele svoja iskustva, dileme i pitanja, ne mogu pronaći neko opravdanje. To što vjerojatno redovito informiraju svoje stranačke šefove i kolege samo govori o tome prema kome osjećaju lojalnost što bi sve nas kao njihove jedine prave poslodavce dodatno trebalo potaknuti na razmišljanje“, ocijenio je sociolog Renato Matić.
S druge strane, „12 veličanstvenih“ (jer ipak su dobili priliku biti prvi hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu), smatraju da su učinili podosta, ali i da mogu još i više te da su komunicirali s građanima gotovo neprestano, a nas je zanimalo jesu li svjesni i nekih propusta i koliko su slušali i čuli one zahvaljujući kojima su postali europarlamentarci, kao i što su ključni problemi i moguća rješenja krize u kojoj se EU nalazi. Europarlamentarci su smatrali da imaju štošta za reći pa njihove detaljneodgovore u originalu možete u cijelosti pročitati klikom miša na njihovo ime, a u nastavku slijede sažeci njihovih odgovora koji mogu poslužiti kao podloga za daljnju raspravu. Naime, do novih su izbora ostala još gotovo dva mjeseca što je dovoljno vremena za razgovor o viziji Europe 21. stoljeća - imajući pritom na umu da se on treba nastaviti i nakon izbora.
Izvor: EPA
Kako biste ocijenili svoj rad u Europskom parlamentu i možete li navesti vlastite uspjehe i propuste?
Mario Baldini: Teško je osobno ocjenjivati vlastiti rad o kojem obično sud donosi javnost. Međutim, moram reći da sam od početka svog mandata ostvario žestoki ritam, a ono što je još važnije od golih statistika su djelovanja u direktnom kontaktu s građanima. Ono što je možda u isto vrijeme uspjeh, ali i propust je oko šest mjeseci rada na međunarodnim kartičnim transakcijama što mi je oduzelo jako mnogo vremena, a ništa od toga ne ulazi u statistiku.
Biljana Borzan: Mogu reći da sam zadovoljna odrađenim poslom jer sam u proceduru svojeg Odbora za zaštitu okoliša, javno zdravstvo i sigurnost hrane uputila tridesetak amandmana na razne direktive i izvještaje. Nadalje, otvorila sam pitanje jednake kvalitete istih proizvoda u novim i starim zemljama članicama, postavljala pitanja o postupku odobrenja GMO proizvoda i tako dalje.
Zdravka Bušić: Teško je sažeti sav rad mandata u EP, no podijelila bih ga u tri podjednako važna segmenta - rad s mladima, rad u odborima, a posebno područje mog interesa je položaj Hrvata izvan Hrvatske, s naglaskom na Bosnu i Hercegovinu. U ovom kratkom razdoblju nastojala sam učiniti što više, samokritična sam pa uvijek kažem da se moglo i bolje, ali jedno mogu jamčiti - namjernih propusta sigurno nije bilo.
Ivana Maletić: Zadovoljna sam mogućnošću sudjelovanja u raspravama te praćenju i prenošenju dobrih iskustava država članica u Hrvatsku. U više navrata sam istaknula potrebu da se državama čiji je BDP ispod 75 posto prosjeka BDP-a Unije, poput Hrvatske, omogući, neovisno o ograničenjima deficita, značajnije ulaganje u razvojne projekte i korištenje EU fondova te na potrebu za snažnijim povezivanjem ciljeva Europskog semestra sa Kohezijskom politikom.
Sandra Petrović Jakovina: Uz istupe na plenarnoj sjednici koja se većinom bave temama iz područja ljudskih prava, slobodnog kretanja radnika i građana, migracija i nezaposlenosti mladih, posebno bih istaknula rad u Odboru za ustavna pitanja, čija sam članica. Također sam zadovoljna postavljenim zastupničkim pitanjima Europskoj komisiji, posebice onim najnovijim o legaliziranju korištenja nusproizvoda indijske konoplje u Hrvatskoj.
Tonino Picula: Na početku sam si zadao dva cilja u svojem radu zastupnika u EP-u: afirmaciju Jadranske Hrvatske i aktivno sudjelovanje u kreiranju europske politike prema jugoistoku Europe, a želio bih istaknuti i rad na temi zaštite autohtonih hrvatskih proizvoda o kojoj s EK aktivno komuniciram od početka mandata. Uz to, upozorio sam EK na neravnopravan status viznog režima sa SAD-om nakon čega su uslijedile ohrabrujuće najave te sam stao i u zaštitu naših malih ribara.
Andrej Plenković: Ocjenu o mom radu prepuštam biračima. Posebno bih izdvojio aktivnosti kao član Odbora za proračun - a to je sudjelovanje u pregovorima između Vijeća i Parlamenta o Proračunu EU za 2014., kao i u pregovorima o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2014. - 2020. Bio sam i izvjestitelj u sjeni EPP-a u vezi financijski vrlo značajne Odluke o davanju jamstva (30 milijardi eura) iz proračuna Unije Europskoj investicijskoj banci za financiranje projekata izvan EU usvojene u ožujku.
Davor Stier: Drago mi je što sam sa stranačkim kolegama među najaktivnijim zastupnicima, ali još me više raduje što je ukupan dojam hrvatskih zastupnika pozitivan. Inicijativu koju smo pokrenuli kolega Picula i ja za novi pristup EU prema BiH pokazuje da se takvom suradnjom mogu postići konkretni rezultati.
Dubravka Šuica: Kao predsjednica hrvatske HDZ/EPP delegacije u EP izražavam zadovoljstvo budući da smo prezentirali Hrvatsku kao most prema Jugoistočnoj Europi s posebnim naglaskom na brigu o napretku BiH, informirali smo naše sugrađane i institucije kako koristiti dostupna sredstva iz EU fondova, aktivno lobirali za izgradnju Pelješkog mosta i nastavak izgradnje Jadransko-jonskog koridora. Uvijek smo bili na strani očuvanja obitelji, a promovirali smo i hrvatsku kulturu i jezik.
Ruža Tomašić: Radila sam maksimalno unutar svojih mogućnosti. Predsjednica sam i ujedno jedini član hrvatske delegacije u Europskim konzervativcima i reformistima što je otežavajuća okolnost jer onemogućuje specijaliziranje samo za određene teme i moram se baviti svime kako bih bila sigurna da hrvatski interesi u nekom od izvješća nisu ugroženi. Nemam taj luksuz kao zastupnici iz HDZ-a ili SDP-a da se bavim samo svojim odborom ili sebi bliskim temama, već zajedno s timom moram proučiti sva izvješća kako bih mogla mirne duše glasovati.
Oleg Valjalo: Tri su stvari koje sam otpočetka postavio za cilj svoga mandata u Europskom parlamentu: uredno izvršavati svoje obveze na plenarnim sjednicama i sjednicama parlamentarnih odbora kojima sam član, učiniti sve što je moguće za izgradnju Pelješkoga mosta, te maksimalno informirati hrvatske građanke i građane o europskim institucijama i nadolazećim europskim izborima.
Nikola Vuljanić: Teško je ocjenjivati vlastiti rad, ali mogu reći da sam zadovoljan. Mislim da je uspjeh što sam se afirmirao kao zastupnik koji se aktivno bavi pitanjima proširenja EU i tu stekao reputaciju zastupnika kojeg se pita za mišljenje. Zadovoljan sam i radom na zaštiti položaja radnika u Europi, posebno u Hrvatskoj, na zaštiti prava manjinskih skupina. Propusti - trebali smo, mi hrvatski zastupnici, više poraditi na informiranju građana o radu u Europskom parlamenta.
Izvor: FaH
Koliko i kako ste komunicirali s građanima (usmeno, pismeno, preko društvenih mreža, e-poštom ...) i što Vam je ta komunikacija značila u Vašem radu? Možete li navesti neki konkretan primjer?
Mario Baldini: Intenzivno sam komunicirao s građanima, a u tome sam imao veliku podršku najvećeg broja asistenata koncentriranih u uredu u Puli – najvećem istarskom gradu. Primali smo i najmlađe, učenike, gimnazijalce, posebno studente, veoma često ljude u teškim društvenim problemima i osjetljivoj socijalnoj situaciji.
Zdravka Bušić: Kad nisam u Bruxellesu ili Strasbourgu, gotovo sam uvijek na terenu. Često održavam predavanja u srednjim i visokim školama. Osim izravnog kontakta, s građanima komuniciram i putem e-maila, facebooka i twittera. Možda i najvažniji posao nas prvih hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu je približavanje Europske unije građanima.
Biljana Borzan: Mislim da nema načina na koji nisam komunicirala s građanima i ta mi je komunikacija ključna jer mi daje teme i materijale za rasprave i zastupnička pitanja. Primjerice, nedavno su mi se javili iz osnivačkog odbora udruge za istraživanje utjecaja elektromagnetskog zračenja na ljude s molbom da ih uputim u europske propise vezane uz tu temu. Nadalje, udruga pacijenata oboljelih od raka je tražila pomoć oko prevođenja Europske povelje o pravima pacijenata na hrvatski i ostvarili smo dobru suradnju, pogotovo jer se tim pitanjem bavim u radu svog odbora.
Ivana Maletić: S građanima komuniciram prije svega osobno na nacionalnim i regionalnim te konferencijama za mlade. Dio svakodnevne komunikacije su naravno i nezaobilazne društvene mreže i odgovaranje na brojne upite koji pristižu mailom. Najviše pitanja odnosi se na konkretne ideje i projekte te kako ih financirati. Građani često upozoravaju na svakodnevne probleme i zanima ih stav na razini EU o tome: npr. repetitori uz stambene zgrade, razina buke u stambenim naseljima, streljaštvo koje nije više dio školskih sportova, financiranje amaterskih klubova, položaj malih ribara…
Sandra Petrović Jakovina: Jako sam zadovoljna što sam u proteklih osam mjeseci imala priliku komunicirati s građanima svih dobnih skupina iz različitih krajeva Hrvatske. Građani mi se uglavnom javljaju putem službenog maila, ali i Facebooka. Primjerice, javila nam se jedna osoba koja je htjela pokrenuti međunarodni spor male vrijednosti, no nije znala na koji se sud obratiti. Moj ured je istražio dotičnu problematiku i pronašao odgovor.
Tonino Picula: S građanima komuniciram svakodnevno putem Facebooka, Twittera i e-maila. Također, na raspolaganju građanima je moj zagrebački ured na Zrinjevcu. Neka od pitanja koja sam postavio Komisiji inicirana su upravo od strane građana. Na konkretan problem s kojim se suočavaju hrvatski potrošači prilikom on-line kupnje od strane nekih ponuđača (primjerice Velike Britanije), upozorio me upravo jedan građanin. Također, u listopadu sam u posjet EP-u u Bruxelles pozvao 11 učenika otočnih osnovnih škola kojima prijeti zatvaranje zbog premalog broja učenika.
Andrej Plenković: Od samog početka mandata kontinuirano sam angažiran na terenu. Kroz zastupnička pitanja koja sam uputio Komisiji i Vijeću nastojim potaknuti rješavanje konkretnih pitanja za hrvatske građane: problemi s kojima su se susreli hrvatski špediteri, zagađenje zraka u Slavonskom Brodu, zapošljavanje hrvatskih građana u institucije Unije, sklapanje Protokola o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s BiH, pridruživanje Europskom gospodarskom prostoru, gospodarska situaciji u Hrvatskoj, operacionalizacija Dunavske i Jadransko-jonske strategije, posljedice elementarnih nepogoda i moguća pomoć kroz Europski fond solidarnosti.
Davor Stier: S građanima kontaktiram neposredno na otvorenim tribinama koje smo održali gotovo u svim županijama. Isto tako komuniciram preko Facebooka i Twittera te naravno putem e- maila. Na temelju tog dijaloga sam više puta postavio zastupnička pitanja Komisiji ili prenio zahtjeve hrvatskih građana na plenarnim sjednicama, poput pitanja priziva savjesti ili korištenja fonda solidarnosti za hrvatska područja pogođena elementarnim nepogodama.
Ruža Tomašić: Jako puno vremena i energije posvećujem komunikaciji s građanima. Redovito mi šalju pisma u papirnatom i elektroničkom obliku, zovu na telefon, posjećuju moj ured u Zagrebu, a posebno sam ponosna na komunikaciju koju imam s njima putem društvenih mreža. Mislim da sam jedina od naših zastupnika dala mogućnost građanima da se putem društvenih mreža izjasne o konkretnom izvješću o kojem ću govoriti i glasovati na plenarnoj sjednici.
Dubravka Šuica: Osobno sam zabrinuta zbog niske izlaznosti na prošlogodišnje izbore za Europski parlament. Stoga pokušavamo potaknuti naše građane na važnost izlaska na izbore organizirajući razne tribine, okrugle stolove, razgovore s građanima u RH, BiH te u samom EP gdje smo također organizirali konferencije, kulturna događanja, postavljali pitanja Komisiji, ulagali amandmane, pokretali rezolucije i raspravljali u odborima i na plenarnim sjednicama
Oleg Valjalo: Posebno sam ponosan na dio mandata koji se odnosi na informiranje građana o radu europskih institucija te nadolazećim europskim izborima. Rad na terenu, boravak među građanima, smatram ključnim i neizmjerno mi je drago da sam im na taj način vratio jedan dio duga za ukazano povjerenje, tj. podnio račun o svom zastupničkom radu. Direktna komunikacija s građanima ostaje prioritet moga rada i raduje me što se to vidi na mojoj Facebook stranici te ostalim društvenim mrežama putem kojih sam svakodnevno u kontaktu s njima.
Nikola Vuljanić: Moj broj telefona je dostupan svima. Imam otvoren i facebook profil. Javljaju mi se građani, najčešće s nepravdama, ali i poduzetnici, pa sam tako jednog hrvatskog poduzetnika spojio s konzultantskom tvrtkom u Briselu. Pitanja koja sam postavio Komisiji uglavnom su rezultat suradnje s građanima i nevladinim organizacijama. Prihvaćam i kritike. 
Izvor: FaH
Što vidite kao ključne teme i probleme EU te moguća rješenja o kojima bismo trebali raspravljati umjesto da se bavimo gotovo isključivo time tko je i ispred koga na čijoj listi?
Mario Baldini: Bitno je da smo po uvjerenju Europljani i da poštujemo one koji to nisu. U fokus interesa svakako treba staviti još uvijek poprilično tešku ekonomsku i gospodarsku situaciju u EU, mogućnost otvaranja novih radnih mjesta i smanjenje nezaposlenosti, pogotovo mladih, kako privući investitore te kako izvući što više novca iz EU fondova koji su nam na raspolaganju.
Zdravka Bušić: Treba pronaći načine kako uklopiti i hrvatske interese kroz europske politike. Rezolucija o napretku BiH koju je EP izglasao u veljači dobar je primjer. Odbor za kulturu i obrazovanje EP raspravljao je o Direktivi Vraćanja kulturnih objekata bespravno otuđenih s teritorija zemlje članice. Prihvaćanjem ove Direktive, zakon EU regulirat će povrat takvih objekata od 1993. naovamo, a ja sam zatražila da to bude od 1991. i da se Direktiva proširi na sankcioniranje otuđenja počinjenih od strane država koje nisu članice EU, što će biti uzeti u obzir kod izrade konačne verzije.
Biljana Borzan: Ključno pitanje s kojim se Unija mora baviti je vraćanje povjerenja građana u europski projekt. Dugotrajna gospodarska kriza i sklonost nacionalnih političara da odgovornost za sve bolne reforme prebacuju na EU, srozala je to povjerenje. Nacionalizam, ekstremizam i ksenofobija su, nažalost, postali dio političkog mainstreama i prihvatljiv politički govor. To je ključno pitanje i problem u čijem rješavanju sve umjerene političke snage moraju nadići razlike i ujediniti se.
Ivana Maletić: Ključno pitanje EU jest gospodarski oporavak. Države koje su znale provesti strukturne reforme danas bilježe pozitivne rezultate. Sve snage moramo usmjeriti na podizanje produktivnosti i konkurentnosti našeg gospodarstva, na stvaranje efikasne i pametne države uprave, na razvoj povoljnog poduzetničkog okruženja, vraćanje povjerenja investitora, podizanje rejtinga i kroz to smanjivanje kamatnih stopa, jednom riječju na preokretanje trendova.
Sandra Petrović Jakovina: Jedna od ključnih tema, kojom se bavi i Odbor za ustavna pitanja čija sam članica, je približavanje Unije građanima. To je izazov s kojim se susreću sve države članice u različitim mjerama. Europski parlament, kao jedan od tri međuovisnih tijela EU i ima specifičnost da je jedino neposredno izabrano i stoga jedino demokratski legitimno tijelo na razini EU.
Tonino Picula: S obzirom na trenutnu gospodarsku krizu teme vezane za ekonomiju, kao što je nezaposlenost (posebice mladih), nameću se kao prioritet. Budući da je Hrvatska jedna od graničnih zemalja EU, teme vezane uz imigrante te njihovu integraciju bi nesumnjivo trebalo jače afirmirati u hrvatskoj javnosti. Još jedna tema koja je važna za nas jest daljnja europska integracija našeg susjedstva, uz razrješenje ostalih sigurnosnih problema koji se javljaju na istočnim granicama EU.
Andrej Plenković: Najvažnije je steći kulturu sudjelovanja u demokratskim procesima na razini institucija EU, a osobito participacije građana u izborima. Glavne rasprave trebaju se voditi o EU kao dodanoj vrijednosti za: rast i razvoj, zapošljavanje (osobito mladih), mala i srednja poduzeća, regionalni razvoj, poljoprivredu i ribarstvo, inovacije, infrastrukturno povezivanje, mobilnost, okoliš i niz drugih konkretnih europskih politika.
Davor Stier: Ključne teme za sljedeći saziv EP po mom mišljenju bit će kako vratiti proizvodnju u Europu i naravno u Hrvatsku jer je to od presudne važnosti za novi val gospodarskog rasta te otvaranja radnih mjesta. U tom kontekstu gledam potrebu stvaranja bankovne unije i reforme financijskog sektora kojim će se više financirati mala i srednja poduzeća, ulaganje u nove tehnologije i u obrazovanje naših građana.
Dubravka Šuica: Žao mi je što se rasprava u EU svodi samo na kombinatoriku lista i plaće, a ne na prave europske teme koje izravno utječu na našu sadašnjost, a još više na budućnost.
Ruža Tomašić: Ključni problemi EU u ovom su trenutku gotovo isključivo ekonomske prirode. Previsoki porezi koji predstavljaju ogromno opterećenje građanima i poduzetnicima, izvoz proizvodnih radnih mjesta i doista pretjerana birokratizacija. EU ne može uspjeti kao visoko birokratizirana centralistička tvorba, već isključivo kao decentralizirana zajednica suverenih nacionalnih država, čiju osnovu čine zajedničko tržište i gospodarska suradnja.
Oleg Valjalo: Pravi ključ uspjeha Europskih izbora 2014. leži u tome da se građani zainteresiraju za europske teme, jer ako hrvatski građani ovaj put ne budu svoju odluku donosili na temelju vlastitoga kritičkog suda o političkom programu europskih pučana, socijalista i demokrata, liberala, zelenih i ostalih europskih političkih grupacija, ponovno smo podbacili i ostali zarobljeni u okvirima uskogrudne nacionalne politike, politike lišene svake europske dimenzije.
Nikola Vuljanić: Vjerojatno i zbog toga ljudi gube interes za Europski parlament. Ključni problemi su prava radnika, proširenje te organizacija pravednije i socijalno osjetljivije Europe, smanjenje ovisnosti o virtualnom bankarskom kapitalu i ozdravljenje financija država članica bez rezova i osiromašenja građana.
Ovaj tekst čitate kao dio tekstova iz serije «EU izbori – prva stepenica u smanjenju demokratskog deficita EU», koja se, kao što joj i naslov kaže, bavi time kako izbori za zastupnike u Europskom parlamentu (EP) mogu pridonijeti smanjivanju demokratskog deficita Europske unije u smislu jaza između otuđenih građana i „birokratiziranog EU čudovišta". Projekt serije novinarskih tekstova, koje se izvorno objavljuje na neprofitnom portalu www.gong.hr, podržalo je Ministarstvo kulture.
http://gong.hr/hr/izborni-sustav/europski/eu-izbori-jesu-li-hrvatski-europarlamentarci-culi-/
26-03-2014
BRUXELLES - Učinkovit, mjerljiv i najaktivniji hrvatski angažman Dubravke Šuice u Europskom parlamentu.
Premda je najaktivnija hrvatska zastupnica u EP-u, Dubravka Šuica kaže da impresivna statistika nije sve, nego da je puno zadovoljnija odjekom koje su neke teme imale u hrvatskoj javnosti.
„Građani su nam dali povjerenje i morali smo to povjerenje opravdati u manje od godinu dana, nadam se da smo to uspjeli,“ kaže Dubravka Šuica.
Mandat zastupnika u Europskom parlamentu traje pet godina, a aktivnost petero najaktivnijih hrvatskih zastupnika je u rangu aktivnosti većine zastupnika u punom mandatu.
Zadaće zastupnika u Europskom parlamentu su različite od sudjelovanja u radu odbora, izaslanstava, kreiranju rezolucija, deklaracija, izvješća, konferencija, izložbi, predavanja do izravne komunikacije s Komisijom i dijaloga s građanima. Jedan od kvantitativnih i mjerljivih pokazatelja rada je njihova aktivnost, koja se bilježi na službenim stranicama Europskog parlamenta, te na web straniciMEPranking.eu[1].
Podsjetimo, u samo osam mjeseci od pristupanja Europskoj uniji nositeljica pobjedničke liste HDZ-a na proteklim izborima za Europski parlament te voditeljica hrvatske HDZ/EPP delegacije u Parlamentu Dubravka Šuica ostvarila je 360 različitih aktivnosti što je čini najaktivnijom hrvatskom zastupnicom u Europskom parlamentu. Šuicu slijedi koalicijska partnerica i predsjednica HSP – dr. Ante Starčević Ruža Tomašić te jedini SDP-ov zastupnik u prvih pet po aktivnosti, Tonino Picula, zatim su tu u samom vrhu Davor Ivo Stier i Andrej Plenković.
Vrijedi istaknuti da se zastupnica Šuica posebno založila za mlade u Hrvatskoj komunicirajući s Komisijom te je organizirala konferenciju o nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj na kojoj su sudjelovali vodeći stručnjaci Unije za kreiranje politika zapošljavanja mladih,“ jer Hrvatskoj je u interesu zadržati svoju mladost,“ ističe Šuica.
Šuica se intenzivno zalaže za prometno povezivanje Hrvatske s posebnim naglaskom na povezivanje Dubrovnika izgradnjom Pelješkog mosta i Jadransko – jonskog koridora te je inicirala sastanak s povjerenikom Hahnom i članovima Europske komisije na tu temu. Uz to što je u Hrvatskoj po prvi put organizirala natječaj za najboljeg mladog poljoprivrednika, Dubravka Šuica se aktivno zauzela i za očuvanje biološke raznolikosti Malostonskog zaljeva, afirmaciju hrvatskog jezika u tijelima Unije, za osnivanje TV kanala na hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini te financijsku pomoć stanovnicima poplavljenih područja u Hrvatskoj.
Također se založila da se potrošačima u Hrvatskoj osiguraju proizvodi iste kvalitete kao i u ostalim članicama EU, a dobila je i pozitivan odgovor Komisije kako riješiti problem talijanskog ometanja signala na hrvatskoj obali koji je proslijedila HAKOM-u. Poznato je da je tražila pomoć putem Komisije da Srbija dostavi podatke o 1665 osoba nestalih u Domovinskom ratu, a isto tako je tražila od te institucije ubrzanje procesa povrata otuđenih kulturnih dobara.
Najaktivnija hrvatska europarlamentarka bilježi niz aktivnosti iz područja kulture, a multimedijalnim projektom o Orlandu prezentirala je u Parlamentu duboku ukorijenjenost hrvatske kulture u Europi. Tražila je od EU institucija da raspišu natječaj za Europsku prijestolnicu kulture koja će 2020. biti jedan hrvatski grad.
Kontinuirano zalaganje za jednakopravnost muškaraca i žena konstanta je zastupnice Šuice, ali uvijek u skladu s demokršćanskim načelima tretirajući obitelji kao temelj društva.
http://www.javno.ba/regije/dubravka-uica-statistika-nije-sve-najvanije-je-osvijestiti-probleme.html
25-03-2014
Premda je najaktivnija hrvatska zastupnica u EP-u, Dubravka Šuica kaže da impresivna statistika nije sve, nego da je puno zadovoljnija odjekom koje su neke teme imale u hrvatskoj javnosti.
- Građani su nam dali povjerenje i morali smo to povjerenje opravdati u manje od godinu dana, nadam se da smo to uspjeli, kaže Dubravka Šuica.
Mandat zastupnika u Europskom parlamentu traje pet godina, a aktivnost petero najaktivnijih hrvatskih zastupnika je u rangu aktivnosti većine zastupnika u punom mandatu. Zadaće zastupnika u Europskom parlamentu su različite od sudjelovanja u radu odbora, izaslanstava, kreiranju rezolucija, deklaracija, izvješća, konferencija, izložbi, predavanja do izravne komunikacije s Komisijom i dijaloga s građanima. Jedan od kvantitativnih i mjerljivih pokazatelja rada je njihova aktivnost, koja se bilježi na službenim stranicama Europskog parlamenta, te na web stranici MEPranking.eu].
Podsjetimo, u samo osam mjeseci od pristupanja Europskoj uniji nositeljica pobjedničke liste HDZ-a na proteklim izborima za Europski parlament te voditeljica hrvatske HDZ/EPP delegacije u Parlamentu Dubravka Šuica ostvarila je 360 različitih aktivnosti što je čini najaktivnijom hrvatskom zastupnicom u Europskom parlamentu. Šuicu slijedi koalicijska partnerica i predsjednica HSP – dr. Ante Starčević Ruža Tomašić te jedini SDP-ov zastupnik u prvih pet po aktivnosti, Tonino Picula, zatim su tu u samom vrhu Davor Ivo Stier i Andrej Plenković.
Vrijedi istaknuti da se zastupnica Šuica posebno založila za mlade u Hrvatskoj komunicirajući s Komisijom te je organizirala konferenciju o nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj na kojoj su sudjelovali vodeći stručnjaci Unije za kreiranje politika zapošljavanja mladih,“ jer Hrvatskoj je u interesu zadržati svoju mladost,“ ističe Šuica. Šuica se intenzivno zalaže za prometno povezivanje Hrvatske s posebnim naglaskom na povezivanje Dubrovnika izgradnjom Pelješkog mosta i Jadransko – jonskog koridora te je inicirala sastanak s povjerenikom Hahnom i članovima Europske komisije na tu temu. Uz to što je u Hrvatskoj po prvi put organizirala natječaj za najboljeg mladog poljoprivrednika, Dubravka Šuica se aktivno zauzela i za očuvanje biološke raznolikosti Malostonskog zaljeva, afirmaciju hrvatskog jezika u tijelima Unije, za osnivanje TV kanala na hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini te financijsku pomoć stanovnicima poplavljenih područja u Hrvatskoj. Također se založila da se potrošačima u Hrvatskoj osiguraju proizvodi iste kvalitete kao i u ostalim članicama EU, a dobila je i pozitivan odgovor Komisije kako riješiti problem talijanskog ometanja signala na hrvatskoj obali koji je proslijedila HAKOM-u. Poznato je da je tražila pomoć putem Komisije da Srbija dostavi podatke o 1665 osoba nestalih u Domovinskom ratu, a isto tako je tražila od te institucije ubrzanje procesa povrata otuđenih kulturnih dobara.
Najaktivnija hrvatska europarlamentarka bilježi niz aktivnosti iz područja kulture, a multimedijalnim projektom o Orlandu prezentirala je u Parlamentu duboku ukorijenjenost hrvatske kulture u Europi. Tražila je od EU institucija da raspišu natječaj za Europsku prijestolnicu kulture koja će 2020. biti jedan hrvatski grad.
Kontinuirano zalaganje za jednakopravnost muškaraca i žena konstanta je zastupnice Šuice, ali uvijek u skladu s demokršćanskim načelima tretirajući obitelji kao temelj društva.
Moja EUropska putovnica
Moje konferencije
VIDEO
(VIDEO) Kampanja za europske izbore 2019
(VIDEO) HRT1: Dubravka Šuica "U svom filmu"
(VIDEO) RTL Exkluziv: Poznate Hrvatice nosile humanitarnu modnu reviju
Tweets
Newsletter
