Potaknuta neistinama u današnjem priopćenju Davora Škrleca, zastupnica Dubravka Šuica je odlučila reagirati te je istaknula da je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu usvojena Strategija Europske unije o Jadransko – jonskoj regiji. 

Slijedom dogovora u Odboru REGI, u izvješću se neće poimence spominjati niti jedan projekt, međutim u popratnom dijelu izvješća, takozvanom ''explanatory statementu'', izričito je naveden Pelješki most (stranica 25 priloženog izvješća pod točkom ‘’Pillar II - Connecting the region''). 

U izrijekom usvojenom izvješću ističe se važnost povezivanja pomorskih prometnih putova i luka s drugim dijelovima Europe te važnost međupovezanosti s koridorima mreže TEN-T, pozivaju se zemlje sudionice da usmjere napore u provedbu projekata obuhvaćenih  mrežom TEN-T i u druge intervencije za njezino predloženo proširenje na jugoistočnu Europu /istočnu jadransku obalu, kojima se može riješiti pitanje postojećeg mrežnog jaza u jadransko-jonskom području.

''Umjesto da radi za hrvatske nacionalne interese, Davor Škrlec pokušava skupljati jeftine političke bodove uoči . Čudi me da Škrlec na ovaj način želi u javnosti dovesti u pitanje europsku potporu europskom mostu, premda je znakovito da je upravo na njegovo inzistiranje u  posjete delegacije Odbora za promet i turizam, kasnije ovog studenog, zaobiđen Pelješki most i cjelokupni hrvatski jug. 

Pitam Škrleca zašto svoju samopromociju pretpostavlja hrvatskom interesu te zašto je inzistirao da zastupnici Odbora za promet i turizam, koji početkom studenog dolaze u posjetu Hrvatskoj, ne posjete turističke bisere kao što su Dubrovnik, Split ili Istra te zašto zbog toga neće  ni male zračne luke u npr. Zadru i Dubrovniku financirane europskim novcem, te posljedično i mjesto izgradnje Pelješkog mosta koje je posjetila i sama Povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corina Cretu?,'' istaknula je Šuica.

http://slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/305396/Default.aspx
PSD

Nakon što je prošlog tjedna u Madridu izabrano novo predsjedništvo Europske pučke stranke(EPP) u München je održana Opća skupština Zajednice žena Europske pučke stranke(EPPW) na kojoj je birano novo vodstvo.  Bivša dugogodišnja zastupnica u Europskom parlamentu Doris Pack  ponovno je izabrana za predsjednicu, a Dubravka Šuica ponovno je izabrana za potpredsjednicu te najutjecajnije demokršćanske organizacije liderica u Europi. 

Skupština Žena EPP-a usvojila je žurnu rezoluciju o izbjegličkoj krizi te azilantskoj politici s obzirom da je Bavarska, u kojoj se održava sastanak, iznimno pogođena izbjegličkom krizom, a usvojena je i Rezolucija  o položaju žena  te o digitalnoj ekonomiji.

Na skupštini kojoj prisustvuju žene iz 33 europske zemlje  Šuica izabrana na potpredsjednički mandat do 2018. godine.  U konkurenciji od 12 kandidatkinja za potpredsjedničko mjesto Zajednice žena EPP-a izabrano je njih šest.  

Žene EPP-a su svjesne kako njihov angažman predstavlja veliki doprinos unaprijeđeniju položaja  žena u politici, društvu i gospodarstvu te da su važan čimbenik unutar Europske pučke stranke, ali i nacionalnih političkih strana čije su članice. 

Na zajedničkoj sjednici dvaju odbora Europskog parlamenta, Odbora za zaštitu okoliša, zdravlja i sigurnosti hrane i Odbora za vanjske poslove raspravljalo se o nadolazećoj 21. konferenciji stranaka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (COP21) u Parizu. Na ovoj konferenciji trebao bi se dogovoriti ambiciozan međunarodni sporazum koji će odgovoriti na očekivanja stanovništva pogođenog tim promjenama.

Održana je debata s g. Laurentom Fabiusom, predsjednikom COP 21, francuskim ministrom vanjskih poslova i međunarodnog razvoja koji će biti odgovoran za multilateralne pregovore i predsjedat će COP 21. Razgovaralo se o najnovijim zbivanjima u pregovorima koji su doveli do konferencije.

Dubravka Šuica, članica oba odbora i izvjestiteljica za mišljenje Odbora za vanjske poslove za izvješće Europskog parlamenta ''Ususret novom međunarodnom  sporazumu o klimi u Parizu'' sudjelovala je u raspravi i upitala ministra Fabiusa o ulozi klimatske diplomacije: "Obzirom da je klimatska diplomacija neizostavni dio sveobuhvatnog pristupa vanjskom djelovanju EU, na koji način ćete unaprijediti klimatsku diplomaciju kako bi se aktivnije uključile zemlje koje su najviše pogođene klimatskim promjenama? Također, zanima me hoćete li obvezati Komisiju da zaključke s konferencije u Parizu uzme u obzir prilikom pregovora o TTIP-u?".

Odgovarajući na brojna pitanja zastupnika, ministar Fabius istaknuo je da je Europa svakako kontinent lider koji mora ustrajati na promjenama i omogućiti održivi razvoj te kvalitetniji i zdraviji život na našem planetu. Već je 126 zemlja doprinijelo smanjivanju emisija CO2, te moramo intenzivirati napore kako bismo ovaj projekt zbog zajedničkog interesa proveli u potpunosti.

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, zastupnici su raspravljali su o novim izazovima i konceptima za poticanje turizma u Europi. Voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu, Dubravka Šuica, naglasila je: ''Smatram da je sezonalnost najveći problem turizma u Hrvatskoj, ali i mnoge druge države se bore s činjenicom da ne mogu iskoračiti u cjelogodišnju destinaciju. U turizmu leži ogroman potencijal za rast novih radnih mjesta, Hrvatska ima 17% BDP-a iz turizma kojeg sigurno može udvostručiti kroz održiva ulaganja, vodeći računa o zaštiti okoliša i klimatskim promjenama te maksimalno koristeći kulturnu baštinu."

Turizam je jedno od ključnih područja potencijalnog rasta europskog gospodarstva, u kojemu se ostvaruje više od 10 % BDP-a EU ako se uzmu u obzir i sektori povezani s turizmom. Također je pokretač opsežnog zapošljavanja jer izravno zapošljava 13 milijuna radnika te u skladu s tim predstavlja najmanje 12 % radnih mjesta u EU. Važno je također napomenuti kako na politiku turizma veliki utjecaj imaju i druge europske politike poput politike prometa i unutarnjeg tržišta. Komisija stoga namjerava osigurati bolju integraciju turizma u svoje brojne politike te se pobrinuti da, adekvatnom primjenom zakonodavstva na snazi, ovaj sektor u potpunosti iskoristi svoj potencijal konkurentnosti.

''U potpunosti podržavam ovo izvješće jer predviđa daljnji razvitak turističkog sektora te sam svjesna njegove važnosti, kako za Hrvatsku, tako i za cijelu Europsku uniju. Možemo biti konkurentni i u dalekoistočnim zemljama koje danas rastu te također možemo pridobiti turiste iz njihovih zemalja, zbog toga, premda različiti trebamo imati jedinstvenu poreznu politiku i zajedničku promociju kako bi kao Europa ostala najkonkurentnija destinacija u svjetskom turizmu,'' zaključila je Šuica.

Europski parlament danas je na plenarnoj sjednici raspravljao o prijedlogu uredbe o novoj hrani.

Pod novu hranu spada sve ono što se do sada nije u znatnijoj mjeri koristilo za prehranu unutar EU. Kako ne bi bilo zdravstvenih rizika za populaciju, sva nova hrana treba biti službeno odobrena.

Nova hrana sve brže dolazi na tržište EU i zato treba obnoviti zakonodavstvo koje je regulira kako bi ono uključilo zaštitu intelektualnog vlasništva i ubrzavanje postupka odobravanja bez ustupaka u razini zaštite potrošača. Primjeri su: stevija, sok nonija, chiasjemenke.

Riječ na raspravi u ime Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane dobila je i Dubravka Šuica: " Smatram da Europska agencija za sigurnost hrane mora biti maksimalno uključena. Bolje imati centralizirano dobivanje autorizacije za novu hranu, obzirom da cijelo vrijeme težimo istim pravilima na zajedničkom tržištu. Ubrzanje zahtjeva za autorizaciju dobar je prijedlog, kao i odredba o nano-materijalima, koju je bitno ažurirati kako znanost bude napredovala. Želim podržati ovaj prijedlog u nadi da ćemo tradicionalnim proizvodima iz trećih zemalja omogućiti da dođu na tržište EU."

Korisne poveznice: 

Katalog nove hrane http://ec.europa.eu/food/safety/novel_food/catalogue/search/public/index.cfm

Zakonodavstvo o novoj hrani http://ec.europa.eu/food/safety/novel_food/legislation/index_en.htm