Intervju Dana

Dubravka Šuica, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu

Unija se protivi selektivnom ispunjavanju kriterija. Nepobitna je činjenica da jedino Hrvati od konstitutivnih naroda u BiH nemaju RTV kanal na vlastitom jeziku i sasvim je legitimno pravo inzistirati na tome, posebice ako uzmemo u obzir da BiH želi biti dio EU, u kojoj nerijetko i manjine imaju RTV kanale na maternjim jezicima.

Sedam žena dnevno biva ubijeno u Europskoj uniji ili čak svaka treća žena biva žrtvom nasilja. Međutim to nisu brojke, to su konkretna imena i životi.

Svake godine 25. studenog vodimo istu raspravu u parlamentima diljem svijeta, nažalost samo simbolično. Vremena za čekanje više nemamo da bismo promatrali jedno od najvećih kršenja ljudskih prava, a to je nasilje nad ženama. I statistike su poražavajuće.

Mi se zalažemo za prava manjina, a kako se ne bismo onda založili za polovinu stanovništva, za stare i mlade žene, za žene u gradovima i selima, žene s naobrazbom i one koje nisu imale tu sreću te bogate i siromašne.

Istanbulsku konvenciju o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji do sada je potpisalo 36 država, uključujući i Hrvatsku, a samo je osam država članica Europske unije ratificiralo Konvenciju.

Kako Komisija planira potaknuti preostale države članice EU-a na potpisivanje i ratificiranje te Konvencije koja sadrži mjere protiv nasilja nad ženama, štiti žrtve i procesuira počinitelje?

S preko 19 milijardi dolara ilegalna trgovina ugroženim životinjskim i biljnim vrstama nakon trgovine drogom, krivotvorenim proizvodima i trgovinom ljudima najunosniji je oblik ilegalne zarade. Konvencija CITES stara više od 40 godina izravno štiti preko 35 000 ugroženih životinjskih i biljnih vrsta, a tom problemu potrebno je pristupiti ozbiljno kako mnoge ugrožene vrste ne bi bile dostupne samo u enciklopedijama.

Pristupanjem CITES-u Europska unija potvrdila je opredijeljenost politici zaštite okoliša i ispunjavanju njezinih ciljeva. Tu je važna i komponenta razvoja, a isto tako i legalne i održive međunarodne trgovine.

Da bi se Konvencija provodila učinkovito, potrebna je suradnja carine, policije i inspekcijskih službi, ali i dosad se Konvencija CITES provodila u skladu s osnivačkim ugovorom Unije, odnosno poglavljem koje se odnosi na zaštitu okoliša. Najvažnije je da se u cijelom svijetu sukladno s ovom konvencijom uspostavi nadzor nad ugroženom divljom florom i faunom, a da Unija i na tom području bude globalni akter.

Shodno nacrtu odluke Vijeća o pristupanju EU-a Konvenciji o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES), koje poteškoće prilikom implementacije Konvencije u državama članicama Unije očekuje Europska komisija, i na koji način će biti uspostavljena suradnja carinskih i policijskih vlasti te inspekcijskih službi?

Nakon znatnih i ponovljenih smanjenja troškova roaminga Europski je parlament 3. travnja 2014. godine izglasao ukidanje troškova roaminga u Europskoj uniji od 15. prosinca 2015. godine te je potvrdio važnost načela neutralnosti mreže i otvorenog interneta.

Na taj je način Parlament znatno doprinio prijedlogu Komisije za Uredbu o utvrđivanju mjera u vezi s europskim jedinstvenim tržištem elektroničkih komunikacija i ostvarenju „povezanog kontinenta” s obzirom na to da se potrošači često tuže na previsoke i netransparentne troškove korištenja mobilnim uređajima u inozemstvu.

Zbog neslaganja nekih zemalja članica Unije i zbog prijedloga latvijskog predsjedništva EU-a posljednjih dana pojavila se informacija kako će europski mobilni operateri naplaćivati roaming još tri godine.

Zanima me hoće li Komisija ostati pri stavu koji je potvrdio Europski parlament 3. travnja 2014. godine, a to je ukidanje naknada za roaming unutar Europske unije s 15. prosinca 2015. godine?

Europska komisija pod vodstvom predsjednika Jean-Claudea Junckera predstavila je Plan ulaganja težak 315 milijardi eura za rast i otvaranje radnih mjesta u Europi kombiniranjem strukturnih reformi, fiskalne odgovornosti i poticanja ulaganja.

Poznato je kako je cilj Plana poticanje javnih i privatnih investicija u realni sektor te ima tri područja djelovanja — mobilizacija financijskih sredstava za ulaganja bez povećanja javnog duga, podrška projektima u ključnim područjima poput infrastrukture, obrazovanja, istraživanja i razvoja te uklanjanje sektorskih i ostalih financijskih i nefinancijskih barijera investicijama.

Isto tako poznato je da su zelena tehnologija, cirkularna ekonomija, energetska unija, jedinstveno tržište i pravedno oporezivanje na popisu prioriteta Junckerove Komisije.

Može li se Komisija izjasniti o tome postoje li projekcije koje govore koliko će se novih radnih mjesta otvoriti u zemljama članicama u sklopu Junckerova plana, odnosno koliko novih radnih mjesta Komisija predviđa u Republici Hrvatskoj?

Iako Direktiva o zaštiti prava potrošača označava legislativni napredak u području zaštite potrošača te im na normativnoj razini pruža efikasnu zaštitu, razina zaštite potrošača u Hrvatskoj u praksi je relativno niska.

Potrošači koji su dobro informirani o vlastitim pravima teško ostvaruju ta prava jer su sudski procesi skupi i dugotrajni, a mnogi i odustaju od borbe s velikim multinacionalnim kompanijama.

Potrošači u Hrvatskoj imaju velikih problema prilikom sklapanja ugovora s telekomunikacijskim operaterima, a problem seže i u vrijeme neposredno prije ulaska Hrvatske u EU kada su teleoperateri nudili potrošačima sklapanje ugovora na razdoblje od najmanje dvije godine po visokim tarifama za uslugu koja je kasnije trebala biti usklađena s nižim cijenama na europskom tržištu.

Postoje i mnogi drugi problemi u vezi sa sklapanjem ugovora s teleoperaterima kao npr. sklapanje ugovora na daljinu na „probni rok”, kojeg u stvarnosti nije bilo, već se kasnije tvrdi da je usmenim putem došlo do sklapanja ugovora bez probnog roka.

Može li Komisija nešto učiniti u pogledu nepoštene poslovne prakse banaka i velikih multinacionalnih kompanija koje su ipak najveći problem u borbi za zaštitu prava potrošača s ciljem razvijanja svijesti, ali i podizanja razine zaštite potrošača?