Notice: Undefined property: JObject::$description in /home/ds/public_html/components/com_k2/templates/default/user.php on line 59
16-04-2014
Hrvatski eurozastupnici Tonino Picula i Dubravka Šuica založili su se na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu da povrat kulturnog blaga treba biti dio pregovaračkog paketa za ulazak u EU.
Foto: Thinkstock
Hrvatski eurozastupnici Tonino Picula (SDP) i Dubravka Šuica (HDZ) založili su se na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu da povrat kulturnog blaga treba biti dio pregovaračkog paketa za ulazak u EU.
Postojeća Direktiva o povratu kulturnog blaga odnosi se samo na slučajeve nakon 1993. i oboje hrvatskih zastupnika tvrde da se ona mora produljiti na ranije slučajeve.
"Povrat kulturnog blaga treba biti dio pregovora za EU članstvo", naglasio je Picula u raspravi na plenarnoj sjednici.
Usprkos brojnim mjerama zaštite, krijumčarenje kulturnih dobara i dalje je jedna od najraširenijih vrsta ilegalne trgovine, (nakon krijumčarenja droge i oružja), s 40.000 umjetnina prokrijumčarenih na godišnjoj razini unutar Unije, kazao je Picula.
Hrvatskoj je kao najnovijoj članici EU izuzetno stalo da se primjena Direktive produlji na slučajeve otuđenja kulturnih dobara počinjenih prije 1993. "Jer dok su se u Europskoj uniji ukidale tržišne granice, što je jedan od motiva usvajanja prve Direktive, Hrvatska je morala obraniti nacionalne granice. U tom razdoblju iz Hrvatske je otuđeno 22.829 muzejskih predmeta i 3097 kulturnih dobara. Dobar dio je vraćen do 2008. godine, ali od tada do danas vraćeno je svega nešto više od 100 objekata", naglasio je Picula.
Šuica je još u veljači tražila pomoć Komisije pri ubrzanju povrata od Srbije kulturnih dobara koja su otuđena tijekom agresije na Hrvatsku u Domovinskom ratu, među kojima su brojne umjetnine iz muzeja, crkava, samostana te privatnih zbirki.
"Već sam više puta govorila u Europskom parlamentu da je Direktiva o vraćanju kulturnih dobara loša za Hrvatsku jer ne regulira povrat predmeta otuđenih prije 1993. godine, a znamo da je većina dobara otuđena iz RH do 1993. Sada kada je Srbija kandidat za članstvo u EU prilika je da reguliramo i riješimo ovo pitanje", poručila je Šuica u raspravi i također naglasila da postoji potreba ažuriranja Direktive o povratu kulturnog blaga zbog činjenice da je Hrvatska pristupila EU-u naknadno.
Izvor: http://www.poslovni.hr/hrvatska/otueno-22829-muzejskih-predmeta-a-vraceno-tek-3097-kulturnih-dobara-269352
15-04-2014
Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica govoreći na posljednjoj plenarnoj sjednici u ovom sazivu ukazala je na spornu odluku Vlade RH o ukidanja željezničkih veza u Hrvatskoj.
Pisanim putem tražila je pomoć i od Europske komisije da konkretno odgovori u sklopu kojeg programa EU Hrvatska može računati na sredstva za subvencioniranje nerentabilnih željezničkih linija ako su te veze uvjet za ostanak stanovništva i gospodarski razvoj tih krajeva.
“Treba odustati od politike ukidanja željezničkih linija prema istoku RH ako se želi izbjeći potpuna izolacija, dodatno iseljavanje i marginaliziranje stanovnika Slavonije i Baranje, ali i stanovnika Međimurske, Varaždinske, Koprivničko – križevačke, Karlovačke, Šibensko-kninske županije te o ukidanju veze između luke Ploče i BiH. Nije se vodilo računa o đacima, studentima i radnicima koji svakodnevno putuju u veće gradove, a nakon škole, posla i fakultete se vraćaju u svoja mjesta.
Zanimljivo je da Vlada zagovara demografsku obnovu s jedne strane dok je s druge strane svojim odlukama onemogućava”, upozorila je zastupnica Šuica.
Podsjetimo, usluge prijevoza putnika u javnom željezničkom i cestovnom prometu uređene su Uredbom ( EZ-a ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. godine, a Uredba propisuje da nadležno tijelo treba definirati i provoditi obvezu javnih usluga prijevoza koje su u općem interesu, a da pri donošenju odluka financijski kriterij nije jedini.
Izvor: http://regija.hr/suica-ne-ukidanju-zeljeznica/
16-04-2014
HRVATSKI eurozastupnici Tonino Picula (SDP) i Dubravka Šuica (HDZ) založili su se na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu da povrat kulturnog blaga treba biti dio pregovaračkog paketa za ulazak u EU.
Postojeća Direktiva o povratu kulturnog blaga odnosi se samo na slučajeve nakon 1993. i oboje hrvatskih zastupnika tvrde da se ona mora produljiti na ranije slučajeve.
"Povrat kulturnog blaga treba biti dio pregovora za EU članstvo", naglasio je Picula u raspravi na plenarnoj sjednici.
Usprkos brojnim mjerama zaštite, krijumčarenje kulturnih dobara i dalje je jedna od najraširenijih vrsta ilegalne trgovine, (nakon krijumčarenja droge i oružja), s 40.000 umjetnina prokrijumčarenih na godišnjoj razini unutar Unije, kazao je Picula.
Hrvatskoj je kao najnovijoj članici EU izuzetno stalo da se primjena Direktive produlji na slučajeve otuđenja kulturnih dobara počinjenih prije 1993. "Jer dok su se u Europskoj uniji ukidale tržišne granice, što je jedan od motiva usvajanja prve Direktive, Hrvatska je morala obraniti nacionalne granice. U tom razdoblju iz Hrvatske je otuđeno 22.829 muzejskih predmeta i 3097 kulturnih dobara. Dobar dio je vraćen do 2008. godine, ali od tada do danas vraćeno je svega nešto više od 100 objekata", naglasio je Picula.
Šuica je još u veljači tražila pomoć Komisije pri ubrzanju povrata od Srbije kulturnih dobara koja su otuđena tijekom agresije na Hrvatsku u Domovinskom ratu, među kojima su brojne umjetnine iz muzeja, crkava, samostana te privatnih zbirki.
"Već sam više puta govorila u Europskom parlamentu da je Direktiva o vraćanju kulturnih dobara loša za Hrvatsku jer ne regulira povrat predmeta otuđenih prije 1993. godine, a znamo da je većina dobara otuđena iz RH do 1993. Sada kada je Srbija kandidat za članstvo u EU prilika je da reguliramo i riješimo ovo pitanje", poručila je Šuica u raspravi i također naglasila da postoji potreba ažuriranja Direktive o povratu kulturnog blaga zbog činjenice da je Hrvatska pristupila EU-u naknadno.
16-04-2014
Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su jučer o vrlo važnoj temi za Hrvatsku koja se odnosi na povrat nezakonito iznesenih kulturnih dobara s područja država članica Europske unije. Zastupnica Dubravka Šuica još je u veljači tražila pomoć od Komisije pri ubrzanju povrata kulturnih dobara od Srbije koja su otuđena tijekom agresije na Hrvatsku u Domovinskom ratu među kojima su brojne umjetnine iz muzeja, crkava, samostana te privatnih zbirki.
"Već sam više puta govorila u Europskom parlamentu da je Direktiva o vraćanju kulturnih dobara loša za Hrvatsku jer ne regulira povrat predmeta otuđenih prije 1993. godine, a znamo da je većina dobara otuđeno iz RH do 1993. Sada kada je Srbija kandidat za članstvo u EU prilika je da reguliramo i riješimo ovo pitanje, ali još je važnije pronalaženje 1665 osoba nestalih u Domovinskom ratu čija sudbina do danas nije poznata", poručila je zastupnica Šuica u raspravi.Vrijedi istaknuti da Direktiva o vraćanju kulturnih predmeta bespravno otuđenih s teritorija države članice EU-a regulira povrat predmeta otuđenih od 1993. godine, no postoji potreba ažuriranja podataka zbog činjenice da je Hrvatska pristupila EU-u naknadno, a također bi bilo potrebno Direktivom obuhvatiti i povrat umjetnina otuđenih tijekom Domovinskog rata i do 1993. godine.
Prema podacima Ministarstva kulture od 46.191 otuđenog (nestalog, ukradenog) muzejskog predmeta iz 45 hrvatskih muzeja tijekom Domovinskog rata, sukcesijom su od 2001. do lipnja 2011. godine vraćena u muzeje, galerije i crkve samo 25.252 pokretna kulturna dobra i to većinom iz Srbije, a manjim dijelom iz Crne Gore.
15-04-2014
Šuica: Vlada zagovara demografsku obnovu, a istodobno je svojim odlukama onemogućava
Dubravka Šuica na posljednjoj je plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u ovom sazivu ukazala na štetnu odluku SDP-ove vlade o ukidanju mnogobrojnih željezničkih linija. Odluku koja je zgrozila većinu Hrvatske.
http://hdz.hr/vijest/lokalne/protiv-ukidanja-zeljeznickih-linija-u-slavoniji
Štoviše, naša je eurozastupnica pisanim putem zatražila pomoć od Europske komisije da konkretno odgovori u sklopu kojeg EU programa RH može računati na sredstva za subvencioniranje nerentabilnih linija ako su one preduvjet za o(p)stanak stanovništva i gospodarski razvoj tih krajeva.
Bešćutni Hajdaš Dončić
- Treba odustati od ukidanja linija ako se želi izbjeći potpuna izolacija, dodatno iseljavanje i marginaliziranje stanovnika Slavonije i Baranje, ali i Međimurske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Karlovačke, Šibensko-kninske županije. Nedopustivo je i ukidanje veze između luke Ploče i BiH. Ministar prometa Hajdaš Dončić nije vodio računa o đacima, studentima i radnicima koji svakodnevno putuju u veće gradove, a koji se nakon škole, fakulteta i posla vraćaju u svoja mjesta. Zanimljivo je da Vlada, s jedne strane, zagovara demografsku obnovu, dok je s druge svojim odlukama onemogućava - upozorila je Šuica.
Obveza prijevoza u općem interesu
Podsjetimo, usluge prijevoza putnika u javnome željezničkom i cestovnom prometu uređene su Uredbom br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća Europe (23.10.2007.) koja propisuje da nadležno tijelo treba definirati i provoditi obvezu javnih usluga prijevoza u općem interesu, a da pri donošenju odluka financijski kriterij nije jedini. SDP, dakako, ne mari za tu uredbu.
Govor zastupnice Šuice možete pogledati u nastavku:
14-04-2014
Članica Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane u Europskom parlamentu Dubravka Šuica dobila je odgovor Europske komisije na pitanje istražuje li utjecaj velikih brodova na kulturno-povijesnu baštinu europskih gradova, ali i Dubrovnika te koje korake Komisija planira poduzeti kako bi zaštitila kulturno naslijeđe Europske unije vodeći računa pri tome o turizmu.
-'Cilj EU je smanjenje emisija ugljičnog dioksida iz sektora prometa za čak 40 posto, a naša je obveza čuvati kulturno naslijeđe, no istovremeno moramo voditi brigu o kruzing turizmu i ljudima koji žive od turizma, ali i budućim naraštajima koji će se baviti tom djelatnošću', komentirala je zastupnica Šuica odgovor Komisije.
U odgovoru koji potpisuje slovenski povjerenik Janez Potočnik stoji: 'Komisija smatra da je zaštita kulturne baštine, spomenika i znamenitosti od najveće važnosti. Također, direktivama o okolišu i novim tematskim strategijama o onečišćenju zraka i poboljšanju europskog urbanog okoliša rješavaju se pitanja emisija pomorskog prometa poput, na primjer, nedavno izmijenjene Direktive o sadržaju sumpora u brodskim gorivima.'
Komisija napominje da je 'u predmetu protiv luke Genove, Europski sud nedavno presudio da su brodovi za kružna putovanja koji pristaju u lukama EU-a obuhvaćeni odredbama Direktive o sumporu koje se odnose na putničke brodove na redovnim linijama i stoga sadržaj sumpora u korištenom gorivu moraju ograničiti na 1,5 posto u svim teritorijalnim morima, isključivim gospodarskim pojasevima i područjima kontroliranog onečišćenja država članica.'
15-04-2014
U tijeku je posljednja plenarna sjednica u ovom sazivu Europskog parlamenta, no nema predaha, a europarlamentarci su danas usvojili niz povijesnih rezolucija i direktiva koje se odnose na ujednačavanje pravila poslovanja financijskih institucija u svih 28 članica Europske unije te se očekuje da će usvojeni akti postaviti stabilne temelje poljuljanog europskog bankarskog sektora.
- Financijska kriza pokazala je da Hrvatskoj, ali i Uniji nedostaje instrumenata za rješavanje problema kreditnih institucija. Usvojeni Paket osigurava da dioničari i vjerovnici snose gubitke bankarskog sektora, a ne porezni obveznici kao što je do sada bila praksa. Nova pravila o financijskoj stabilnosti usmjerit će aktivu banaka na realno gospodarstvo, a to znači više povoljnijih kredita za male i srednje poduzetnike s jednakim kamatama i mogućnostima za sve u EU - naglasila je zastupnica Šuica.
U Hrvatskoj su trenutno osigurani depoziti građana i poduzetnika u bankama do visine od 400.000 kuna i za njih u cijelosti garantira država, a novost je da će ovom Uredbom biti osigurani depoziti u iznosu do 100.000 eura što je važno u doba financijske krize budući da ulagačima ulijeva povjerenje u slučaju gubitaka.
Usvojeni Paket jasno definira prava i obveze u slučaju likvidacije banke te definira propise koji se odnose na maksimalan broj dana da bi se isplatila naknada deponentu, a sve u cilju zaštite potrošača i povratka povjerenja u bankarski sektor, dok će nadzor i provedbu usvojenih direktiva i rezolucija provoditi Europska središnja banka.
http://dubrovacki.hr/clanak/62071/suica-i-hrvatska-u-bankovnoj-uniji
15-04-2014
 |
|
Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su danas o vrlo važnoj temi za Hrvatsku koja se odnosi na povrat nezakonito iznesenih kulturnih dobara s područja država članica Europske unije. Zastupnica Dubravka Šuica još je u veljači tražila pomoć od Komisije pri ubrzanju povrata kulturnih dobara od Srbije koja su otuđena tijekom agresije na Hrvatsku u Domovinskom ratu među kojima su brojne umjetnine iz muzeja, crkava, samostana te privatnih zbirki. "Već sam više puta govorila u Europskom parlamentu da je Direktiva o vraćanju kulturnih dobara loša za Hrvatsku jer ne regulira povrat predmeta otuđenih prije 1993. godine, a znamo da je većina dobara otuđeno iz RH do 1993. Sada kada je Srbija kandidat za članstvo u EU prilika je da reguliramo i riješimo ovo pitanje, ali još je važnije pronalaženje 1665 osoba nestalih u Domovinskom ratu čija sudbina do danas nije poznata", poručila je zastupnica Šuica u raspravi. Vrijedi istaknuti da Direktiva o vraćanju kulturnih predmeta bespravno otuđenih s teritorija države članice EU-a regulira povrat predmeta otuđenih od 1993. godine, no postoji potreba ažuriranja podataka zbog činjenice da je Hrvatska pristupila EU-u naknadno, a također bi bilo potrebno Direktivom obuhvatiti i povrat umjetnina otuđenih tijekom Domovinskog rata i do 1993. godine. Prema podacima Ministarstva kulture od 46.191 otuđenog (nestalog, ukradenog) muzejskog predmeta iz 45 hrvatskih muzeja tijekom Domovinskog rata, sukcesijom su od 2001. do lipnja 2011. godine vraćena u muzeje, galerije i crkve samo 25.252 pokretna kulturna dobra i to većinom iz Srbije, a manjim dijelom iz Crne Gore. |
http://zupskiportal.hr/novost/1438/%C5%A0uica:-Kandidatura-Srbije-za-EU-prilika-za-povrat-otu%C4%91ene-ba%C5%A1tine-i-pronalazak-nestalih
15-04-2014
Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica govoreći na posljednjoj plenarnoj sjednici u ovom sazivu ukazala je na spornu odluku Vlade RH o ukidanja željezničkih veza u Hrvatskoj. Pisanim putem tražila je pomoć i od Europske komisije da konkretno odgovori u sklopu kojeg programa EU Hrvatska može računati na sredstva za subvencioniranje nerentabilnih željezničkih linija ako su te veze uvjet za ostanak stanovništva i gospodarski razvoj tih krajeva.
“Treba odustati od politike ukidanja željezničkih linija prema istoku RH ako se želi izbjeći potpuna izolacija, dodatno iseljavanje i marginaliziranje stanovnika Slavonije i Baranje, ali i stanovnika Međimurske, Varaždinske, Koprivničko – križevačke, Karlovačke, Šibensko-kninske županije te o ukidanju veze između luke Ploče i BiH. Nije se vodilo računa o đacima, studentima i radnicima koji svakodnevno putuju u veće gradove, a nakon škole, posla i fakultete se vraćaju u svoja mjesta. Zanimljivo je da Vlada zagovara demografsku obnovu s jedne strane dok je s druge strane svojim odlukama onemogućava”, upozorila je zastupnica Šuica.
Podsjetimo, usluge prijevoza putnika u javnom željezničkom i cestovnom prometu uređene su Uredbom ( EZ-a ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. godine, a Uredba propisuje da nadležno tijelo treba definirati i provoditi obvezu javnih usluga prijevoza koje su u općem interesu, a da pri donošenju odluka financijski kriterij nije jedini.
Moja EUropska putovnica
Moje konferencije
VIDEO
(VIDEO) Kampanja za europske izbore 2019
(VIDEO) HRT1: Dubravka Šuica "U svom filmu"
(VIDEO) RTL Exkluziv: Poznate Hrvatice nosile humanitarnu modnu reviju
Tweets
Newsletter
