15:20 - Nakon konzultacija s HDZ-ovim europarlamentarcima u vezi sa sigurnosnom situacijom u Eurospkoj uniji i migrantskoj krizi, predsjednik stranke Tomislav Karamarko je izjavio kako bi volio da se odlazeća vlada aktivno uključi u pregovore i dogovore na razini EU.

"Volio bih i da se odlazeća vlada aktivno uključi u tijekove razgovora, pregovora i dogovora na razini cijele EU", kazao je Karamarko novinarima nakon konzultacija u središnjici stranke. Izrazivši zadovoljstvo sastankom, rekao je da je od svojih europarlamentaraca dobio informacije što se događa vezano uz sigurnosnu situaciju i migranstku krizu. "Izgleda da još nisu definirane kvote prijema izbjeglica pa je pitanje dokle će ih Njemačka moći primati. O tome ovisi što će se događati", rekao je i dodao da će njemačka odluka o prijemu migranata izazvati domino efekt i u drugim zemljama.

Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica rekla je da zbog protivljenja socijalista i lijevih, Europski parlament nije donio rezolucije Europske pučke stranke o podacima vezanim uz imena putnika u zrakoplovima. Od prvog dana HDZ je tražio da se u zemlji mora registrirati svaki migrant, ali se to nije radilo na najbolji način, posebno na granici sa Srbijom, rekla je. "Hrvatska mora ozbiljno registrirati sve koji prolaze kroz zemlju i ako je točan podatak oko one putovnice, onda smo na žalost bili u pravu", rekla je.

Upitana kako gleda na odnos između Hrvatske i Slovenije i slovenskom postavljanju žice na hrvatskoj strani odgovorila je da je Slovenija nama prijateljska zemlja te da taj problem treba pokušati riješiti diplomatskim putem. "Hrvatska želi ući u Schengen i treba se ponašati kao da smo već njegova članica. To je ono što hrvatska vlast na žalost nije radila", rekla je Šuica.

Na ponovna pitanja o pregovorima s Mostom nezavisnih lista o podršci za formiranje nove vlade, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko je rekao da je optimist. Istaknuvši da ne želi ništa prejudicirati, kazao je da su pregovorima pristupili pošteno. "HDZ respektira Most kao fenomen i realnu pojavu koja ima 19 mandata i na taj način smo im pristupili. Pristupili smo bez ambicije da ulazimo među njih i parcijalno radimo neke aranžmane, kao SDP. Mislim da na to naše poštenje, pošteni pristup njima te uvažavanje sugovornika kao i, s druge strane, našu pripremljenost na sve ono što je Most smatrao da bi trebale biti reforme - moram biti optimista", kazao je.

HDZ je dodatno Mostu postavio pitanje i očekuju odgovore hoće li se pregovarati i o visokom školstvu i znanosti te o nacionalnoj sigurnosti, kazao je.

14:42 - Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko i zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier demantirali su u nedjelju da u stranci postoji raskol zbog Stierova najavljenog politološkog eseja s prijedlogom razvoja stranke.

 
"Ma kakvi. Stier je član HDZ-ova Odbora za razvoj, ima pravo napisati što hoće i sve će se razmatrati", kazao je Karamarko novinarima upitan je li, kako se medijski spekulira, najavljeni Stierov esej s prijedlogom reforme stranke doveo do raskola u HDZ-u.

Karamarko je istaknuo i da stranka nije statičko tijelo, već se ono mijenja, politika i izazovi se mijenjaju i potrebno je imati odgovore na to.

Zašto se u medijima samo piše o takozvanom raskolu u HDZ-u, a ne i što se događa u SDP-u, upitao je Karamarko. Rekao je kako cijeni novinarski posao, ali da ne razumije "tu vrstu shvaćanja da se gubitnika proglasi pobjednikom, da se HDZ-ova relativna pobjeda pokušava još više relativizirati, što nije dobro".

"Možda bi javnost zanimalo što se događa u SDP-u nakon gubitka više od 20 mandata, dok ih je HDZ dobio više nego na prošlim parlamentarnim izborima. Mi smo pobjednici, oni gubitnici. Očito, kao i u protekle tri i pol godine, svi se bave HDZ-om. Dok je bio opozicija, pitaju gdje je naš program. Sada kad su vidjeli da imamo program, ne znaju što bi s njim, jer SDP nema program. Malo je to čudno, ali i simpatično jer novinari moraju raditi svoj posao", kazao je Karamarko.

Da je njegov najavljeni politološki esej izazvao raskol u stranci, negirao je i Stier, istaknuvši kako na njega nema nikakve primjedbe u vrhu stranke. To je politološki esej koji će biti objavljen u prosincu, u njemu je riječ o razvojnim paradigmama, a naglasak je na razvoju Hrvatske, rekao je.

Stier je istaknuo kako nisu realni medijski napisi koji ga spominju kao budućeg mandatara. To nije realno, kazao je. "Nemam nikakvu drugu ambiciju osim što i dalje želim raditi na daljnjoj profilaciji HDZ-a kao demokršćanske stranke i s tog pogleda pridonijeti razvoju Hrvatske", rekao je Stier.

Zastupnik u Europskom parlamentu Andrej Plenković je, upitan je li spreman biti mandatar buduće vlade ako Most bude inzistirao na tome, odgovorio da je nedjeljni sastanak u HDZ-u bio posvećen temi sigurnosti i borbi protiv terorizma te da nikakvih razgovora o tome tko bi mogao biti premijer nije bilo. 

"Još traju pregovori o budućoj koaliciji i dobivanju potpore većine zastupnika u Saboru. HDZ je dobio najveći broj mandata u ovom trenutku, a na pregovorima je da vidimo kako ćemo uspjeti formirati vlast. Nikakvih razgovora o tome tko bi osobno mogao biti premijer nije bilo na današnjem sastanku", kazao je Plenković nakon konzultacija koje je predsjednik stranke sazvao u nedjelju s HDZ-ovim europarlamentarcima vezano uz sigurnosnu situaciju u Europi te migrantsku krizu.

Na pitanje slijede li unutarstranački izbori ako HDZ ne uspije formirati vladu s Mostom nezavisnih lista, odgovorio je kako su svi članovi stranke fokusirani na to da HDZ preuzme odgovornost zajedno s drugim zastupnicima, koji bi ga podržali u iduće četiri godine. "Stranački izbori su tema kada za to dođe vrijeme", rekao je Plenković. 

http://www.slobodnadalmacija.com/Novosti/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/307570/Default.aspx

Nakon konzultacija, voditeljice delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica i Ivana Maletić u izjavi za brojne okupljene medije osvrnule su se na stanje sigurnosti u Europskoj uniji i najnovije sigurnosne mjere nakon terorističkih napada u Francuskoj.

ŠUICA: Aktualna vlast mora napokon početi registrirati izbjeglice!

Sigurnosni aspekt krize

Naša delegacija razgovarala je s predsjednikom Tomislavom Karamarkom o temi koja ovih dana zaokuplja javnost, ne samo hrvatsku nego i europsku. A radi se o terorizmu i migracijama. Tema je to koja nas sve uistinu zabrinjava - željeli smo podijeliti stajališta s obzirom da smo u Europskom parlamentu na izvoru informacija. Razgovarali smo o onome što bi se eventualno moglo dogoditi u Hrvatskoj - trebamo biti spremni u svakom trenutku.

Pojačane mjere kontrole

HDZ je dio Europske pučke stranke, dijelimo zajedničke vrijednosti. Imao program koji smo nedavno dobili - vezano uz pojačane sigurnosne mjere. Donesene su mjere vezane za podatke o imenima putnika u zračnom prometu, no nismo to u EP-u uspjeli usvojiti s obzirom da socijalisti i lijeve stranke to priječe. U Bruxellesu se ne bojimo, ali sigurnost nije onakva kakva je bila kada smo tek došli. Sigurno nismo veseli što je glavni grad Europske unije pod ovakvim mjerama. Nadamo se da će se doskočiti i ovom problemu - i to zajedničkim naporima. Potreban je, naime, konsenzus. Bitno je da hrvatske vlasti moraju posebno voditi računa o ovome - i to je bio razlog naše sastanka.

Osigurati zelenu granicu

Od prvog dana, vezano za izbjegličku krizu, govorili smo da je potrebno registrirati izbjeglice. To je, naime, ono što se nije radilo na najbolji način na granici između Hrvatske i Srbije. Kao što znate, problem je na granici između Grčke i Turske - na tome trebamo zajedno raditi. Nadamo se da ćemo uspjeti riješiti problem. Dakle, ključ rješenja je na granici između Turske i Grčke, ali isto tako Hrvatska mora registrirati sve one koji prolaze kroz našu zemlju. To je ono što se izgleda nije radilo. Ako su točni podaci vezano za putovnicu osobe koja je počinila teroristički čin u Parizu, onda smo, nažalost, bili u pravu.

MALETIĆ: Terorizam postaje realna prijetnja!

Usuglašavanje zajedničke politike

U Bruxellesu se osjećamo sigurno, iako se vide promjene u načinu rada. Pred Europskim parlamentom već duže vremena traju pojačane kontrole. U Parizu se dogodila velika tragedija, osjećamo to kao jednu veliku prijetnju cijeloj EU. U EP-u, ali i svim institucijama EU, traju rasprave - pronalaze se zajednička rješenja. Pokušava se definirati snažna zajednička politika - kojom bi se odgovorilo na terorističke prijetnje koje su vrlo realne. 

Stroge kontrole i u EP-u

Na ulazu u Europski parlament su pojačane kontrole. Primjerice, prije 2013. kada bismo ulazili u EP nije bilo bilo obavezno da imamo naš bedž na samom vanjskom ulazu, no sada se ne može ući bez njega. Stroge su, dakle, kontrole. I na drugom ulazu bedž se mora ponovno pokazati. Traže se dodatne identifikacije.

PLENKOVIĆ: REGISTRACIJA I SIGURNOSNA PROVJERA MIGRANATA!

Naš eurozastupnik (i potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta) Andrej Plenković dao je, također, izjavu za medije uoči samog sastanka.

- O terorističkom napadu u Parizu, pojačanoj sigurnosnoj, obavještajnoj i pravosudnoj suradnji među zemljama članicama EU i o izbjegličkoj krizi raspravljat će se u Europskom parlamentu. Dobro je da se prije toga obave konzultacije u stranci. Vodimo računa da je za terorističke napade u Parizu odgovoran niz ljudi koji su živjeli u Bruxellesu u četvrti Molenbeek, a belgijski premijer Charles Michel donio je paket od 18 mjera, nova financijska sredstva i čitav niz aktivnosti - koje trebaju podići razinu sigurnosti u Belgiji.

Plenković je naglasio da se zalaže da se pristup migrantskoj krizi zasniva na tri temeljna načela:

- Prvo je načelo ljudskog digniteta, solidarnosti i pomoći onima koji bježe iz Sirije te drugih zemalja opterećenih ratom. Drugi je poštivanje nacionalnih propisa, europske pravne stečevine i međunarodnog prava. Treći - vođenje računa o sigurnosti državljana Europske unije. To znači adekvatnu registraciju i sigurnosnu provjeru svih koji dolaze na teritorij EU.

(VIDEO) U Središnjici naše stranke danas su - vezano uz sigurnosnu situaciju u Europi te migrantsku krizu - održane konzultacije predsjednika Tomislava Karamarka i naših zastupnika u Europskom parlamentu: Dubravke Šuice, Ivane Maletić, Andreja Plenkovića i Davora Ive Stiera. Nakon konzultacija, voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica i Ivana Maletić u izjavi za brojne okupljene medije osvrnule su se na stanje sigurnosti u Europskoj uniji i najnovije sigurnosne mjere nakon terorističkih napada u Francuskoj.

Izjave možete pogledati u cijelosti, a u nastavku donosimo ključne poruke eurozastupnica Šuice i Maletić: 

ŠUICA: Aktualna vlast mora napokon početi registrirati izbjeglice!

Sigurnosni aspekt krize

Naša delegacija razgovarala je s predsjednikom Tomislavom Karamarkom o temi koja ovih dana zaokuplja javnost, ne samo hrvatsku nego i europsku. A radi se o terorizmu i migracijama. Tema je to koja nas sve uistinu zabrinjava - željeli smo podijeliti stajališta s obzirom da smo u Europskom parlamentu na izvoru informacija. Razgovarali smo o onome što bi se eventualno moglo dogoditi u Hrvatskoj - trebamo biti spremni u svakom trenutku.

Pojačane mjere kontrole

HDZ je dio Europske pučke stranke, dijelimo zajedničke vrijednosti. Imao program koji smo nedavno dobili - vezano uz pojačane sigurnosne mjere. Donesene su mjere vezane za podatke o imenima putnika u zračnom prometu, no nismo to u EP-u uspjeli usvojiti s obzirom da socijalisti i lijeve stranke to priječe. U Bruxellesu se ne bojimo, ali sigurnost nije onakva kakva je bila kada smo tek došli. Sigurno nismo veseli što je glavni grad Europske unije pod ovakvim mjerama. Nadamo se da će se doskočiti i ovom problemu - i to zajedničkim naporima. Potreban je, naime, konsenzus. Bitno je da hrvatske vlasti moraju posebno voditi računa o ovome - i to je bio razlog naše sastanka.

Osigurati zelenu granicu

Od prvog dana, vezano za izbjegličku krizu, govorili smo da je potrebno registrirati izbjeglice. To je, naime, ono što se nije radilo na najbolji način na granici između Hrvatske i Srbije. Kao što znate, problem je na granici između Grčke i Turske - na tome trebamo zajedno raditi. Nadamo se da ćemo uspjeti riješiti problem. Dakle, ključ rješenja je na granici između Turske i Grčke, ali isto tako Hrvatska mora registrirati sve one koji prolaze kroz našu zemlju. To je ono što se izgleda nije radilo. Ako su točni podaci vezano za putovnicu osobe koja je počinila teroristički čin u Parizu, onda smo, nažalost, bili u pravu.

MALETIĆ: Terorizam postaje realna prijetnja!

Usuglašavanje zajedničke politike

U Bruxellesu se osjećamo sigurno, iako se vide promjene u načinu rada. Pred Europskim parlamentom već duže vremena traju pojačane kontrole. U Parizu se dogodila velika tragedija, osjećamo to kao jednu veliku prijetnju cijeloj EU. U EP-u, ali i svim institucijama EU, traju rasprave - pronalaze se zajednička rješenja. Pokušava se definirati snažna zajednička politika - kojom bi se odgovorilo na terorističke prijetnje koje su vrlo realne. 

Stroge kontrole i u EP-u

Na ulazu u Europski parlament su pojačane kontrole. Primjerice, prije 2013. kada bismo ulazili u EP nije bilo bilo obavezno da imamo naš bedž na samom vanjskom ulazu, no sada se ne može ući bez njega. Stroge su, dakle, kontrole. I na drugom ulazu bedž se mora ponovno pokazati. Traže se dodatne identifikacije.

PLENKOVIĆ: REGISTRACIJA I SIGURNOSNA PROVJERA MIGRANATA!

Naš eurozastupnik (i potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta) Andrej Plenković dao je, također, izjavu za medije uoči samog sastanka.

- O terorističkom napadu u Parizu, pojačanoj sigurnosnoj, obavještajnoj i pravosudnoj suradnji među zemljama članicama EU i o izbjegličkoj krizi raspravljat će se u Europskom parlamentu. Dobro je da se prije toga obave konzultacije u stranci. Vodimo računa da je za terorističke napade u Parizu odgovoran niz ljudi koji su živjeli u Bruxellesu u četvrti Molenbeek, a belgijski premijer Charles Michel donio je paket od 18 mjera, nova financijska sredstva i čitav niz aktivnosti - koje trebaju podići razinu sigurnosti u Belgiji.

Plenković je naglasio da se zalaže da se pristup migrantskoj krizi zasniva na tri temeljna načela:

- Prvo je načelo ljudskog digniteta, solidarnosti i pomoći onima koji bježe iz Sirije te drugih zemalja opterećenih ratom. Drugi je poštivanje nacionalnih propisa, europske pravne stečevine i međunarodnog prava. Treći - vođenje računa o sigurnosti državljana Europske unije. To znači adekvatnu registraciju i sigurnosnu provjeru svih koji dolaze na teritorij EU.

Voditeljica hrvatske delegacije Europske pučke stranke u Europskom parlamentu Dubravka Šuica uputila je pismo sućuti i izrazila je podršku kolegi i voditelju francuske delegacije Europske pučke stranke Alainu Lamassoureu, ali i predsjednicima ostalih francuskih parlamentarnih klubova u Europskom parlamentu.

Pismo Dubravke Šuice u hrvatskom prijevodu prenosimo u cijelosti:

„U ovo teško vrijeme nakon tragedije u Parizu u kojoj je poginulo toliko nevinih, dopustite mi da u ime cijele hrvatske EPP delegacije  izrazim našu najdublju sućut žrtvama sinoćnjih užasnih terorističkih napada u Parizu. Suosjećamo s francuskim narodom i molimo se za brzi oporavak i utjehu svima onima koji su pogođeni tragedijom.

Najoštrije osuđujemo nasilje koje je počinjeno u vašem gradu ovim groznim, kukavičkim terorističkim napadom i iskreno se nadam, dok Pariz prolazi kroz teško razdoblje, da će se cijela međunarodna zajednica zajedno boriti protiv terorizma i pojačati postojeću suradnju kako bi se svi koji su sudjelovali u ovom strašnom činu priveli pred lice pravde.“

Šuica je također izrazila sućut i veleposlanici Republike Francuske u Republici Hrvatskoj Michèle Boccoz poručivši:  „Šokirani smo i ogorčeni  zbog smrtonosnih  terorističkih  napada u Parizu. U ime hrvatske EPP delegacije izražavam najdublju sućut svim obiteljima žrtava, a ranjenima od srca želim brz oporavak. U ovim teškim vremenima Hrvatska i Francuska su jedno. Hrvatski narod je  u prošlosti bio pogođen velikim brojem gubitaka ljudskih života te kategorički osuđuje terorizam u svim njegovim oblicima i manifestacijama.“

http://dubrovacki.hr/clanak/79781/suica-izrazila-sucut-i-suosjecanje-s-francuskim-narodom

Voditeljica hrvatske delegacije Europske pučke stranke u Europskom parlamentu Dubravka Šuica uputila je pismo sućuti i izrazila je podršku kolegi i voditelju francuske delegacije Europske pučke stranke u Europskom parlamentu Alainu Lamassoureu. 

Pismo prenosimo u cijelosti: 

„Dragi Alain, 

U ovo teško vrijeme nakon tragedije u Parizu u kojoj je poginulo toliko nevinih, dopustite mi da u ime cijele hrvatske EPP delegacije  izrazim našu najdublju sućut žrtvama sinoćnjih užasnih terorističkih napada u Parizu. Suosjećamo s francuskim narodom i molimo se za brzi oporavak i utjehu svima onima koji su pogođeni tragedijom.

Najoštrije osuđujemo nasilje koje je počinjeno u vašem gradu ovim groznim, kukavičkim terorističkim napadom i iskreno se nadam, dok Pariz prolazi kroz teško razdoblje, da će se cijela međunarodna zajednica zajedno boriti protiv terorizma i pojačati postojeću suradnju kako bi se svi koji su sudjelovali u ovom strašnom činu priveli pred lice pravde.

 Dubravka Šuica“

Nakon rasprave na Odboru za ustavna pitanja, Europski parlament usvojio je Prijedlog za skup reformi izbornog zakonodavstva Europske unije kojemu je cilj jačanja demokratske dimenzije europskih izbora, jačanja europskog građanstva i sustava upravljanja Europskom unijom kao i ostvarivanje načela jednakosti koje je trenutno narušeno zbog velikih razlika nacionalnih propisa.

"Stav Europskog parlamenta je kako svi građani Unije koji žive u inozemstvu moraju biti u mogućnosti glasovati na europskim izborima i to putem interneta ili putem pošte obzirom da se nalazimo u digitalnom dobu i da se radi o temeljnom građanskom pravu. Budući da je ravnopravnost žena i muškaraca jedno od temeljnih načela EU, a koje je u mnogim članicama ugroženo, Parlament predlaže da se prilikom sastavljanja lista mora poštivati  ravnomjerna zastupljenost spolova. " istaknula je Šuica.

Podsjetimo, Izborni zakon EU usvojen je davne 1976. godine, a reforme predviđaju  uvođenje obveznog praga u velikim članicama u rasponu od 3-5  posto; usklađeno zatvaranje birališta; uvođenje prava glasa za sve građane EU koji žive u inozemstvu; uvođenje elektroničkog i internet glasovanja kao i mogućnosti glasovanja poštom te poboljšanje vidljivosti europskih političkih stranaka."Jasno je kako Izborni zakon EU koji je usvojen daleke 1976. godine ne odgovara zahtjevima vremena u kojem živimo, ne samo zbog nepostojanja kvota za podzastupljeni spol, nego i zbog, za današnje uvjete, neprikladnog načina glasovanja. Reformama izbornog zakonodavstva i pojednostavljivanjem načina glasovanja doprinijet će se većem interesu građana EU za sudjelovanjem na europskim izborima", zaključila je Šuica.

Danas je u Europskom parlamentu zastupnica Dubravka Šuica suorganizirala radionicu o programu LIFE (L’Instrument Financier pour l’Environnement) koji u razdoblju od 2014. do 2020. godine ima oko 3.5 milijardi eura na raspolaganju te za cilj ima borbu protiv klimatskih promjena, zaustavljanje propadanja prirode i bio-raznolikosti, poboljšanje okoliša, zdravlja i kvalitete života, promicanje održivog korištenja i upravljanja prirodnim resursima i otpadom, razvoj strateških pristupa razvoju i provedbi politike kao i informiranje/podizanje razine svijesti.

- Radionica je skrenula pozornost na novosti u LIFE programu te na efikasno postizanje okolišnih i klimatskih ciljeva. Također, mogućnost stvaranja 'zelenih' poslova će biti vrhunski alat za promociju programa. Iako LIFE program nije primarno alat za stvaranje radnih mjesta, financirani projekti će svakako pridonijeti stvaranju 'zelenih' poslova i razvoju novih 'zelenih' vještina. Treba se usredotočiti na kvalitetu projekata u zemljama članicama, ne samo na kvantitetu. Komisija je znatno poboljšala upravljački i kontrolni sistem projekata, međutim postoji još prostora za napredak kako bi se osigurala dugotrajna održivost financiranih projekata - istaknula je zastupnica Šuica.

Programom LIFE izravno upravlja Komisija. Program LIFE, a posebice njegova komponenta za okoliš, predstavlja poseban financijski instrument osmišljen da se koristi kao platforma za razvijanje i razmjenu najboljih primjera iz prakse te za kataliziranje i ubrzavanje razvojnih promjena povezanih s politikom EU-a o zaštiti okoliša. Program također predviđa i sudjelovanje trećih zemalja jer je to jedan od načina postizanja ciljeva EU.

http://dubrovacki.hr/clanak/79643/suica-suorganizirala-i-predsjedavala-life-radionicom-u-europskom-parlamentu