Potaknuta diskriminirajućim položajem potrošača u Hrvatskoj i u novim članicama Europske unije članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnosthrane Dubravka Šuica,  pokrenula je u Europskom parlamentu inicijativu s ciljem uvođenja više reda na jedinstvenom tržištu Unije po pitanju razlika u deklaracijama, sastavu i okusu prehrambenih proizvoda na istočnim i zapadnim tržištima EU.

„Pisana izjava ukazuje da se proizvodi lošije kvalitete plasiranju isključivo na police trgovačkih centara u 'novim' članicama, a do sada ju je potpisom podržalo gotovo 80 europarlamentaraca. Izjavom želimo poslati snažnu poruku Komisiji da je važno ujednačiti standarde na jedinstvenom tržištu. Nedopustiva je diskriminacija potrošača i podjela na siromašni jug te bogati sjever jer se takav stav protivi osnovnim europskim politikama i načelima Unije“, istaknula je Šuica.

Naime, prije ulaska Hrvatske u EU istraživanje slovačke udruge za zaštitu potrošača  pokazalo je da neki proizvodi koji se prodaju na „istočnimˮ tržištima posjeduje slabiju  kvalitetu te da sadrže puno manje vrhunskih sastojaka od proizvoda koji se prodaju na zapadnom tržištu. Riječ je o širokom spektru proizvoda, od prehrambenih i higijenskih proizvoda do deterdženata i dezinfekcijskih sredstava, koji su lošije kvalitete od „identičnih” proizvoda na zapadnom tržištu Europske unije.

„Hrvatska kao nova članica, a samim time i hrvatski potrošači imaju pravo znati postoje li i koje su razlike u kvaliteti prehrambenih i drugih proizvoda  koji se prodaju pod istim imenom u tzv. „starim članicama EU” i „novim članicama EU,“ zaključila je Šuica.

Pisana izjava dostupna na: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-%2f%2fEP%2f%2fNONSGML%2bWDECL%2bP8-DCL-2015-0027%2b0%2bDOC%2bPDF%2bV0%2f%2fHR

Na današnji dan prije 24 godine započela je srbo-crnogorska agresija na Dubrovnik. S tugom se prisjećaju građani 1. listopada 1991. godine kada su u šest sati ujutro pripadnici Jugoslavenske narodne armije, potpomognuti rezervistima, napali Dubrovnik i njegovu širu okolicu.

U agresiji na Dubrovnik živote je izgubilo 324 građana, a na području od Stona do Konavala spaljeno je 7757 kuća.

U tijeku aktualne europske migracijske krize, uoči izvanrednog sastanka šefova država u srijedu u Bruxellesu na kojem će se raspravljati o cjelovitom pristupu izbjegličkoj krizi i potrebi za uspostavom vjerodostojne europske migracijske politike, zastupnica Šuica uputila je niz pitanja Komisiji, izrazivši zabrinutost oko trenutnog stanja u EU, a posebno u Hrvatskoj.

Hrvatska, čija granica predstavlja vanjsku granicu Europe, no koja još nije punopravna članica Schengenskog sporazuma, proteklih dana primila je više od 30 tisuća izbjeglica. Prema podacima UNHCR-a samo tijekom ove godine u Europu je pristiglo oko 380.000 osoba. Europska politika za migrante za sada ne uključuje viziju usmjerenu na budućnost nego se problem adekvatnog prihvata migranta i izbjeglica rješava nizom ‘ad hoc’ odluka. Hrvatsku, a samim time i Europu, očekuje novi val migranta i izbjeglica obzirom da se ne rješava uzrok ovog problema. Iz tog razloga zastupnica Šuica zatražila je od Komisije očitovanje o točnom planu djelovanja za izbjegličku krizu u budućnosti te hoće li se uspostaviti jasni mehanizmi djelovanja u državama na područjima Balkanske rute.

Europa se mora organizirati i donijeti jasna pravila i zakone. Provedba Dublinskog sporazuma nije moguća zbog ogromnog broja migranta u prolazu. Također, zbog ograničenosti kapaciteta, Hrvatska nije u mogućnosti provesti mjere predviđene Dublinskim sporazumom, stoga je zastupnica Šuica upitala Komisiju na koji način planira financirati zbrinjavanje migranata u Hrvatskoj te je li u planu reforma Dublinskog sporazuma.

Zbog brze tranzicije migranta kroz našu zemlju, Hrvatska ne uspijeva popisati one koji prelaze preko hrvatskog teritorija niti provjeriti rade li to iz ekonomskih ili političkih razloga. Razdvajanje onih koji migriraju iz političkih razloga i onih koji to rade iz ekonomskih razloga, olakšalo bi postupak tranzicije migranata i izbjeglica preko Balkanske rute. Također, učinila bi se usluga zemljama koje su krajnji cilj migranata pa je zastupnica Šuica zatražila od Komisije smjernice za pravovremeno razdvajanje osoba u tranzitu kroz Hrvatsku na one koji traže ekonomski prosperitet od onih koji traže politički sigurno utočište od ratom uništenih područja.

U tijeku aktualne europske migracijske krize, uoči izvanrednog sastanka šefova država u srijedu u Bruxellesu na kojem će se raspravljati o cjelovitom pristupu izbjegličkoj krizi i potrebi za uspostavom vjerodostojne europske migracijske politike, zastupnica Šuica uputila je niz pitanja Komisiji, izrazivši zabrinutost oko trenutnog stanja u EU, a posebno u Hrvatskoj,priopćili su iz njena ureda u EP.

Hrvatska, čija granica predstavlja vanjsku granicu Europe, no koja još nije punopravna članica Schengenskog sporazuma, proteklih dana primila je više od 30 tisuća izbjeglica. Prema podacima UNHCR-a samo tijekom ove godine u Europu je pristiglo oko 380.000 osoba. Europska politika za migrante za sada ne uključuje viziju usmjerenu na budućnost nego se problem adekvatnog prihvata migranta i izbjeglica rješava nizom ‘ad hoc’ odluka. Hrvatsku, a samim time i Europu, očekuje novi val migranta i izbjeglica obzirom da se ne rješava uzrok ovog problema. Iz tog razloga zastupnica Šuica zatražila je od Komisije očitovanje o točnom planu djelovanja za izbjegličku krizu u budućnosti te hoće li se uspostaviti jasni mehanizmi djelovanja u državama na područjima Balkanske rute.

Europa se mora organizirati i donijeti jasna pravila i zakone. Provedba Dublinskog sporazuma nije moguća zbog ogromnog broja migranta u prolazu. Također, zbog ograničenosti kapaciteta, Hrvatska nije u mogućnosti provesti mjere predviđene Dublinskim sporazumom, stoga je zastupnica Šuica upitala Komisiju na koji način planira financirati zbrinjavanje migranata u Hrvatskoj te je li u planu reforma Dublinskog sporazuma.

Zbog brze tranzicije migranta kroz našu zemlju, Hrvatska ne uspijeva popisati one koji prelaze preko hrvatskog teritorija niti provjeriti rade li to iz ekonomskih ili političkih razloga. Razdvajanje onih koji migriraju iz političkih razloga i onih koji to rade iz ekonomskih razloga, olakšalo bi postupak tranzicije migranata i izbjeglica preko Balkanske rute. Također, učinila bi se usluga zemljama koje su krajnji cilj migranata pa je zastupnica Šuica zatražila od Komisije smjernice za pravovremeno razdvajanje osoba u tranzitu kroz Hrvatsku na one koji traže ekonomski prosperitet od onih koji traže politički sigurno utočište od ratom uništenih područja.

http://dubrovacki.hr/clanak/78350/izbjeglicka-kriza-suica-trazi-odgovore-od-komisije

Nakon nadavnog posjeta predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović Mostaru, u najvećem hercegovačkom gradu održao se još jedan značajan događaj.

Naime, od 11. do 13. rujna održala se godišnja međunarodna konferencija Paneuropske unije Bosne i Hercegovine na temu „Bosna i Hercegovina između Daytona i Bruxellesa“ na kojoj je sudjelovalo više od 100 predstavnika vlasti BiH, međunarodne zajednice, diplomatskog zbora, paneuropskih organizacija iz nekoliko država, na čelu s predsjednikom Međunarodne Paneuroske unije Alainom Terrenoireom, i europarlamentaraca, među kojima je voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu i potpredsjednica Parlamentarnog izaslanstva Europske unije za odnose s BiH Dubravka Šuica.

„Stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH i prihvaćanjem Reformske agende situacija u BiH se polagano mijenja i daje nadu da su političari istinski opredjeljeni za novi pristup prema euroatlanskim integracijama“, rekla je zastupnica Šuica.

Europska zastupnica Šuica je navela kako je veliki optimist kada je u pitanju ova zemlja i da vjeruje u budućnost Bosne i Hercegovine, ali naglašava kako nikakva međunarodna zajednica, niti bilo tko ne može riješiti BiH probleme ukoliko se sami čelnici bosansko-hercegovački stranaka ne dogovore.

„Treba doći do dogovora među političarima, a sigurno da će svi u tome pomoći i Europski parlament i sve ostale institucije“, zaključila je Šuica.

Konferencijom se obilježava 20. obljetnica Paneuropske unije BiH kao i 20. obljetnica  potpisivanja Daytonskog sporazuma, a i na ovogodišnjoj konferenciji usvojena je Deklaracija koja će biti upućena svim institucijama u Bosni i Hercegovini.

Frano Ivković slavodobitnik je jubilarne 300. Alke. Brojnim čestitkama i riječima hvale slavodobitniku, kao i svima koji su sudjelovali u ovogodišnjoj Alki, pridružila se i zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica.

Zastupnica Šuica iskrene čestitke je uputila i svim žiteljima Sinjske krajine povodom 300. obljetnice slavne pobjede i hrabrosti.

Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica putem društvenih mreža uputila je riječi podrške obitelji i prijateljima Tomislava Salopeka, kao i svima suočenima s ovom tužnom realnošću u kojoj smo svi svjedoci nemilih događaja uzrokovanih terorizmom i ekstremizmom.

"Dok ima nade moramo tragati za Tomislavom i vjerovati u pobjedu dobra nad zlom. Preteška je ovo situacija za njegovu obitelj, teška je ovo situacija za Hrvatsku koja se definitivno suočava s terorizmom i ekstremizmom. Hrvatske sigurnosne službe su maksimalno aktivne kao i diplomacija i svi naši partneri i prijatelji, a posebno moramo biti svjesni da pripadamo antiterorističkoj koaliciji i da se udruženo borimo protiv ovog zla.!" - objavila je riječi podrške na svom privatnom facebook profilu zastupnica Šuica.

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović posjetila je opožarena područja na Korčuli i Pelješcu,  zajedno sa županom Dubrovačko-neretvanskim Nikolom Dobroslavićem, načelnicima općina, te saborskim zastupnicima, a u pratnji je bila i zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica.

Predsjednica se u Korčuli, gdje je ovo ljeto opožareno više od 4000 hektara površine, susrela s tamošnjim stanovništvom, razgovarala s vatrogascima na opožarenim područjima, te je poručila kako je potrebno više ulagati u otoke.

Nakon Prigradice posjetila je općinu Smokvica gdje je obišla opožareno područje maslinika, susrela se s tamošnjim mještanima, a zatim je u općini Orebić posjetila Trstenik, nakon čega je nastavila obilazak Ponikava i Stona.