Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica govoreći na posljednjoj plenarnoj sjednici u ovom sazivu ukazala je na spornu odluku Vlade RH o ukidanja željezničkih veza u Hrvatskoj.

 

Pisanim putem tražila je pomoć i od Europske komisije da konkretno odgovori u sklopu kojeg programa EU Hrvatska može računati na sredstva za subvencioniranje nerentabilnih željezničkih linija ako su te veze uvjet za ostanak stanovništva i gospodarski razvoj tih krajeva. 

"Treba odustati od politike ukidanja željezničkih linija prema istoku RH ako se želi izbjeći potpuna izolacija, dodatno iseljavanje i marginaliziranje stanovnika Slavonije i Baranje, ali i stanovnika Međimurske, Varaždinske, Koprivničko - križevačke, Karlovačke, Šibensko-kninske županije te o ukidanju veze između luke Ploče i BiH. Nije se vodilo računa o đacima, studentima i radnicima koji svakodnevno putuju u veće gradove, a nakon škole, posla i fakultete se vraćaju u svoja mjesta. Zanimljivo je da Vlada zagovara demografsku obnovu s jedne strane dok je s druge strane svojim odlukama onemogućava", upozorila je zastupnica Šuica. 

Podsjetimo, usluge prijevoza putnika u javnom željezničkom i cestovnom prometu uređene su Uredbom ( EZ-a ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. godine, a Uredba propisuje da nadležno tijelo treba definirati i provoditi obvezu javnih usluga prijevoza koje su u općem interesu, a da pri donošenju odluka financijski  kriterij nije jedini.

http://republika.eu/novost/26031/suica-u-europskom-parlamentu-upozorila-na-katastrofalne-posljedice-odluke-hz-a

Dubravka Šuica (Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL)

 

Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica govoreći na posljednjoj plenarnoj sjednici u ovom sazivu ukazala je na spornu odluku Vlade RH o ukidanja željezničkih veza u Hrvatskoj. Pisanim putem tražila je pomoć i od Europske komisije da konkretno odgovori u sklopu kojeg programa EU Hrvatska može računati na sredstva za subvencioniranje nerentabilnih željezničkih linija ako su te veze uvjet za ostanak stanovništva i gospodarski razvoj tih krajeva.

"Treba odustati od politike ukidanja željezničkih linija prema istoku RH ako se želi izbjeći potpuna izolacija, dodatno iseljavanje i marginaliziranje stanovnika Slavonije i Baranje, ali i stanovnika Međimurske, Varaždinske, Koprivničko - križevačke, Karlovačke, Šibensko-kninske županije te o ukidanju veze između luke Ploče i BiH. Nije se vodilo računa o đacima, studentima i radnicima koji svakodnevno putuju u veće gradove, a nakon škole, posla i fakultete se vraćaju u svoja mjesta. Zanimljivo je da Vlada zagovara demografsku obnovu s jedne strane dok je s druge strane svojim odlukama onemogućava", upozorila je zastupnica Šuica. 

Podsjetimo, usluge prijevoza putnika u javnom željezničkom i cestovnom prometu uređene su Uredbom ( EZ-a ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. godine, a Uredba propisuje da nadležno  treba definirati i provoditi obvezu javnih usluga prijevoza koje su u općem interesu, a da pri donošenju odluka financijski  kriterij nije jedini.

 

 

Članica Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane u Europskom parlamentu Dubravka Šuica dobila je odgovor Europske komisije na pitanje istražuje li utjecaj velikih brodova na kulturno-povijesnu baštinu europskih gradova, ali i Dubrovnika te koje korake Komisija planira poduzeti kako bi zaštitila kulturno naslijeđe Europske unije vodeći računa pri tome o turizmu.

 - Cilj EU je smanjenje emisija ugljičnog dioksida iz sektora prometa za čak 40 posto, a naša je obveza čuvati kulturno naslijeđe, no istovremeno moramo voditi brigu o kruzing turizmu i ljudima koji žive od turizma, ali i budućim naraštajima koji će se baviti tom djelatnošću“, komentirala je zastupnica Šuica odgovor Komisije.

U odgovoru koji potpisuje slovenski povjerenik Janez Potočnik stoji: „ Komisija smatra da je zaštita kulturne baštine, spomenika i znamenitosti od najveće važnosti. Također, direktivama o okolišu i novim tematskim strategijama o onečišćenju zraka i poboljšanju europskog urbanog okoliša rješavaju se pitanja emisija pomorskog prometa poput, na primjer, nedavno izmijenjene Direktive o sadržaju sumpora u brodskim gorivima“.

Komisija napominje da je „u predmetu protiv luke Genove, Europski sud nedavno presudio. da su brodovi za kružna putovanja koji pristaju u lukama EU-a obuhvaćeni odredbama Direktive o sumporu koje se odnose na putničke brodove na redovnim linijama i stoga sadržaj sumpora u korištenom gorivu moraju ograničiti na 1,5 % u svim teritorijalnim morima, isključivim gospodarskim pojasevima i područjima kontroliranog onečišćenja država članica“

http://www.vecernji.hr/eu/nova-direktiva-eu-smanjuje-stetan-utjecaj-kruzera-i-unaprijeduje-kvalitetu-turizma-932798

„Cilj EU je smanjenje emisija ugljičnog dioksida iz sektora prometa za čak 40 posto, a naša je obveza čuvati kulturno naslijeđe, no istovremeno moramo voditi brigu o kruzing turizmu i ljudima koji žive od turizma, ali i budućim naraštajima koji će se baviti tom djelatnošću“, komentirala je zastupnica Šuica odgovor Komisije.

U odgovoru koji potpisuje slovenski povjerenik Janez Potočnik stoji: „ Komisija smatra da je zaštita kulturne baštine, spomenika i znamenitosti od najveće važnosti. Također, direktivama o okolišu i novim tematskim strategijama o onečišćenju zraka i poboljšanju europskog urbanog okoliša rješavaju se pitanja emisija pomorskog prometa poput, na primjer, nedavno izmijenjene Direktive o sadržaju sumpora u brodskim gorivima“.

Komisija napominje da je „u predmetu protiv luke Genove, Europski sud nedavno presudio. da su brodovi za kružna putovanja koji pristaju u lukama EU-a obuhvaćeni odredbama Direktive o sumporu koje se odnose na putničke brodove na redovnim linijama i stoga sadržaj sumpora u korištenom gorivu moraju ograničiti na 1,5 % u svim teritorijalnim morima, isključivim gospodarskim pojasevima i područjima kontroliranog onečišćenja država članica“.

http://dubrovacki.hr/clanak/62017/eu-trazi-smanjenje-postotka-sumpora-u-gorivu

Članica Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane u Europskom parlamentu Dubravka Šuica dobila je odgovor Europske komisije na pitanje istražuje li utjecaj velikih brodova na kulturno-povijesnu baštinu europskih gradova, ali i Dubrovnika te koje korake Komisija planira poduzeti kako bi zaštitila kulturno naslijeđe Europske unije vodeći računa pri tome o turizmu.

U odgovoru Komisije stoji: - U skladu s Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora 2009/28/EZ, hrvatski nacionalni cilj od 20,00 % energije dobivene iz obnovljivih izvora treba ostvariti do 2020. Gornja granica za sunčeve elektrane koje nisu integrirane je 10 MW. To nije u suprotnosti s obvezama Hrvatske u okviru Direktive o energiji iz obnovljivih izvora jer države članice imaju veliko diskrecijsko pravo u pogledu programâ potpore za obnovljive izvore energije, uzimajući pritom u obzir posebne nacionalne okolnosti, osobito klimatske i gospodarske uvjete.

Naime, projekti malih solarnih elektrana (od 10 i 30 kilovata) u Hrvatskoj trenutno su obustavljeni i ne mogu se realizirati zbog zastoja u HROTE d.o.o. (Hrvatski operator tržišta energijom). Od početka 2013. pa sve do 15. prosinca 2013.godine, uredno su predavani zahtjevi za projekte koji su dobili od HEP-a elektroenergetsku suglasnost i ugovor o priključenju, no u prosincu 2013. HROTE je svima poslao odbijenicu tražeći da svi zahtjevi predani u 2013. budu poslani ponovno i sada ulaze u kvotu  za 2014. godinu. 

- U vremenu kada se razvoj gospodarstva i društva temelji na obnovljvim izvorima i konstantnom povećanju energije iz tih izvora, neshvatljvo je da se uvode kvote onima koji žele proizvoditi energiju iz obnovljivih izvora. Moramo napraviti sve kako bi se povećao udio proizvedene energije iz obnovljivih izvora jer samo tako možemo doprinijeti održivom razvoju i zaštiti okoliša za iduće generacije - naglasila je Dubravka Šuica komentirajući odgovor Europske komisije.

http://www.dubrovacki.hr/clanak/61934/je-li-uvodenje-kvota-za-male-solarne-elektrane-u-skladu-s-pravilima?display_desktop_on_moble=1

Izdašne državne subvencije proizvođačima energije iz obnovljivih izvora unatrag desetak godina doprinijele su zajedničkom cilju EU-a da do 2020. godine udio »obnovljivih« u proizvodnji energije iznosi 20 posto, no istovremeno su uzrokovale i velik rast cijena koje plaćaju krajnji potrošači. Najveće poskupljenje električne energije zbog rasta subvencija obnovljivima dogodilo se Nijemcima – zbog odustajanja od nuklearki i povećanja proizvodnje električne energije iz sunca i vjetra, obnovljivih izvora općenito, samo su im tijekom prošle godine računi za struju narasli za gotovo 50 posto. Slično se događa i u drugim državama EU-a, zbog čega je Europska komisija odlučila da će, počev od ovoga srpnja pa sve do 2020. godine, postupno smanjivati subvencije do njihovog potpunog ukidanja za šest godina, piše Novi List

Zaokret Njemačke

Troškovi opreme i proizvodnje »zelene« struje, navodi Komisija, značajno su smanjeni, no zbog visokih su subvencija istovremeno porasli troškovi potrošačima koji na svojim računima te subvencije plaćaju. Nove, niže subvencije, prijedlog je, neće se odnositi na male fotonaponske sustave na krovovima, no hoće na velike solarne elektrane, vjetroelektrane i elektrane na biomasu. Smanjenje subvencija značit će manje doprinose za »obnovljive« koje plaća velika industrija – ista ona koja se godinama žali da joj visoki računi ugrožavaju konkurentnost na tržištu.

Veliki je zaokret potaknula upravo Njemačka, čija je industrija od kancelarke Angele Merkel tražila ukidanje subvencija. Riječ je o državi u kojoj obnovljivi izvori već sudjeluju s 25 posto u ukupnoj proizvodnji električne energije, pri čemu bi se taj postotak kroz narednih šest godina trebao podići za još deset posto. Istovremeno bi, međutim, i »obnovljivci« dotad trebali naučiti samostalno opstajati na tržištu, bez državne pomoći. Prema podacima Eurostata, prošle je godine cijena električne energije na razini EU 28 iznosila 0,20 eurocenti po kilovatsatu, što je za tri eurocenta skuplje negoli u 2011. godini.

Najskuplja Danska

Struja je najskuplja u Danskoj, 0,30 eurocenta, u Njemačkoj je tek malo povoljnija, 0,29 eurocenta/kWh. Hrvatska kućanstva plaćaju 0,13 eurocenta, dva više nego 2011. godine, i slično kao kućanstva u Grčkoj, Francuskoj, Latviji, Litvi ili Poljskoj. U Hrvatskoj potrošači na svojim računima za električnu energiju plaćaju tri i pol lipe po svakom potrošenom kilovatsatu za subvencije proizvođačima iz obnovljivih izvora, ne računajući PDV. Na prosječnoj potrošnji od oko tri tisuće kilovatsati godišnje, riječ je o oko 11 kuna mjesečno. Naknada za obnovljive izvore u Hrvatskoj poskupjela je, pritom, u studenom prošle godine, i to za sedam puta.

http://www.dulist.hr/europska-komisija-zbogom-vecini-subvencija-za-zelenu-eneregiju/164180/