Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker sudjelovali su u raspravi Europskog parlamenta u Strasbourgu o izbjegličkoj krizi i zapadnobalkanskoj ruti, odnosno o zaključcima s nedjeljnog summita europskih čelnika o toj temi. Juncker je pozvao na bolju suradnju zemalja koje se nalaze na ruti, ali i među svim članicama Europske unije. Također je istaknuo kako izbjeglice imaju pravo na pomoć, ali i obvezu da se registriraju. Kako je rekao, odbijanje registracije treba značiti ukidanje prava na zaštitu. Istaknuo je i zahtjev Hrvatske za aktivaciju Mehanizma civilne zaštite te pozvao zemlje članice da solidarno pomognu koliko je u njihovoj mogućnosti.
Tusk je dodao kako je omogućeno osam puta više mjesta za relokaciju izbjeglica nego što je izbjeglica koje žele iskoristiti to pravo, što otežava potpunu implementaciju prijedloga.
Slovenska zastupnica Tanja Fajon u svom je govoru optužila Hrvatsku da tjera ljude u rijeke i nehumano postupa prema njima. Odgovorio joj je Tonino Picula, napomenuvši kako su izjave o namjernom tjeranju izbjeglica u rijeke deplasirane.
- Radi se o očajničkom potezu ljudi kojima nije bilo omogućeno da granicu prijeđu preko mosta u Sloveniju - rekao je Picula te podsjetio kako je u Hrvatsku u posljednjih mjesec dana ušlo više od 250 tisuća osoba i svima je pružena zdravstvena skrb, hrana i organiziran prijevoz. “Sve bez upotrebe sile, paljenja kampova i militarizacije granica”, rekao je hrvatski zastupnik.
Dubravka Šuica, pak, smatra da je izvanredni sastanak u nedjelju s čelnicima balkanskih zemalja bio itekako potreban jer izbjeglička kriza u tim zemljama nadilazi njihove kapacitete. Apelirala je na hitno provođenje odluka Europske komisije i Europskog vijeća kako ne bi došlo do kaosa te zaključila: “Mi političari imamo zadatak rješavati probleme, stoga apeliram da se uozbiljimo kako ne bi došlo do destabilizacije europskog projekta.”
http://www.glas-slavonije.hr/283672/1/Odbijanje-registracije-znaci-i-ukidanje-prava-na-zastitu
Nakon jednogodišnje procedure, a slijedom rasprave na plenarnoj sjednici, Europski parlament će danas usvojiti Strategiju Europske unije o Jadransko – jonskoj regiji.
Nakon jednogodišnje procedure, a slijedom rasprave na plenarnoj sjednici, Europski parlament će danas usvojiti Strategiju Europske unije o Jadransko – jonskoj regiji, najavljuje se u priopćenju koje je medijima odaslala Dubravka Šuica, jedna od hrvatskih europarlamentaraca i autorica Mišljenja o Strategiji u ime Vanjskopolitičkog odbora i suautorica mišljenja u ime Odbora za javno okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane U raspravi su očekivano posebno zainteresirani bili hrvatski europarlamentarci, među kojima je i .
'Zadovoljna sam jer Strategija obuhvaća i pitanje migracija budući da su migracije novi moment u ovom dijelu Europe, a to pitanje zbog nacionalnih egoizama nije riješeno te se traži zajedničko europsko rješenje', podsjeća Šuica, kao i da Strategija EU-a za jadransku i jonsku makroregiju ima za cilj omogućiti da 70 milijuna stanovnika te makroregije (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Grčka, Italija, Srbija i Slovenija) iskoristi prednosti uže suradnje u područjima kao što su promicanje pomorskog gospodarstva, očuvanje morskog okoliša, dovršenje prometnih i energetskih mreža i poticanje održivog turizma.
Šuica na kraju svojega priopćenja navodi i kako očekuje da će Strategija što prije zaživjeti kako bi stanovnici i ove makroregije uživali isti tretman s ostalim građanima EU kada su u pitanju promet, energija, zašita okoliša te stabilnost i sigurnosti Jugoistoka Europe.
Na današnjoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, a sve nakon listopadskog sastanka Vijeća EU te nedjeljnog mini-sastanka na vrhu s čelnicima zemalja Zapadnog Balkana, predsjednik Vijeća Donald Tusk i predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker raspravljali su sa zastupnicima o Balkanskoj ruti, suradnji s Turskom, jačanju zaštite vanjskih granica EU i europskim fondovima za migraciju.
Budući da je Hrvatska izravno pogođena ovom krizom i da je kroz Hrvatsku prošlo više od 250 tisuća izbjeglica, na glavnoj raspravi riječ je dobila i zastupnica Dubravka Šuica, koja je naglasila: "Kao Hrvaticu brine me kako pomiriti nacionalne egoizme i europsku koheziju. Smatram da je izvanredni sastanak u nedjelju sa svim čelnicima balkanskih zemalja bio itekako potreban, jer izbjeglička kriza u tim zemljama nadilazi njihove kapacitete. Trebamo čuvati vanjske granice Europske unije i slažem se s izjavom da je rat protiv Sirije ujedno i rat protiv same Europske unije. Također podupirem akcijski plan za pomoć Turskoj, te da problem treba rješavati u ishodištu".
Lideri političkih grupa ponovili su da je potrebno djelovati zajednički i izrazili zabrinutost o rastućem populizmu u Europi. Većina se slaže da izbjeglice imaju prava, ali i obveze poput registracije. Predstavnici europskih institucija i čelnik Kluba zastupnika EPP-a Manfred Weber naglasili su da zemlje, čak i velike, još uvijek ne poduzimaju dovoljno napora u rješavanju situacije, te da još uvijek ne postoji dovoljno suradnje, a sada su nam potrebna djela i provedba zaključaka.
Šuica je apelirala na hitno provođenje odluka Europske komisije i Europskog vijeća kako ne bi došlo do kaosa, te zaključila: "Mi političari imamo zadatak rješavati probleme, stoga apeliram da se uozbiljimo kako ne bi došlo do destabilizacije europskog projekta".
http://dubrovacki.hr/clanak/79254/suica-mi-politicari-imamo-zadatak-rjesavati-probleme-stoga-apeliram-da-se-uozbiljimo
dv
Nakon jednogodišnje procedure, a slijedom rasprave na plenarnoj sjednici, Europski parlament će danas usvojiti Strategiju Europske unije o Jadransko – jonskoj regiji. U raspravi su očekivano posebno zainteresirani bili hrvatski europarlamentarci, među kojima je i Dubravka Šuica koja je autorica Mišljenja o Strategiji u ime Vanjskopolitičkog odbora te je suautorica mišljenja u ime Odbora za javni okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane.
Zastupnica Šuica poseban naglasak u dokumentu stavila je na prometnu povezanost država uključenih u projekte izgradnje cestovne i željezničke infrastrukture uključujući Jadransko – jonski koridor, a ponosna je što se u dokumentu izrijekom ističe važnost gradnje Pelješkog mosta i prometnog povezivanja teritorija EU, a samim time i odsječenog hrvatskog juga.
Podsjetimo, Strategija EU-a za jadransku i jonsku makroregiju ima za cilj omogućiti da 70 milijuna stanovnika te makroregije (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Grčka, Italija, Srbija i Slovenija) iskoristi prednosti uže suradnje u područjima kao što su promicanje pomorskog gospodarstva, očuvanje morskog okoliša, dovršenje prometnih i energetskih mreža i poticanje održivog turizma.
Za kraj, Šuica je naglasila kako očekuje da će Strategija što prije zaživjeti kako bi stanovnici i ove makroregije uživali isti tretman s ostalim građanima EU kada su u pitanju promet, energija, zašita okoliša te stabilnost i sigurnost jugoistoka Europe.
http://www.dubrovacki.hr/clanak/79274/peljeski-most-i-jadransko-jonski-koridor-idu-dalje
DV
Ususret današnjem glasovanju, zastupnici u Europskom parlamentu raspravljali su o stajalištu Vijeća vezano uz donošenja uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o ukidanju troškova roaminga prilikom korištenja mobilnih usluga unutar Europske unije. Voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu, Dubravka Šuica, naglasila je: ''Živimo u elektroničkom dobu te je prijenos i promet podataka bez diskriminacije i poteškoća preduvjet za elektroničku ekonomiju koja će potaknuti produktivnost u cijeloj EU“.
Vrijedi istaknuti da od travnja 2016. počinje prijelazno razdoblje u kojem će roaming biti četiri puta niži nego danas, a postignut je i dogovor oko otvorenog pristupa internetu u državama članicama EU, dok se potpuno ukidanje troškova roaminga očekuje od 15. lipnja 2017. godine.
Europarlamentarka Šuica smatra da digitalna ekonomija i jedinstveno tržište nisu pitanja budućnosti, nego sadašnjosti, zato je potrebno ujednačiti pravila u svih 28 članica EU-a da bismo svi imali pristup digitalnim uslugama i tržištu po jednakim cijenama, a i osobno je podržala ukidanje roaminga jer se tako šalje jasna poruka građanima da je EU funkcionalna zajednica.
“Želimo jednake modele i zakonske okvire za sve članice EU, zato smo na brojnim sastancima i radnim skupinama pripremili dokument o digitalnoj ekonomiji, a ukidanje roaminga i postizanje neutralnosti interneta prvi su od konkretnih rezultata od čega će profitirati građani”, zaključila je Šuica.
Na današnjoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, a sve nakon listopadskog sastanka Vijeća EU te nedjeljnog mini-sastanka na vrhu s čelnicima zemalja Zapadnog Balkana, predsjednik Vijeća Donald Tusk i predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker raspravljali su sa zastupnicima o Balkanskoj ruti, suradnji s Turskom, jačanju zaštite vanjskih granica EU i europskim fondovima za migraciju.
Budući da je Hrvatska izravno pogođena ovom krizom i da je kroz Hrvatsku prošlo više od 250.000 izbjeglica, na glavnoj raspravi riječ je dobila i zastupnica Šuica te naglasila: "Kao Hrvaticu brine me kako pomiriti nacionalne egoizme i europsku koheziju. Smatram da je izvanredni sastanak u nedjelju sa svim čelnicima balkanskih zemalja bio itekako potreban jer izbjeglička kriza u tim zemljama nadilazi njihove kapacitete. Trebamo čuvati vanjske granice Europske unije i slažem se s izjavom da je rat protiv Sirije ujedno i rat protiv same Europske unije. Također podupirem akcijski plan za pomoć Turskoj, te da problem treba rješavati u ishodištu."
Lideri političkih grupa ponovili su da je potrebno djelovati zajednički i izrazili zabrinutost o rastućem populizmu u Europi. Većina se slaže da izbjeglice imaju prava, ali i obveze poput registracije. Predstavnici europskih institucija i čelnik Kluba zastupnika EPP-a Manfred Weber naglasili su da zemlje, čak i velike, još uvijek ne poduzimaju dovoljno napora u rješavanju situacije te da još uvijek ne postoji dovoljno suradnje, a sada su nam potrebna djela i provedba zaključaka.
Šuica je apelirala na hitno provođenje odluka Europske komisije i Europskog vijeća kako ne bi došlo do kaosa, te zaključila: Mi političari imamo zadatak rješavati probleme, stoga apeliram da se uozbiljimo kako ne bi došlo do destabilizacije europskog projekta."
U vremenu kada niskobudžetne kompanije dominiraju turističkim tržištem i u vremenu novog digitalnog doba, Direktiva iz 90ih je zastarjela zbog čega je neophodna modernizacija postojećih pravila te se u Europskom parlamentu vodila rasprava o novoj Direktivi o paket aranžmanima.
Danas se aranžmani slažu po želji klijenata, a turisti su sve bolje informirani o svojim pravima. Novom Direktivom se žele zaštitit interesi klijenata i pružatelja usluga, ali i uskladiti nove propise s novim digitalnim dobom.
''Ovom Direktivom se definiraju jasna pravila, što znači da putničke agencije moraju oglašavati precizne podatke. Činjenica je da je nedostatak pravne sigurnosti ponekad stvarao štete, a uglavnom su najgore prolazili potrošači odnosno turisti. Ovdje se putnik postavlja u bolju poziciju, ali je činjenica da se malo vodi računa o hotelijerima i organizatorima putovanja, no ipak želim vjerovati da će cijeli turistički sektor imati interes od novih pravila te da će se uspostaviti ravnoteža između potrošača s jedne strane te putničkih agencija i hotelijera s druge strane'', istaknula je zastupnica Šuica.
Od novih pravila se očekuje da će osigurati pravednije tržišno natjecanje među turističkim agencijama i dobro je da je ostavljen period od 3 godine za usklađivanje s nacionalnim zakonodavstvom.
Španjolski premijer Mariano Rajoy domaćin je europskim pučanima na Kogresu u Madridu na kojem prisustvuje više od 3000 sudionika uključujući 750 izaslanika, 14 šefova država i vlada u i izvan EU, među kojima je predsjednik Europske komisije Jean–Claude Juncker, predsjednik Vijeća EU Donald Tusk, predsjednik Skupine EPP-a u EP Mafred Weber, njemačka kancelarka Angela Markel i brojni drugi europski lideri.
Na Kongresu najutjecajnije političke obitelji u Europi sudjeluju i članovi hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica, Ivana Maletić, Marijana Petir (HSS), Andrej Plenković i Davor Ivo Stier te međunarodni tajnik HDZ-a Miro Kovač. Dosadašnji predsjednik Joseph Daul ponovno je izabran na mandat od četiri godine, dok će se tijekom Kongresa izabrati i članovi ostalih tijela stranke. Za potpredsjednike su izabrani David McAllister, Johannes Hahn, Jyrki Katainen, Antonio Tajani, Marianne Thyssen, Jacek Saryusz-Wolski, Kinga Gál, Dara Murphy, Paulo Rangel i Corien Wortmann-Kool.
Kongres je usvojio novi programski dokument EPP-a te niz tematskih rezolucija, pri čemu je najbitnija o izbjegličko-migracijskoj krizi. Glavne teme rasprava bile su gospodarski rast i zapošljavanje. Posebna priznanja za doprinos radu EPP-a dobili su Jose Manuel Barroso i Herman Van Rompuy. Kao primjer uspjeha i gospodarskog rasta finski ministar financija Alexander Stubb te potpredsjednica španjolske vlade Soraya Saenz de Santamaria prezentirali su pozitivne učinke provođenja reformi u Finskoj i Španjolskoj složivši se da su države članice na čijem čelu su europski pučani davno izašle iz krize, dok se članice EU sa socijalističkim vladama još uvijek bore sa gospodarskom krizom.
Europski pučani su svjesni da je Europa trenutno suočena s tri krize počevši od krize eura, preko izbjegličke i migrantske krize do pitanja sigurnosti te da se ovi problemi mogu riješiti samo zajedničkim pristupom na razini cijele EU.