Predsjednica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu, Dubravka Šuica, uputila je pismo Europskoj komisiji, izrazivši zabrinutost oko prava na vodu.

U svom pismu, napisala je: "Voda je javno dobro i EU mora omogućiti svakom građaninu pravo na vodu. Hrvatska je treća u Europi po zalihama vode nakon Norveške i Islanda te se moramo izboriti da ta voda ostane naše bogatstvo jer je ona javno dobro, a ne roba. Pitka voda u svijetu je ograničen resurs, ona čini oko 3% ukupne količine vode, a od toga je 2% u zaleđenom obliku. Ako pitka voda u 21. stoljeću bude imala ulogu kakvu je u međunarodnim odnosima imala nafta, koja se tijekom 20. stoljeća više puta pokazala ne samo kao ključni energent, nego i kao alat za ostvarivanje političkih ciljeva, onda možemo zaključiti kako će pitka voda presudno utjecati i na kreiranje svijeta 21. stoljeća.

Svjesna sam da su pregovori povjerljive naravi, ali ipak smo dužni našim građanima odgovoriti na pitanja kako bismo mogli donijeti ispravnu prosudbu o procesu pregovora koji je već uznapredovao i sporazumu koji će, ako se usvoji, uvelike utjecati na njihovu svakodnevnicu. Budući da su građani posebno uznemireni zbog ove teme i zbog činjenice da sam dobila puno upita građana na temu vode i vodenih resursa, zanima me precizno koja je pregovaračka pozicija Komisije u TTIP-u kad se radi o vodi kao prirodnom resursu".

U svom odgovoru u ime Komisije, povjerenica Malmström je istaknula kako Komisija potvrđuje važnost vode kao prirodnog resursa. EU je, u okviru TTIP-a i svih ostalih trgovinskih sporazuma EU-a, osigurala da države članice EU-a i dalje mogu poduzeti bilo koju mjeru koja utječe na način na koji prikupljaju, pročišćavaju ili distribuiraju vodu i njome upravljaju. TTIP-om se neće ni na koji način utjecati na to pravo.  Potvrđujući važnu ulogu javnih usluga općenito, povjerenica Malmström obznanila je javno zajedno s g. Fromanom, američkim predstavnikom za trgovinu, 20. ožujka 2015. da ništa u trgovinskim sporazumima između SAD-a i EU-a, uključujući Sporazum o trgovini uslugama (TiSA), neće ograničavati vlade u reguliranju svojih javnih usluga na svim razinama. Čak i da država članica odluči dopustiti stranim društvima pružanje usluga povezanih s vodom, još uvijek bi imala pravo postaviti razine kvalitete, sigurnosti ili cijena, ili poduzeti druge slične mjere. TTIP ili bilo koji drugi trgovinski sporazum stoga neće imati utjecaj na vodu kao prirodni resurs.

Uz obraćanje njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Françoisa Hollandea, glavni naglasak ovotjednog strazburškog zajedanja Europskog parlamenta bio je na migracijskoj i izbjegličkoj krizi u Europi. A kojom je duboko pogođena i Hrvatska.

Registracija i kontrola

Voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica je istaknula da su Europa i Hrvatska pokazale ljudsko lice, no da ne smijemo smetnuti s uma sigurnosni aspekt naših građana. O čemu se pak u Hrvatskoj treba više voditi računa. 

- Neophodno je registrirati izbjeglice i kontrolirati vanjske granice EU, omogućiti azil onima koji za to ispunjavaju uvjete i ne dovesti u pitanje sigurnost naših građana. To je preduvjet za efikasnu provedbu humanitarne, ali i sigurnosne politike!

Suradnja i povjerenje 

Naša je eurozastupnica pritom postavila neizbježno pitanje: 

- Nosi li se Hrvatska uspješno s ovim - možda najvećim - političkim izazovom posljednjeg desetljeća? 

A potom i obrazložila:

- U EP-u smo složni da je osnovni preduvjet za uspješno upravljanje migrantskom krizom suradnja država zahvaćenih izbjegličkim valom temeljena na povjerenju. To, nažalost, nije slučaj u praksi! Shvaćam da ovoliki priljev migranata izaziva strah, ali odgovorna politika nije ni podleći strahu, niti smještati ljude u kategorije, već naći rješenje! Nije upitno da su i političari u EU pred kušnjom kao i aktualna Vlada u Hrvatskoj, no upitno je jesu li oni podlegli strahovima i kratkoročnom prikupljanju političkih bodova? Trebalo je, dakle, sustavnije pristupiti ovom problemu!

Na današnjoj plenarnoj raspravi u Strasbourgu o načelu jednakih mogućnosti i jednakog tretmana žena i muškaraca u zapošljavanju, sudjelovala je i zastupnica Dubravka Šuica i naglasila:

"Unatoč poduzetim naporima i mnogobrojnim rezolucijama i direktivama, ipak kasnimo sa smanjenjem jaza. Postavljam dva pitanja: Prvo, koliko ćemo još puta imati ovakva i slična izvješća, a da i dalje žene imaju između 10 - 20% niže plaće, odnosno da 60 dana moraju raditi više za istu plaću. Drugo, moramo se zapitati koje to društvo želi da pola njegovog potencijala ostane neiskorišteno. Države članice moraju poduzeti konkretne mjere te jednake mogućnosti za žene znače i jačanje europskog gospodarstva. Treba osigurati dignitet ženama i stoga očekujemo od Europske komisije da provede reviziju u državama članicama jer to je jedini put da se konačno stane na kraj segregaciji na tržištu rada."

Osnovni je problem što države članice ne poštuju postojeće zakonodavstvo, čija učinkovita primjena je ključna u rješavanju ovog problema diskriminacije. Jednaki tretman žena i muškaraca je temeljni dio europskog zakonodavstva, još iz vremena donošenja Rimskih ugovora iz 1957., nakon čega je slijedio niz pravnih akata na ovu temu. Stoga je neophodno te postojeće pravne instrumente maksimalno provesti kako bi žene mogle postići ravnotežu između rada i obiteljskog života.

Obzirom da 76% građana Europske unije smatra da se nejednakosti između žena i muškaraca trebaju riješiti i da to treba biti prioritet za EU, krajnje je vrijeme da se tome stane na kraj. Studije pokazuju da bi se revizijom Direktive o jednakim mogućnostima i jednakom tretmanu muškaraca i žena u pitanjima zapošljavanja BDP Europske unije povećao za oko 13 milijardi eura godišnje!

"Ni muškarce ni žene ne treba favorizirati. Jednostavno se mora vrednovati znanje, vještine i kvaliteta rada", zaključila je Šuica.

Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su na plenarnoj sjednici o mogućnosti proširivanja oznake zemljopisnog podrijetla Europske unije i na nepoljoprivredne proizvode. U raspravi je sudjelovala i voditeljica hrvatske EPP delegacije Dubravka Šuica s obzirom da tradicionalni europski, a samim time i hrvatski proizvodi koji su nastali na bazi tradicionalnog znanja i tehnika čine dio kulturne baštine i bitan su element osiguranja rasta gospodarstava.

"Od poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla dobila je neretvanska mandarina, istarski pršut, baranjski kulen, ali odnedavno i lički krumpir. Kada je riječ o nematerijalnoj kulturnoj baštini osim bračkog kamena, paške čipke, slavonskog zlatoveza bilo bi lijepo u toj skupini vidjeti i konavoski vez iz okolice Dubrovnika, a još je važnije podržati male poduzetnike. Neke projekcije govore da bi se tako stvorilo više od četiri milijuna radnih mjesta", istaknula je Šuica.

Povjerenica Europske komisije Vera Jurova pozitivno se izrazila o ovom izvješću te je kazala kako će Komisija pomno razmotriti prijedlog Europskog parlamenta jer tu se radi o raznim obrtima od keramike, mramora, tapiserija, čipke, glazbenih instrumenta te niza drugih proizvoda koji su specifični u određenim regijama, a nije im dovoljno priznata autentičnost na europskoj razini.

Vrijedi istaknuti da je nematerijalna baština izravno povezana s lokalnim načinima života, osobito u ruralnim područjima, a pomoći će povećati ukupnu privlačnost područja, očuvanju lokalnih identiteta i promicati njihovu posebnost, kao i pogodnosti za turizam, kulturu, zapošljavanje i trgovine.

https://www.youtube.com/watch?v=IT4iQoBzado&feature=youtu.be

Potaknuta diskriminirajućim položajem potrošača u Hrvatskoj i u novim članicama Europske unije članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Dubravka Šuica,  pokrenula je u Europskom parlamentu inicijativu s ciljem uvođenja više reda na jedinstvenom tržištu Unije po pitanju razlika u deklaracijama, sastavu i okusu prehrambenih proizvoda na istočnim i zapadnim tržištima EU.

„Pisana izjava ukazuje da se proizvodi lošije kvalitete plasiranju isključivo na police trgovačkih centara u 'novim' članicama, a do sada ju je potpisom podržalo gotovo 80 europarlamentaraca. Izjavom želimo poslati snažnu poruku Komisiji da je važno ujednačiti standarde na jedinstvenom tržištu. Nedopustiva je diskriminacija potrošača i podjela na siromašni jug te bogati sjever jer se takav stav protivi osnovnim europskim politikama i načelima Unije“, istaknula je Šuica.

Naime, prije ulaska Hrvatske u EU istraživanje slovačke udruge za zaštitu potrošača  pokazalo je da neki proizvodi koji se prodaju na „istočnimˮ tržištima posjeduje slabiju  kvalitetu te da sadrže puno manje vrhunskih sastojaka od proizvoda koji se prodaju na zapadnom tržištu. Riječ je o širokom spektru proizvoda, od prehrambenih i higijenskih proizvoda do deterdženata i dezinfekcijskih sredstava, koji su lošije kvalitete od „identičnih” proizvoda na zapadnom tržištu Europske unije. 

„Hrvatska kao nova članica, a samim time i hrvatski potrošači imaju pravo znati postoje li i koje su razlike u kvaliteti prehrambenih i drugih proizvoda  koji se prodaju pod istim imenom u tzv. „starim članicama EU” i „novim članicama EU,“ zaključila je Šuica.