Notice: Undefined property: JObject::$description in /home/ds/public_html/components/com_k2/templates/default/user.php on line 59
22-03-2019
Voditeljica EPP/HDz delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica sudjelovala je na tribini "Europska unija - sadašnjost i budućnost" u organizaciji Mladeži Hrvatske demokratske zajednice Primorsko-goranske županije u Rijeci. Neke od tema o kojima se raspravljalo na tribini u Rijeci uključuju trenutno stanje migracija u Europi i europskom susjedstvu, odnose Europske unije s trećim državama, posljednje aktualnosti uz Brexit, uvođenje zajedničke valute te mnoge druge.
„Znamo da građani ne percipiraju politike Europske unije kao nešto što ima izravno veze s njihovim svakodnevnim životom, ali gradnja Pelješkog mosta na simboličkoj je razini rezultat onoga što je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman zacrtao još 1990. godine, a to je članstvo u Europskoj zajednici i Nato-savezu. Za Pelješki most koji će spojiti Hrvatsku dobili smo 350 milijuna eura bespovratnih sredstava, poručila je Dubravka Šuica na javnoj tribini »EU – sadašnjost i budućnost« koju je organizirao primorsko-goranski ogranak Mladeži HDZ-a.
Cilj tribine je bio odgovoriti na niz aktualnih pitanja iz europskih politika, ali i podići svijest među mladim ljudima kada je riječ o važnosti EU-komponente upravljanja te potaknuti veću izlaznost građana na nadolazeće izbore za Europski parlament kako bi se izbjegao demokratski deficit koji iz izbornog ciklusa u izborni ciklus Europskog parlamenta muči europske političare. Šuica se osvrnula i na agoniju hrvatske brodogradnje.
– Europska unija ne koči hrvatsku brodogradnju, ali europske politike traže da brodogradnja bude profitabilna. Hoće li se ta priča završiti sa stečajem ili s restrukturiranjem, ne znam, ali osobno mislim da je najbitnije da se ova agonija što prije okonča, kazala je Šuica.
U daljnjem izlaganju zastupnica Šuica istaknula je prednosti koje je Hrvatska ostvarila članstvom u Euopskoj uniji:
„Osobno sam presretna što smo 1. srpnja 2013. godine ostvarili politički cilj koji smo zacrtali. Rezultat je vladavina prava, poštivanje ljudskih prava, ali i materijalna dobit jer smo u prvoj omotnici imali velika europska sredstva na raspolaganju. Kada je premijer Andrej Pleković preuzeo dužnost premijera, iskorištenost je bila samo devet posto, a vjerujemo da će do kraja ove godine iskorištenost biti preko 85 posto sredstava. Za vrijeme od 2021. godine do 2027. godine dogovora se novi financijski okvir, a mi se zalažemo da participacija s hrvatske strane ostane na 15 posto jer 30 posto koliko se predlaže je neostvarivo za jedinice lokalne i regionalne samouprave, naglasila je Šuica.
Uz zastupnicu Šuicu na tribini je sudjelovao i predsjednik Mladež HDZ Ivan Vidiš, potpredsjednik Mladeži Europske pučke stranke Karlo Ressler i predsjednik Mladeži Hrvatske demokratske zajednice Primorsko-goranske županije Ivo Pekić.
28-03-2019
Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu danas je održana rasprava „Erasmus”: program Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport na kojoj je sudjelovala voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica. Prijedlog programa Erasmus 2021-2027 objavljen je 30. svibnja 2018. godine. Uspostava novog programa osigurala bi nastavak programa financiranja programa Erasmus + za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport. Komisija tvrdi da bi njezin prijedlog udvostručio raspoloživa sredstva na 30 000 milijuna eura u tekućim cijenama, s 14 712 milijuna eura namijenjenih programu Erasmus +.
Šuica je tijekom rasprave istaknula: „Prije svega pozdravljam povjerenicu i drago mi je da i danas možemo ovdje potvrditi da je Erasmus + jedan od najboljih i najuspješnijih programa Europske unije. Također se želim zahvaliti mojem kolegi Milanu Zveru na izvrsnom izvješću. Posebno me razveselio jedan podatak, a to je da se milijun novih beba rodilo temeljem projekta Erasmus+. Mislim da ne smijemo zaboraviti ni demografske razloge zašto podržavamo ovaj projekt. Dakle, do sada je 9 milijuna građana EU, posebice mladih, sudjelovalo u Erasmus+ projektu. Po novim pretpostavkama, radi se o 12 milijuna građana koji bi mogli koristiti ovaj program. Vidim da želite udvostručiti sredstva, ja sam za to da ih se utrostruči te je jako važno da se ova rasprava vodi prije nego što donesemo Višegodišnji financijski okvir. U svakom slučaju, ovaj projekt je uključiv, potiče mobilnost, potiče razmjenu, a prije svega je važno napomenuti pravičnost. Još jednom hvala izvjestitelju Zveru.“
Novi prijedlog bi također utrostručio broj sudionika. Dok je Erasmus + ponudio mogućnosti za mobilnost više od 4 milijuna ljudi, novi programski period ima za cilj doseći do 12 milijuna sudionika. Novi prijedlog također teži većem pojednostavljenju za krajnje korisnike, uključuje sportove u glavnu strukturu programa, proširuje korištenje digitalizacije, podržava nova područja znanja i uvodi Discover EU, novu inicijativu za mobilnost. Dionici su se složili da je trenutni program vrlo koristan, ali pouke treba naučiti kako bi se pomoglo programu sljedeće generacije da radi učinkovitije i djelotvornije.
Novi Erasmus, s jedne strane, donosi velike nove inicijative kao što su, European Universities Network, Centres of Vocational Excellence i DiscoverEU aktivnosti (na temelju uspješnog pilot projekta Interrail). S druge strane, poboljšat će i nadograditi postojeće komponente programa: poboljšane mogućnosti učenja jezika, olakšanu mobilnost učenika, mobilnost sportskih trenera i mladih sportaša, veću usmjerenost na partnerstva malih razmjera te virtualno i kombinirano učenje.
DODATNI MATERIJALI:
28-03-2019
Jučer je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu održana rasprava o kvaliteti vode namijenjenoj za ljudsku potrošnju u kojoj je sudjelovala i zastupnica Dubravka Šuica, voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije i članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI). Direktiva o vodi za piće jedan je od stupova europskog zakonodavstva u području voda i danas se s njom jamči pružanje kvalitetne vode unutar Europske unije. Međutim, ova direktiva je na snazi već 20 godina i od tada nije znatno izmijenjena.
Stoga je cilj predložene preinake direktive uskladiti norme o kvaliteti pitke vode s najnovijim znanstvenim podacima i prilagoditi zakonodavni okvir kako bi na najbolji mogući način odgovorio na nove izazove kao što su klimatske promjene ili prelazak na kružno gospodarstvo.
Tim povodom zastupnica Šuica je izjavila: „Drago mi je što raspravljamo o kvaliteti vode kojom se koriste naši građani s obzirom da po novom istraživanju Agencije Europske unije za okoliš (European Environment Agency) samo 40% europskih rijeka, jezera, estuarija i obalnih voda zadovoljava ekološke standarde predviđene u Europskoj direktivi o vodi. Jasno je, dakle, da većina država članica mora uložiti dodatne napore kako bi ispunile ciljeve iz direktive kojima bi se u budućnosti osigurale dovoljne količine kvalitetne vode za okoliš, ali i za ljudske potrebe. Trenutna direktiva na snazi je čak dvadeset godina bez ozbiljnijih preinaka, stoga pozdravljam napore izvjestitelja i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane zbog usklađivanja normi o kvaliteti pitke vode s najnovijim znanstvenim podacima i zbog prilagođavanja zakonodavnom okviru radi što boljeg odgovora novim izazovima poput sve učestalijih i dužih suša uzrokovanih klimatskim promjenama“.
Direktiva o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju sadrži i članak kojom se pozivaju institucije Europske unije da povećaju napore u ostvarivanju univerzalnog pristupa vodi. Ovaj novi članak predstavlja važan korak naprijed i ima kao cilj univerzalan i jednak pristup pitkoj vodi za sve po pristupačnim cijenama, a rezultat je europske građanske inicijative „Right2Water” čije je usvajanje podržala i zastupnica Šuica.
„Ponovno bih posebno istaknula važnost prve europske građanske inicijative „Right2Water“, a koju je podržalo više od 1.800.000 građana. Pravo na čistu, pitku i kvalitetnu vodu najmanji je standard kojeg moramo osigurati, a što su potvrdili i Ujedinjeni narodi. Voda je prirodni resurs kojeg u mojoj domovini Hrvatskoj ima dovoljno, ali isto tako voda mora ostati javno dobro te se njom mora odgovorno upravljati! Sretna sam što u ovom domu nastojimo osigurati građanima Europske unije pravo na pitku vodu. Naravno, podržavam i napore Komisije no žao mi je što odgađamo ovaj dokument za sljedeći mandat“, zaključila je zastupnica Šuica.
Podsjećamo da je zastupnica Šuica još 2015. godine podržala prvu građansku inicijativu pod nazivom „Right2Water“ koja je skupila milijun potpisa unutar 28 zemalja Europske unije. Tom prigodom zastupnica Šuica je istaknula kako se građani moraju izboriti da voda ostane javno dobro, a ne roba. Pitka voda u svijetu je limitiran resurs, ona čini oko 3% ukupne količine vode, a od toga je 2% u zaleđenom obliku. Cijevi u EU imaju velike gubitke od 10 - 40% pa je potrebno investirati u postrojenja i sustav koji će reducirati takve gubitke.
Dodatni materijali:
Priopćenje, 23.10.2018.: Šuica: Pravo na vodu je temeljno ljudsko pravo
Priopćenje, 8.9.2015.: Pravo na vodu
http://www.dubravka-suica.eu/index.php/aktivnosti/plenarna-sjednica/item/6304-pravo-na-vodu
Priopćenje, 7.5.2015.: ‘‘Right2Water’’
http://www.dubravka-suica.eu/index.php/aktivnosti/odbori/item/6096-envi-right2water
27-03-2019
Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu danas se raspravljalo o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 539/2001 o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva (Kosovo).
Naime, Europska unija je 2003. godine u Solunskom programu potvrdila svoju neupitnu predanost i potporu europskoj perspektivi za zemlje zapadnog Balkana. Proces stabilizacije i pridruživanja od tada je temeljni okvir europske perspektive za države jugoistočne Europe ili tzv. zapadnog Balkana, sve do njihova budućeg pristupanja, a liberalizacija viznog režima posebno je važan korak u tom procesu. U ovom trenutku Kosovo je jedina država jugoistočne Europe u kojoj nije liberaliziran vizni režim.
Izvjestiteljica u sjeni za Izvješće o Kosovu i potpredsjednica Izaslanstva za odnose s Kosovom i BiH Dubravka Šuica tijekom rasprave istaknula je: „Slažem se s onima koji su rekli da je krajnje vrijeme za liberalizaciju viznog režima za Kosovo. Žao mi je što neki zastupnici nazivaju Kosovo pokrajinom, jasno je da je Kosovo priznata država i žao mi je što iz svojih usko nacionalnih razloga odbijaju ovu ideju. Činjenica je da su građani Kosova i kosovske vlasti ispunili zahtjeve koje smo od njih tražili, a to je bila demarkacija granice s Crnom Gorom kao i antikorupcijski zakoni. Mislim da je liberalizacija viza vrlo važna za tu mladu državu jer oni žele jednostavno putovati kao svi građani jugoistočne Europe te se nadam da ćemo izvršiti pritisak na Vijeće kako bi građani Kosova neometano putovali!“
Podsjetimo, Europska komisija 18. srpnja prošle godine potvrdila je kako je Kosovo ispunilo 2 preostala zahtjeva za liberalizaciju viznog režima u pogledu ratificiranja sporazuma o razgraničenju s Crnom Gorom te da je ostvarilo dobre rezultate u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, čime su ispunjena sva potrebna mjerila utvrđena u planu za liberalizaciju viznog režima. Komisija je u svibnju 2016. predložila Europskom parlamentu i Vijeću da se građanima Kosova odobri putovanje bez vize u EU, pod uvjetom da su do donošenja prijedloga ispunjena navedena 2 zahtjeva. Europski parlament je u rujnu 2018. podržao ukidanje viza građanima Kosova za ulazak u Europsku uniju i otvaranje pregovora s Vijećem EU-a o tom pitanju. Liberalizacija viznog režima je poticaj kosovskim vlastima da poduzmu daljnje napore u provedbi potrebnih reformi, a posebno zahtjeva u okviru Sporazuma o stabilizaciji i udruživanju.
DODATNI MATERIJAL:
27-03-2019
Danas je u sklopu plenarne sjednice Europskog parlamenta u Strasbourgu održana rasprava o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš u kojoj je sudjelovala i voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu i članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) Dubravka Šuica. Prijedlog direktive predviđa zabranu na razini Europske unije za plastične proizvode za jednokratnu upotrebu poput plastičnih vilica, noževa, žlica, tanjura, slamki, i sličnih proizvoda, što odražava volju 95% ispitanih Europljana koji smatraju da je nužno i hitno poduzeti mjere u pogledu plastike za jednokratnu upotrebu s obzirom da plastika predstavlja 85% ukupnog onečišćenja mora. Prema izvješću Europske komisije, u Europi se svake godine 150.000 tona plastike baci u more.
Plastika u moru i okolišu ne predstavlja samo problem onečišćenja mora, već i veliki problem za cjelokupnu životinjsku faunu, a indirektno predstavlja i ozbiljan problem za ljudsko zdravlje. Prema procjeni Komisije, direktiva će donijeti brojne koristi za okoliš i za gospodarstvo. Direktivom će se izbjeći šteta u okolišu čiji bi trošak do 2030. godine dosegao 22 milijarde eura, a potrošačima će se omogućiti ušteda do 6,5 milijardi eura. U okviru mogućih scenarija u kojima se stavlja veći naglasak na razvoj inovacija i alternative za plastične proizvode, moglo bi se otvoriti između 30.000 i 50.000 radnih mjesta što će potaknuti gospodarski razvoj Europske unije i država članica.
Tim povodom zastupnica Šuica je izjavila: „ Živimo u doba plastike i to nitko ne može negirati. Podaci su frapantni, ako smo u 65 godina proizveli 8 milijardi tona plastike i ako smo proizveli 6 milijardi tona otpada onda se zaista moramo zamisliti nad tom činjenicom. Želim pozdraviti ovaj trijalog koji vjerujem da će završiti glasovanjem ovdje danas u Parlamentu. Isto tako podatak o 85% onečišćenja mora plastikom od čega jedna polovina dolazi od proizvoda za jednokratnu uporabu, a jedna četvrtina od ribolovnog alata je također stvar za razmišljanje i nadam se da ćemo naći alternativna rješenja. Dakle, alternativa je vrlo bitna i tamo gdje postoji alternativa moramo zamijeniti. Tamo gdje ne postoji, moramo ulagati u istraživanje, razvoj i inovacije, stvarati tako nova radna mjesta i omogućavati novim proizvodima dolazak na tržište. U svakom slučaju maksimalno podržavam ovu inicijativu, maksimalno podržavam ovu direktivu i ja vjerujem da ćemo je što brže implementirati u naša nacionalna zakonodavstva“.
Jedan cilj ove direktive je i znatno smanjenje upotrebe plastičnih spremnika za hranu i čaša za napitke. Radi se o dvaju proizvoda za koje već postoje alternative na tržištu. Također, direktivom će se nastojati zajamčiti da se do 2025. godine prikuplja i reciklira barem 90% boca za napitke s tim da će države članice imati mogućnost odabira najboljeg načina prikupljanja kako bi se tom činu dodala komercijalna vrijednost ili potaknulo odvajanje plastičnih boca kod kuće.
Plastične boce, zajedno s čepovima, najveći su izvor plastike za jednokratnu upotrebu koja se nalazi u moru, dok su plastični filteri za cigarete sljedeći plastični onečišćivač na europskim plažama. Također, problem ribarskog alata i ribarskih mreža i dalje je neriješen zbog nedostatka efektivnog nadzora gubitka ribolovnog alata na razini Europske unije. Više od 30% otpada s ribarskih i rekreativnih plovila koji bi trebalo vratiti u luke ne vraća se i vrlo vjerojatno završava u moru.
Moja EUropska putovnica
Moje konferencije
VIDEO
(VIDEO) Kampanja za europske izbore 2019
(VIDEO) HRT1: Dubravka Šuica "U svom filmu"
(VIDEO) RTL Exkluziv: Poznate Hrvatice nosile humanitarnu modnu reviju
Tweets
Newsletter
