Notice: Undefined property: JObject::$description in /home/ds/public_html/components/com_k2/templates/default/user.php on line 59
21-03-2014
Cvjetni trg danas je bio obojen žutom bojom narcisa.
Kupnjom jednog stručka narcisa mnogi su sudjelovali u borbu protiv raka dojke. Dan narcisa organizirala je udruga Europa Donna Hrvatske, i to u sklopu kampanje “Darujmo ružičasti život”.
Akciju su podržali Milan Bandić, Darinko Kosor, Dubravka Šuica, Anita Malenica, Tomislav Karamarko, Ingrid Antičević Marinović, Mia Begović i mnogi drugi iz javnog i političkog života.
Tekst: Inga ĆUŽIĆ/ZNA/ic
Foto: Mario ĆUŽIĆ/ZNA/mc
21-03-2014
Zbog čega zastupnici ne dolaze u Sabor i hoće li se to tolerirati u Europskom parlamentu? Jer kad mi ne dođemo u školu, dobijemo neopravdan sat, pitao je saborske i eurozastupnike Fran Stančić Vidrač (17), maturant Upravne škole iz Zagreba.
S kolegama iz svoje i još nekoliko zagrebačkih škola došao je u Sabor na okrugli stolna temu zastupanja interesa hrvatskih građana u postupku donošenja odluka na europskoj razini. Cilj je bio da maturanti, koji će ove godine prvi put imati priliku glasovati, i to na izborima za Europski parlament, čuju koliko i kako hrvatski eurozastupnici mogu utjecati na proces donošenja odluka u Europskom parlamentu.
Frana je zanimala i nazočnost zastupnika na sjednicama Sabora. Odgovorio mu je Peđa Grbin (SDP).
- Manje je zastupnika u sabornici, ali rade jako puno, sjede u odborima i pripremaju akte. Kod nas se stekao dojam da svatko mora imati mišljenje o svemu, ama baš svemu.Ja ću doći u sabornicu kad sam se pripremio i kad o tome mogu raspravljati. Jučer je bila rasprava o kreditu za željeznice. Ja se u to ne razumijem, ali bio je moj kolega. Stvorila se fama oko toga da svi stalno sjedimo u sabornici. Tek onda ne bismo napravili svoj posao - odgovorio je zastupnik Grbin.
Maturanta Frana odgovor nije zadovoljio.
- Gospodin Grbin rekao je da on nekad ne dođe na saborske sjednice jer nešto ne razumije. Pa ja onda predlažem da u Saboru radi 20 stručnjaka, koji će to razumjeti - kaže Fran. I njegovog školskoga kolegu Sebastiana Krčmara (17) razočarao je odgovor koji je dobio.
- Kako očekujete da će građani vjerovati da se njihov glas čuje u Europskom parlamentu kad im se ne čuje ni u vlastitom Saboru - pitao je Sebastian te dodao kako o tome svjedoče neodgovorno vođenje politike ove Vlade te gotovo 400.000 nezaposlenih. Odgovorio mu je Branko Baričević, voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, koji je rekao kako su zastupnici u Saboru i u Europskom parlamentu izravno izabrani od građana te predstavljaju njihov glas. Potom je objasnio proceduru rada u Europskom parlamentu, u kojem je, kaže, Hrvatska članica kao i svaka druga zemlja.
- Moramo shvatiti da je tamo 28 zemalja - rekao je Baričević.
Nakon što je okrugli stol završio, Sebastian nam je rekao da ga odgovor nimalo nije zadovoljio.
- Jedino što sam dobio je nastavak europske političke propagande koja ne vodi nikamo - zaključio je maturant.
Na okruglom stolu su govorili još eurozastupnici Tonino Picula, Dubravka Šuica i Nikola Vuljanić kao i neki saborski zastupnici.
Međutim, nitko se nije sjetio učenicima objasniti kako se izbori za Europski parlament dobivaju na temelju preferencijalnih glasova. To je uočio i student prava koji je također bio u dvorani te se javio i pojasnio kako to zapravo znači da građani zaokružuju imena pojedinoga kandidata s odabrane liste.
http://www.24sata.hr/politika/sramota-u-saboru-zastupnici-nisu-znali-odgovoriti-na-pitanja-358760
21-03-2014
- Ulaskom u EU prihvatili smo pravila zajednice. Moramo biti odgovorni u trošenju novca i za budućnost društva. Ona se ne može graditi na tuđem novcu, kreditima. Ovisnost o tuđem novcu mora se smanjiti u okvire koji vrijede za sve članice EU-a – objasnio je Leko.
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
AUTOR:
Tea Romić
Otkad smo članica EU nema hrvatskih ni europskih tema jer su to sad sve iste teme i zato je važno da što više građana izađe na predstojeće izbore za Europski parlament u svibnju kako bi izabrali svoje predstavnike. Poruka je to s okruglog stola na temu "Zastupanje interesa hrvatskih građana u postupku donošenja odluka na europskoj razini" koji se danas održao u Hrvatskom saboru.
- Hrvatska, kao članica EU, ima odgovornost za sebe i svoje građane, ali i za EU u cjelini i stoga je važno da u tijelima EU-a ima sposobne predstavnike – rekao je predsjednik Sabora Josip Leko te objasnio da EU itekako utječe na život hrvatskih građana.
Leko: Moramo biti odgovorni u trošenju novca i za budućnost društva
- To se vidi i kroz proračun. Ulaskom u EU prihvatili smo pravila zajednice. Moramo biti odgovorni u trošenju novca i za budućnost društva. Ona se ne može graditi na tuđem novcu, kreditima. Ovisnost o tuđem novcu mora se smanjiti u okvire koji vrijede za sve članice EU-a – objasnio je Leko.
Voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević okupljenim uzvanicima je pokušao dati konkretan primjer utjecaja EU-a na svakodnevni život, pa je tu rekao kako je izglasano da se od 2017. godine uvode jednaki punjači za mobitele. Objasnio je i da je građanima Lisabonskim ugovorom od 1. travnja 2012. omogućeno da izravno sudjeluju u kreiranju europskih politika pokretanjem europske građanske inicijative.
- Europska komisija nedavno je prihvatila prvu europsku građansku inicijativu "Pravo na vodu", koju je potpisalo 1,8 milijuna građana, i pokrenut će javnu raspravu o poboljšanju kvalitete vodoopskrbe – objasnio je Baričević, a HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica je dodala da je upravo to primjer kako građani ipak mogu utjecati na europske politike.
- Hrvatska kao mala zemlja teško to može pokrenuti, ali ne treba imati kompleks i treba imati snage da barem pokuša – kazala je Šuica.
(Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
Sudionici okruglog stola primijetili su da u EU jača i euroskepticizam zbog krize i nezaposlenosti, pa je tako SDP-ov zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Piculapozvao građane da na glasuju za ljude koji EU neće dovesti u blokadu.
- Europski parlament mogao bi u suprotnom nalikovati na kuću od stakla punu ljudi s kamenjem u rukama – primijetio je Picula.
Europarlamentarac Nikola Vuljanić iz Hrvatskih laburista rekao je da su hrvatske i europske teme u biti iste – nezaposlenost mladih, budžetski deficit, mir na istoku.
- Što tišti našeg radnika tišti i francuskog radnika, što tišti našeg poduzetnika, tišti i nekog europskog. Zato je bitno da izađete na izbore, jer teme koje ćete tada čuti su hrvatske teme, ali i EU teme – rekao je Vuljanić.
Maturant: Zbog čega zastupnici ne dolaze u Sabor i hoće li se to tolerirati u Europskom parlamentu?
Europarlamentarci, ali i ostali govornici na ovom okruglom stolu su odgovarali na pitanja maturanata koji će ove godine prvi puta izaći na izbore. Tako su objasnili da, iako svi oni pripadaju određenim političkim skupinama u Europskom parlamentu, ipak mogu glasati po svojoj savjesti te ih nitko za to neće kazniti.
Osim općenitijih pitanja maturanata, bilo je i onih malo "žešćih".
- Zbog čega zastupnici ne dolaze u Sabor i hoće li se to tolerirati u Europskom parlamentu? Jer kad mi ne dođemo u školu, dobijemo neopravdan sat – zanimalo je maturanta Upravne škole Zagreb Frana Stančić Vidrača. Njegov kolega iz razreda Sebastian Krčmar također je imao pitanje za političare.
- Kako očekujete da će građani vjerovati da se njihov glas čuje u Europskom parlamentu kad im se ne čuje ni u vlastitom Saboru? Da se čuje, ne bi bilo gotovo 400.000 nezaposlenih i ovako neodgovornog vođenja politike – zanimalo je maturanta. Iako su im zastupnici odgovarali, maturanti su na kraju okruglog stola bili nezadovoljni ponuđenim odgovorima.
07-03-2014
Karamarko i Šuica na kongresu EPP-a u Dublinu, Juncker kandidat za predsjednika Komisije
- Datum objave
07.03.2014 - Autor: PortalOko.hr
- Foto: PortalOko.hr
U glavnom gradu Irske, Dublinu 6. i 7. ožujka održava se dvodnevni kongres najveće europske političke grupacije – Europske pučke stranke (EPP) kojoj pripada i Hrvatska demokratska zajednica. Na Kongresu sudjeluje i zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica, a hrvatsku delegaciju od 11 predstavnika predvodi predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko.
U govoru pred sudionicima iz 39 zemalja, predsjednik HDZ-a Karamarko se zahvalio predsjedniku EPP-a Josephu Daulu na podršci Hrvatskoj tijekom procesa pridruživanja Europskoj uniji izražavajući solidarnost s ukrajinskim narodom budući da je Hrvatska imala težak put do samostalnosti i Domovinski rat. Sudionici kongresa tajnim su glasovanjem potvrdili Daula za predsjednika EPP-a.
Kongres se održava uoči predstojećih izbora za Europski parlament koji će se održati od 22. do 25. svibnja 2014. godine na razini EU te je usvojen i izborni program, a ključni prioriteti EPP-a u narednim godinama će biti borba za radna mjesta za sve europske građane i prosperitetna Europa. Naglasak je stavljen i na gospodarski oporavak i rast te stvaranje uvjeta za otvaranje novih radnih mjesta. Europskim pučanima je prioritet u idućem razdoblju vratiti povjerenje građana, uz rješavanje problema nezaposlenosti, a posebice mladih.
Na izbornom kongresu bivši luksemburški premijer Jean-Claude Juncker izabran je za kandidata EPP-a za predsjednika Komisije, koji bi ukoliko se ostvare dobri rezultati trebao naslijediti sadašnjeg predsjednika Europske komisije Jose Manuel Barrosoa koji je također član EPP-a. Juncker je dobio 382 glasa, a njegov protukandidat Michel Barnier 245 glasa, dok su dva glasa bila nevažeća.
21-03-2014
Hrvatska, kao članica Europske unije, ima odgovornost za sebe i svoje građane, ali i za Europsku uniju u cjelini i stoga je važno da u tijelima EU-a ima sposobne predstavnike.
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Hrvatska, kao članica Europske unije, ima odgovornost za sebe i svoje građane, ali i za Europsku uniju u cjelini i stoga je važno da u tijelima EU-a ima sposobne predstavnike, rekao je u petak predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko, pozivajući građane da se u što većem broju odazovu na izbore za Europski parlament u svibnju.
"Hrvatska, kao članica Europske unije, ima odgovornost za sebe i svoje građane, ali i za Europsku uniju u cjelini i stoga je važno da u tijelima EU-a ima sposobne predstavnike", kazao je Leko na okruglom stolu o temi "Zastupanje interesa hrvatskih građana u postupku donošenja odluka na europskoj razini" održanom u Hrvatskom saboru.
Okrugli stol okupio je stotinjak maturanata, studenata i predstavnika civilnog društva koji su s predstavnicima Sabora, Europske komisije i hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu raspravljali o položaju Hrvatske u Europskoj uniji i izborima za Europski parlament.
"Europska unija temelji se na ideji mira, sigurnosti, suradnje i uvažavanja država, naroda i građana cijele Europe. U praksi to znači da se u Europskom parlamentu i drugim tijelima usklađuju interesi građana, naroda i država", kazao je Leko, pozivajući građane da se u što većem broju odazovu na izbore za Europski parlament 25. svibnja.
U predstojećem sazivu Europskog parlamenta (2014.-2019.) Hrvatska će imati 11 zastupnika, jednog manje nego do sada jer se broj zastupnika u EP-u smanjuje sa 766 na 751.
Kao konkretan primjer kako EU utječe na život hrvatskih građana, Leko je naveo proračun odnosno problem njegova prekomjernog deficita.
"Ulaskom u EU prihvatili smo pravila zajednice. Moramo biti odgovorni u trošenju novca i za budućnost društva. Ona se ne može graditi na tuđem novcu, kreditima. Ovisnost o tuđem novcu mora se smanjiti u okvire koji vrijede za sve članice EU-a", kazao je.
Hrvatska je potkraj siječnja ušla u postupak prekomjernog deficita. Vijeće EU-a prihvatilo je preporuke Europske komisije za smanjenje deficita ispod tri posto do kraja 2016. godine.
Postupak prekomjernog deficita (EDP) korektivni je mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta. Taj postupak pokrenut je protiv svih država članica osim Estonije i Švedske. Trenutačno je u tom postupku 16 zemalja članica, a Hrvatska je 17. po redu.
Govoreći o ulozi Hrvatskoga sabora u kreiranju europske politike, Leko je podsjetio da Lisabonski ugovor, uz veće ovlasti Europskog parlamenta, predviđa i veću ulogu nacionalnih parlamenata u tom procesu kao stalnog "živog mosta" između europskih institucija, politika i građana.
Predsjednik saborskog odbora za ustav, poslovnik i politički sustav Peđa Grbin objasnio je da nacionalni parlamenti imaju važnu ovlast nadzora nad procesom donošenja odluka u EU, osiguravajući da se poštuje načelo supsidijarnosti odnosno da se EU ne proširi na sve pore života nego da djeluje samo ako se isti cilj ne može na učinkovitiji način ostvariti donošenjem akata na nacionalnoj ili lokalnoj razini.
Hrvatski sabor kroz rad svojih odbora razmatra i donosi zaključke o važnim zakonskim prijedlozima EU-a koji potom služe kao temelj za djelovanje Vlade i hrvatskih predstavnika u EU, kazao je.
Svaki zastupnik može inicirati raspravu nekog zakonskog prijedloga u nacionalnom parlamentu, istaknuo je, kao i činjenicu da u saborskim odborima sjede i vanjski članovi, predstavnici znanstvene zajednice i civilnog društva, sudjelujući tako u tom procesu svojim savjetima.
Predsjednik Odbora za europske poslove Daniel Mondekar istaknuo je da se sve odluke mogu naći na internetskim stranicama Hrvatskog sabora te najavio da će se sjednice njegova odbora uskoro moći pratiti putem interneta.
Voditelj predstavništva Europske komisije u RH Branko Baričević istaknuo je da je građanima Lisabonskim ugovorom od 1. travnja 2012. omogućeno da izravno sudjeluju u kreiranju europskih politika pokretanjem europske građanske incijative. Ako prikupe najmanje milijun potpisa iz najmanje sedam država članica (u Hrvatskoj 9000), od Komisije mogu zatražiti da predloži novi zakon.
Europska komisija nedavno je prihvatila prvu europsku građansku inicijativu "Pravo na vodu", koju je potpisalo 1,8 milijuna građana, i pokrenut će javnu raspravu o poboljšanju kvalitete vodoopskrbe. Istaknula je pritom da je upravljanje vodoopskrbom i sanitarnim sustavima u isključivoj nadležnosti država članica.
Baričević je napomenuo da Europska unija ima i dva savjetodavna tijela - Europski gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija - putem kojih razne gospodarske i socijalne interesne skupine te regije mogu utjecati na kreiranje politika, a kao konkretan primjer utjecaja EU-a na svakodnevni život izdvojio je uvođenje jednakih punjača za mobitele od 2017.
Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula upozorio je na jačanje euroskepticizma u EU zbog dugotrajne gospodarske krize i velike nezaposlenosti i pozvao građane da na europskim izborima glasuju za ljude koji EU neće dovesti u blokadu. Europski parlament mogao bi u suprotnom nalikovati na "kuću od stakla punu ljudi s kamenjem u rukama", kazao je.
Eurozastupnik Nikola Vuljanić pozvao je građane da na europske politike pokušaju utjecati izlaskom na izbore za Europski parlament, a ne na ulici. "Europska unija kreće se u smjeru zajednice država, bogatih korporacija i banaka a ne u smjeru zajednice građana. Taj smjer se može promijeniti izborima, a ne na cesti, sukobima", istaknuo je.
HNS-ov kandidat za Europski parlament Jozo Radoš istaknuo je da je Europska unija projekt znanja, strpljivosti i razumijevanja i da bi to trebao biti i naš put.
Eurozastupnica Dubravka Šuica kazala je da hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu nisu hrvatsko izaslanstvo nego djeluju unutar političkih skupina čije linije u pravilu slijede. Mogu glasovati i drukčije od svoje skupine i za to ih se ne kažnjava, ali moraju objasniti svoje razloge, objasnila je.
Izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić pozvao je predstavnike Sabora i Vlade da zainteresiranoj javnosti omoguće da se aktivnije uključi u proces kreiranja politika.
http://www.poslovni.hr/hrvatska/okrugli-stol-o-zastupanju-hrvatskih-interesa-u-eu-267076
02-03-2014
Dok se zahuktava utrka za izbor novog hrvatskog tima eurozastupnika - donosimo rezultate 12 onih koji od srpnja kroje europsku politiku! Prema statistikama na papiru - najaktivnija je HDZ-ova Dubravka Šuica, dok se na neslavnoj strani ljestvice našao SDP-ovac Marin Baldini, koji u osam mjeseci nije postavio ni jedno pitanje niti dao ikakav prijedlog.
Od 1. srpnja Europski parlament je postao njegovo radno mjesto. No SDP-ov europarlamentarac Marino Baldini u više od osam mjeseci nije postavio nijedno pitanje, dao nijedan prijedlog, a ni deklaraciju. "Bitno se ne demoralizirati, to je ključna stvar, dakle nastaviti raditi dalje. Imamo čitav niz prilika da radimo dalje, bez obzira na to što netko tamo objavi neki negativan podatak.
To ne znači da mi trebamo prestati raditi, možda će se ta statistika popraviti u trenucima kad bude presudno", opravdava se Baldini. I govora je imao najmanje od preostalih 11-ero hrvatskih europaralamentaraca. Dok ih je on održao 32, najaktivnija zastupnica Dubravka Šuica imala ih je čak 162. Odmah iza nje s 155 slijedi je Ruža Tomašić, a s 152 govora treći najaktivniji je HDZ-ov Davor Ivo Stier.
Na neslavnoj listi, tek nešto bolji od Baldinija, su SDP-ov Oleg Valjalo i laburist Nikola Vuljanić s 53 održana govora. "Ljudi se javljaju i kad imaju što reći i kad nemaju, samo da nabiju broj javljanja. Ne treba nam to, ne treba to nikome. Ja ne znam zašto to ljudi rade, čemu to natjecanje, ovo ovdje nije trka na sto metara", kaže Vuljanić. "Važno je biti aktivan, važno je sudjelovati, važno je otvarati teme, a to će najbolje građani ocijeniti", smatra Dubravka Šuica.
Konačnu ocjenu Hrvati će dati 25. svibnja kada biraju nove zastupnike u Europskom parlamentu. Ono po čemu kod svih 12-ero eurozastupnika nema značajnijih odstupanja je prisutnost na plenarnim sjednicama. No za to ima objašnjenje. Za trajanja plenarne sjednice ove se fotelje često napune do posljednjeg mjesta. Jedan od razloga sigurno je i financijski jer samo za pojavljivanje ovdje svakog parlamentarca, uz plaću, čeka i dnevnica od 304 eura. Gužve oko mjesta na listi za EU izbore tako nisu slučaj samo u Hrvatskoj.
A od ove godine napetost je stvorena i oko kandidata za predsjednika Europske komisije. Nakon što su socijalisti izašli sa svojim kandidatom, sadašnjim šefom Parlamenta Martinom Schulzom, idući tjedan u Dublinu biraju pučani. Njihov favorit za Barrosovog nasljednika je bivši luksemburški premijerom Jean-Claude Juncker. Autor: RTL
Izvor: http://www.rtl.hr/vijesti/novosti/1097992/sto-su-hrvatski-europarlamentarci-radili-u-strasbourgu/
21-03-2014
Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica sudjelovala je u zanimljivoj raspravi na sjednici Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te je u razmjeni gledišta s izvršnim direktorom Europske agencije za okoliš (EEA) Hansom Bruyninckxom upitala kako Europska unija planira zaštiti more i priobalje.
- Iznimno sam zainteresirana za more i moja pažnja je usmjerena na čistoću i održivo stanje mora i priobalja. Na koji način planirate provoditi odredbe u zemljama Mediterana, Crnog mora i naposljetku Jadranskog mora. Važno je naglasiti da sve zemlje koje imaju izlaz na ta mora nisu članice Unije te ne podliježu pravnoj stečevini EU. Na koji način možete implementirati i provesti odredbe i postoji li način da se ujednače politike očuvanja mora svih tih zemalja bez obzira što nisu punopravne članice Unije – upitala je Šuica.
Europska agencija za okoliš (EEA) je tijelo EU-a zaduženo za pružanje pouzdanih i neovisnih informacija o okolišu. Glavna uloga EEA je zaštita i poboljšanje stanja okoliša radi postizanja održivog razvoja u Uniji s ciljem da donosi odluke temeljene na pouzdanim informacijama o poboljšanju okoliša, o integriranju ekoloških razmatranja u gospodarske politike i kretanju prema održivosti.
- Agencija ulaže mnogo napora u provedbu odredaba EU i ujednačavanje politika očuvanja mora, a kroz brojne sporazume je izražen posebni angažman Europske agencije za okoliš. Konstantno se radi na poboljšanju očuvanja kvalitete mora i oceana, a jedino je suradnja pravi ključ za postizanje tog cilja – odgovorio je Bruyninckx.
http://www.dulist.hr/suicin-apel-u-europskom-parlamentu-spasimo-nase-more/159304/
02-04-2014
U 3 godine zemlju je napustilo više od 30.000 mladih
HDZ-ova eurozastupnica napominje kako joj je žao što je Hrvatska u pilot-istraživanje EU o uvođenju politika za zapošljavanje mladih uvedena samo zbog visoke nezaposlenosti. Ističe da je u tri godine zemlju napustilo 30.000 mladih. Iz uprave Europske komisije komentirali kako je ukidanje mjera za zapošljavanje mladih u Hrvatskoj loš potez
Na savjetovanju Europskog ekonomskog i socijalnog odbora u Bruxellesu, posvećenom politikama za zapošljavanje mladih u EU, HDZ-ova eurozastupnicaDubravka Šuica istaknula je da se u Hrvatskoj događa egzodus mladih, "zbog loše gospodarske situacije i alarmantne nezaposlenosti".
- U 3 godine zemlju je napustilo više od 30.000 mladih. Žao mi je što je RH obuhvaćena ovim pilot-istraživanjem o implementaciji politika EU za zapošljavanje mladih samo zbog visoke nezaposlenosti, no ovo je prilika da nešto naučimo i popravimo. Nadam se da i ministarMirando Mrsić sluša, jer ću mu dostaviti rezultate istraživanja, rekla je Šuica.
Time je i "bocnula" SDP-ova ministra rada, koji je prošli tjedan ukinuo državne mjereaktivne politike zapošljavanje, tj. popularnih 1600 kuna mjesečno za mlade, koji su se na godinu dana stručno osposobljavali za rad bez zasnivanja radnog odnosa.
Taj je potez Vlade RH i Mrsića, navodi se u priopćenju iz Ureda zastupnice Šuice, komentirao i Janer Cane, zamjenik Opće uprave za zapošljavanje Europske komisije.
- To je nepromišljen i loš potez jer uzrokuje diskontinuitet. Efikasnost i održivost moraju biti ispred brzine.
Na predstavljanju rezultata istraživanja bila je i SDP-ova eurozastupnica Sandra Petrović –Jakovina, te predstavnik Mreže mladih Hrvatske, Nikola Butković, koji je poručio kako očekuje od Vlade RH otvaranje javne rasprave o planu implementacije "Jamstva za mlade",piše večernji list
B.P/D.H
Moja EUropska putovnica
Moje konferencije
VIDEO
(VIDEO) Kampanja za europske izbore 2019
(VIDEO) HRT1: Dubravka Šuica "U svom filmu"
(VIDEO) RTL Exkluziv: Poznate Hrvatice nosile humanitarnu modnu reviju
Tweets
Newsletter
