Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica tražila je od Europske komisije da se izjasni kada i kako namjerava financirati gradnju autoceste na Jadransko-jonskom koridoru od Ploča u Hrvatskoj prema Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj, na što je dobila potvrdan odgovor Komisije.

 – Hrvatska i Grčka mogu računati na potpore u obliku bespovratnih sredstva iz Kohezijskog fonda (KF) iEuropskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Komisija naglašava da svaka od četiri spomenute zemlje može računati i na sredstava za izradu studija, kao i za radove u sklopu programa zvanog Instrument za povezivanje Europe“, stoji u odgovoru koji potpisuje Siim Kallas, potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za promet.

– Bespovratna sredstva za cestovne radove mogu se dodjeljivati jedino za projekte s prekograničnim dionicama (uključujući granične prijelaze) u Hrvatskoj i Grčkoj, specifično, za dionicu ceste koja povezuje Grčku i Albaniju i za dionicu Dubrovnik – Karasovići, dionice koja povezuje Hrvatsku i Crnu Goru. Cestovni projekti u Albaniji i Crnoj Gori mogu dobiti potporu iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), a posebno Okvirom za ulaganja na zapadnom Balkanu (WBIF), ističe se u odgovoru Komisije.

 – Podnošenje zahtjeva za financijsku potporu EU na pojedinoj je zemlji, dakle Hrvatska kao i ostale zemlje kroz koje prolazi Jadransko-jonski koridor mora aplicirati za dostupne fondove, a Komisija će odlučiti o dodjeli i o visini potpora jer je ovaj projekt prepoznat kao vitalni za povezivanje jugoistočne Europe s ostatkom EU. No, je li Vlada Republike Hrvatske spremna za to? – upitala je Šuica.

http://www.vecernji.hr/hrvatska/suica-eu-spremna-financirati-i-autocestu-do-dubrovnika-a-je-li-vlada-rh-930266

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 

Autor:
Tomislav Karamarko

U Dublin sam stigao u srijedu navečer, uoči izbornog kongresa (6.-7. ožujka) najveće i najsnažnije političke grupacije u EU, grupacije čiji je punopravni član i HDZ – Europske pučke stranke (EPP). Drago mi je što je Kongres (s oko 2000 sudionika iz 39 zemalja) održan baš u Irskoj, prijateljskoj zemlji s kojom nas vežu mnoge povijesne sličnosti. A siguran sam, i sličnosti u budućnosti: upravo je stranka Fine Gael, članica EPP-a, uspjela izvesti svoju zemlju iz krize, zaustaviti proces masovnog iseljavanja, gubitka radnih mjesta i propadanja tvrtki. Zaustaviti sve ono čemu danas, na žalost, svjedočimo u našoj Hrvatskoj. Neke od irskih reformi i mjera znat ćemo kvalitetno primijeniti kada se HDZ vrati na vlast i pokrene gospodarski oporavak.Osim za razmjenu dragocjenih iskustava, susreti tijekom kongresa bili su odlična prilika da s našim mnogobrojnim prijateljima i partnerima prokomentiramo situaciju u Hrvatskoj i cijeloj EU, ali i Ukrajini – nezaobilaznoj temi svih razgovora. Dakako, i nadolazeći europski izbori bili su “na dnevnom redu”. Nemoguće je pobrojiti sve susrete, sastanke, razgovore... kako moje, tako i ostalih članova HDZ-ova izaslanstva: međunarodni tajnik Miro Kovač; potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner; naši europarlamentarci Dubravka Šuica, Andrej Plenković, Davor Ivo Stier, Ivana Maletić i Zdravka Bušić; saborski zastupnici Davor Božinović i Gordan Jandroković; predsjednik Mladeži Josip Bilaver; direktor Izvršnoga izbornog stožera HDZ-a Dragutin Veselčić. Nas dvanaestero s pravom glasa!

U četvrtak, naime, birali smo novog predsjednika EPP-a – Francuza Josepha Daula. No, kako je on bio jedini kandidat, usuglašen među svim našim članicama (nacionalnim strankama), mogli smo se i pripremati za sutrašnje izbore – one za EPP-ova kandidata za predsjednika Europske komisije (EK). Tako sam se sastao s bivšim luksemburškim premijerom Jean-Claudeom Junckerom, čiju smo „kandidaturu za kandidata“ za šefa vlade EU javno podržali. S obzirom na sukob koji je zbog slučaja Perković i nepoštivanja preuzetih obveza RH imala s EK – sukob za koji vjerujemo da se neće ponoviti – vrlo nam je važno tko će biti njen predsjednik. Dojam koji je g. Juncker ostavio na mene potvrdio je ispravnost naše odluke: radi se o odmjerenoj ali odlučnoj osobi koja zna što želi, svjesnoj svojih znanja i sposobnosti.

Toga istog četvrtka, o čemu su hrvatski mediji već izvještavali, susreo sam se i s Vitalijem Kličkom, predsjednikom Ukrajinske demokratske alijanse za reforme (UDAR). Izrazio sam mu sućut za sve poginule u nedavnim nemilim događajima u Kijevu te dao punu potporu u nastojanjima da se stabilizira situacija u Ukrajini.

Od tzv. bilateralnih sastanaka – koji se uglavnom odvijaju u stankama kongresnih rasprava i govora – izdvojio bih i onaj s g. Hansom Gertom Potteringom (CDU), bivšim predsjednikom Europskog parlamenta i njegovim neprekidnim zastupnikom od prvog dana do danas. Izrazio je zadovoljstvo što se HDZ pod novim vodstvom konsolidirao i pobijedio na dvama zadnjim izborima. Njemačkoj je političko-gospodarska situacija u Hrvatskoj itekako važna...

Također sam se sastao i s predsjednikom francuskog UMP-a (Savez za narodni pokret) Jean-Françoisom Copéom. Premda nismo poduprli kandidata te stranke (Michel Barnier) za EPP-ova kandidata za predsjednika EK, sastanak je bio vrlo ugodan i koristan. Jer, i u Francuskoj i u Hrvatskoj trenutačno su socijalisti na vlasti te se u obje zemlje uglavnom bave ideološkim temama, a podizanje poreza jedini im je odgovor na gospodarsko-socijalnu krizu.

Nakon tog sastanka požurio sam se u glavnu dvoranu kako bih u nastavku plenarne sjednice održao govor. Zahvalio sam svim pučanima na velikoj podršci tijekom pregovora o ulasku u EU, ali i u prevladavanju kasnijeg sukoba između RH i Bruxellesa. Apelirao sam nam potrebu poboljšanja položaja Hrvata u BiH – kao preduvjeta željene europske budućnosti te države. Naposljetku sam izrazio čvrsto uvjerenje da će EPP i na svibanjskim izborima iskazati snagu i ostati vodeća politička grupacija u EU.

Na kraju dana – zajednička večera predsjednika svih stranaka EPP-a te razgovori o skorašnjim izborima. Hrvatska je na prošlim izborima našoj grupaciji donijela pet zastupničkih mjesta u EP-u, a ove ćemo godine u najmanju ruku ponoviti taj rezultat.

Petak, dan izbora našeg kandidata za predsjednika EK. Užurban tempo. Prvo radni doručak s Doris Pack koja je kao dobri duh uvijek bila uz Hrvatsku. Tema: strategija na euroizborima. Gospođa Pack rado je prihvatila poziv da tijekom kampanje gostuje na velikome HDZ-ovu motivacijskom skupu u travnju u Zagrebu.

Susreo sam se i s predsjednikom Europskog vijeća Hermanom van Rompuyem, predsjednikom bugarske vlade Bojkom Borisovim, austrijskim vicekancelarom Michaelom Spindeleggerom, nizom zastupnika iz Njemačke, Grčke, srednje Europe...

Neposredno prije nastavka sjednice pozdravio sam se i srdačno porazgovarao s kancelarkom Angelom Merkel. Nešto poslije njezin govor o važnosti europskog jedinstva i zajedničkog nastupa na globaliziranom tržištu (stvaranje bankarske unije koja bi prevenirala financijske krizu u budućnosti) popraćen je ovacijama delegata. Kao što je, potkraj kongresa, popraćen i pjevač grupe U2 Bono Vox, koji se – kao iznenađenje dana – popeo na pozornicu i održao govor netipičan za politički skup, ali pun inspiracije i duha zajedništva. Bravo!

Na izborima za kandidata za čelnog čovjeka europske vlade, kao što zacijelo već znate, pobijedio je „naš“ Juncker, a prvi mu je čestitao njegov suparnik Barnier. Dva kandidata, dva sjajna čovjeka, dva vrhunska znalca. Na žalost, samo je jedan mogao biti izabran.

Nakon samog Kongresa – sastanak s predsjednikom EPP-a Josephom Daulom koji je dao punu podršku HDZ-u na izborima za EP. Srdačan, prijateljski susret, u duhu dosadašnje komunikacije.

Da zaključim: Kongres je bio vrlo uspješan, EPP je pokazao snagu, odlučnost i jedinstvo. Imamo jasan program i viziju kakvu Europu želimo.

Europu socijalno-tržišne orijentacije, socijalne pravednosti, gospodarskog prosperiteta, održivog razvoja, povećanih ulaganja u znanje i znanost. Europu koja podupire malo i srednje poduzetništvo, ali se i brine o okolišu, u kojoj ćemo smanjiti poreze, birokraciju i nezaposlenost.

U takvoj jakoj Europi i Hrvatska će biti jaka – za što će se HDZ pobrinuti. Ubrzo. U ova dva bogata dana u Dublinu dobio sam, dobili smo, dodatni motiv da od Hrvatske napravimo snažniju, pošteniju, bogatiju zemlju sa sretnijim ljudima. Hrvatski građani to zaslužuju. Slogan EPP-a glasi “Believe in people”. Mi vjerujemo u ljude, vjerujemo u Hrvatsku!

 

"Hrvatska i Grčka mogu računati na potpore u vidu bespovratnih sredstva iz Kohezijskog fonda (KF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Komisija naglašava da svaka od četiri spomenute zemlje može računati i na sredstava za izradu studija kao i za radove u sklopu programa zvanog Instrument za povezivanje Europe", stoji u odgovoru na pitanje zastupnice u EU parlamentu Dubravke Šuice, koji potpisuje Siim Kallas, potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za promet.

 

"Bespovratna sredstva za cestovne radove mogu se dodjeljivati jedino za projekte s prekograničnim dionicama  u Hrvatskoj i Grčkoj, specifično, za dionicu ceste koja povezuje Grčku i Albaniju i za dionicu Dubrovnik – Karasovići, dionice koja povezuje Hrvatsku i Crnu Goru. Cestovni projekti u Albaniji i Crnoj Gori mogu dobiti potporu iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), a posebno Okvirom za ulaganja na zapadnom Balkanu “, navodi se u odgovoru Komisije.

 

"Podnošenje zahtjeva za financijsku potporu EU je na pojedinoj zemlji, dakle Hrvatska kao i ostale zemlje kroz koje prolazi Jadransko - jonski koridor moraju aplicirati na dostupne fondove, a Komisija će odlučiti o dodjeli i o visini potpora budući da je ovaj projekt prepoznat kao vitalni za povezivanje jugoistične Europe s ostatkom EU, no je li Vlada Republike Hrvatske spremna za to?" upitala je Šuica.

 

 

"Potrebna je jednakopravnost tri naroda s  naglaskom na Hrvate koji nisu jednakopravni. To je uvjet za sve ostalo što se ima dogoditi u BiH bez obzira na to što vidim da je fokus na socijalnim i ekonomskim pitanjima", kazala je Šuica koja boravi u BiH u sastavu izaslanstva EP-a za odnose s Albanijom, BiH, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom.

Ocijenila je kako se do izbora koji bi se u BiH trebali održati u listopadu vjerojatno ništa posebno neće dogoditi jer su sada svi usmjereni ka njima.

"Činjenica je ipak da se Hrvatima mora zajamčiti jednakopravnost a uvjerena sam i da će morati doći do promjene Daytona", kazala je Šuica dodajući kako je rezolucija EP-a o BiH iz veljače "dobra osnova" za promjenu ustava napisanog u američkoj vojnoj bazi Wright-Patterson još 1995.

Izaslanstvo EP koje boravi u BiH na dnevni je red razgovora s bosanskohercegovačkim parlamentarcima stavilo i pitanje prilagodbe privremenog trgovinskog sporazuma BiH s Europskom unijom kako bi se on počeo u punom opsegu primjenjivati i na Hrvatsku.

Te bi prilagodbe, kako je to ranije zatraženo iz Bruxellesa, trebale  nastavak bescarinskog uvoza iz država-članica Unije pa tako i Hrvatske u BiH no vlasti u Sarajevu tome se odupiru strahujući da bi to moglo ozbiljno ugroziti domaću proizvodnju.

"Činjenica je da je izlazak Hrvatske iz CEFTA-e (Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini) prouzročio mnoge probleme i da se u ovom trenutku u lošem stanju našla i BiH no pitanje je može li Hrvatska to sad riješiti kao članica EU-a", kazala je Šuica.

Predsjedatelj zajedničkog povjerenstva za europske integracije parlamenta BiH Halid Genjac izjavio je kako je BiH i dalje spremna provesti tehničku prilagodbu postojećeg trgovinskog sporazuma s EU-om kako bi se on primjenjivao i na Hrvatsku no ne može prihvatiti proširivanje već postojećeg aranžmana.

"To bi bila promjena sporazuma i jedino se može provesti kroz konzultacije uz uvažavanje interesa obiju strana", kazao je Genjac novinarima.

 

Šesnaest  Interparlamentarni sastanak  BiH i Delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa Albanijom, BiH, Srbijom,Crnom Gorom  i Kosovom počeo je  u Sarajevu. Susreti se nastavljaju sutra.

Sastanak je počeo zajedničkim predsjedavanjem Halida Genjca, predsjedavajućeg Zajedničke komisije za evropske integracije PSBiH, Eduarda Kukana, predsjedavajućeg Delegacije EP-a za odnose sa Albanijom, BiH, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom.

Prva tačka dnevnog reda je stanje evropskog integrisanja u BiH uključujući i pripreme za Strategiju JIE 2020: razmjena mišljenja s predstavnicima Vijeća ministara BiH i visokim predstavnikom za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (FASP) Evropske komisije.

Na današnjem sastanku će biti razmatrana i tehnička adaptacija trgovinskog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju nakon ulaska Hrvatske u EU, borba protiv korupcije, obrazovanja i kultura, ljudska prava i reforma pravosuđa, usvajanje zajedničke izjave, kao i datum i mjesto održavanja sljedećeg sastanka.

Uvodna izlaganja podnijeli su Nevenka Savić, direktorica Direkcije za evropske integracije BiH, uime Vijeća ministara BiH i ambasador Peter Sorensen, specijalni predstavnik EU i šef Delegacije EU.

Delegacija Evropskog parlamenta za odnose sa Albanijom Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom  su se u okviru šesnaestog Interparlamentarnog sastanka sastali sa članovima kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Prethodno   se delegacija EP sastala sa  akademcima ,studentima i predstavnicima nevladinog sektora,   a razgovarali su o aktuelnoj situaciji u Bosni i Hercegovini i reformama koje treba provesti na putu Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji.

U Delegaciji se nalaze i Tonino Picula, Dubravka Šuica i Andrej Plenković iz Hrvatske, Lajoš Bokroš iz Mađarske, Marija Kornelisen iz Holandije, Tanja Fajon iz Slovenije i Doris Pak iz Njemačke.

http://www.bhrt.ba/vijesti/bih/u-sarajevu-pocinje-16-interparlamentarni-sastanak/

 

Prvog dana plenarne sjednice u Strasbourgu, koja se održava od 10. do 13. ožujka, zastupnici su raspravljali o jednakosti žena i muškaraca u 2012. godini. Rasprava o istoimenom izvješću zastupnice Inés Cristine Zuber dovela je do vrlo aktivne i konstruktivne rasprave u kojoj su prednjačili zastupnici HDZ-a. Uvažavajući sve prezentirane argumente, dodajući bitne informacije koje do tada nisu spomenute, Dubravka Šuica je dodatno ukazala na neravnopravan položaj žena iako na svijetu čine većinu u strukturi stanovništva.

 

"U parlamentima diljem svijeta nejednaka je zastupljenost žena i muškaraca budući da je samo 21,4 posto žena u parlamentima,  a slična situacija je i u ostalim segmentima života. Od ukupnog broja stanovnika čak 51% otpada na žene dok su one i dalje podcijenjene i nisu jednako tretirane," istaknula je Šuica referirajući o Rezoluciji koja govori o tri osnovne aktivnosti koje se trebaju provesti kada su žene u pitanju.

 

"Prvo, žene moraju biti ekonomski neovisne i jednako plaćene. Drugo, jasno je kako je nejednaka zastupljenost žena na vodećim pozicijama u odnosu na muškarce što također mora biti korigirano i treće, skrećem pozornost na značajni problem nasilja nad ženama. Želim da tema nejednakosti žena i muškaraca postane prošlost", istaknula je Šuica zahvaljujući se povjerenici Vivien Reding naglasivši koliko je važno govoriti o tematici koja će doprinijeti jednakopravnosti spolova.

 

Autor: PolitikaPlus