Danas je u Europskom parlamentu zastupnica Dubravka Šuica suorganizirala radionicu o programu LIFE (L’Instrument Financier pour l’Environnement) koji u razdoblju od 2014. do 2020. godine ima oko 3.5 milijardi eura na raspolaganju te za cilj ima borbu protiv klimatskih promjena, zaustavljanje propadanja prirode i bio-raznolikosti, poboljšanje okoliša, zdravlja i kvalitete života, promicanje održivog korištenja i upravljanja prirodnim resursima i otpadom, razvoj strateških pristupa razvoju i provedbi politike kao i informiranje/podizanje razine svijesti.
''Radionica je skrenula pozornost na novosti u LIFE programu te na efikasno postizanje okolišnih i klimatskih ciljeva. Također, mogućnost stvaranja 'zelenih' poslova će biti vrhunski alat za promociju programa. Iako LIFE program nije primarno alat za stvaranje radnih mjesta, financirani projekti će svakako pridonijeti stvaranju 'zelenih' poslova i razvoju novih 'zelenih' vještina.
Treba se usredotočiti na kvalitetu projekata u zemljama članicama, ne samo na kvantitetu. Komisija je znatno poboljšala upravljački i kontrolni sistem projekata, međutim postoji još prostora za napredak kako bi se osigurala dugotrajna održivost financiranih projekata'', istaknula je zastupnica Šuica.
Programom LIFE izravno upravlja Komisija. Program LIFE, a posebice njegova komponenta za okoliš, predstavlja poseban financijski instrument osmišljen da se koristi kao platforma za razvijanje i razmjenu najboljih primjera iz prakse te za kataliziranje i ubrzavanje razvojnih promjena povezanih s politikom EU-a o zaštiti okoliša. Program također predviđa i sudjelovanje trećih zemalja jer je to jedan od načina postizanja ciljeva EU.
''U potpunosti podržavam ovo izvješće jer predviđa daljnji razvitak turističkog sektora te sam svjesna njegove važnosti, kako za Hrvatsku, tako i za cijelu Europsku uniju. Možemo biti konkurentni i u dalekoistočnim zemljama koje danas rastu te također možemo pridobiti turiste iz njihovih zemalja, zbog toga, premda različiti trebamo imati jedinstvenu poreznu politiku i zajedničku promociju kako bi kao Europa ostala najkonkurentnija destinacija u svjetskom turizmu,'' zaključila je Šuica.
Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, zastupnici su raspravljali su o novim izazovima i konceptima za poticanje turizma u Europi. Voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu, Dubravka Šuica, naglasila je: ”Smatram da je sezonalnost najveći problem turizma u Hrvatskoj, ali i mnoge druge države se bore s činjenicom da ne mogu iskoračiti u cjelogodišnju destinaciju. U turizmu leži ogroman potencijal za rast novih radnih mjesta, Hrvatska ima 17% BDP-a iz turizma kojeg sigurno može udvostručiti kroz održiva ulaganja, vodeći računa o zaštiti okoliša i klimatskim promjenama te maksimalno koristeći kulturnu baštinu.”
Turizam je jedno od ključnih područja potencijalnog rasta europskog gospodarstva, u kojemu se ostvaruje više od 10 % BDP-a EU ako se uzmu u obzir i sektori povezani s turizmom. Također je pokretač opsežnog zapošljavanja jer izravno zapošljava 13 milijuna radnika te u skladu s tim predstavlja najmanje 12 % radnih mjesta u EU. Važno je također napomenuti kako na politiku turizma veliki utjecaj imaju i druge europske politike poput politike prometa i unutarnjeg tržišta. Komisija stoga namjerava osigurati bolju integraciju turizma u svoje brojne politike te se pobrinuti da, adekvatnom primjenom zakonodavstva na snazi, ovaj sektor u potpunosti iskoristi svoj potencijal konkurentnosti.
”U potpunosti podržavam ovo izvješće jer predviđa daljnji razvitak turističkog sektora te sam svjesna njegove važnosti, kako za Hrvatsku, tako i za cijelu Europsku uniju. Možemo biti konkurentni i u dalekoistočnim zemljama koje danas rastu te također možemo pridobiti turiste iz njihovih zemalja, zbog toga, premda različiti trebamo imati jedinstvenu poreznu politiku i zajedničku promociju kako bi kao Europa ostala najkonkurentnija destinacija u svjetskom turizmu,” zaključila je Šuica.
http://www.dnevno.hr/novac/novi-izazovi-i-koncepti-za-poticanje-turizma-u-europi-a-hrvatska-treba-biti-cjelogodisnja-destinacija-849357
"Mi smo u poziciji mijenjati tijek budućnosti, a radi se o udruženom djelovanju znanosti, tehnologije, kemijske industrije ali i političke volje koje zajedno mijenjaju svijet i čine ga boljim mjestom za život. Sve napore ćemo upotrijebiti kako bismo povezali zaštitu ozonskog sloja s naporima za borbu protiv klimatskih promjena", izjavila je Dubravka Šuica.
Izaslanstvo Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta u sastavu Dubravka Šuica (EPP), Herbert Dorfmann (EPP) i Seb Dance (S&D) zajedno s predstavnicima Europske komisije sudjeluje na 27. sastanku sudionika Montrealskog protokola koji se održava od 1.-5. studenog u Dubaiju.
Nijedna država pojedinačno ne može postići učinak ukoliko sve potpisnice ovog Protokola ne bi poštivale i implementirale ovaj transnacionalni dogovor o zaštiti ozonskog sloja. Među 197 država potpisnica ovog univerzalnog Protokola, sastanku nazoče i predstavnici Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
"Mi smo u poziciji mijenjati tijek budućnosti, a radi se o udruženom djelovanju znanosti, tehnologije, kemijske industrije ali i političke volje koje zajedno mijenjaju svijet i čine ga boljim mjestom za život. Sve napore ćemo upotrijebiti kako bismo povezali zaštitu ozonskog sloja s naporima za borbu protiv klimatskih promjena", izjavila je Dubravka Šuica.
Izaslanstvo Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta u sastavu Dubravka Šuica (EPP), Herbert Dorfmann (EPP) i Seb Dance (S&D) zajedno s predstavnicima Europske komisije sudjeluje na 27. sastanku sudionika Montrealskog protokola koji se održava od 1.-5. studenog u Dubaiju.
Poznato je da je Montrealski protokol dogovoren 1987. godine stupio na snagu 1989. godine s ciljem zaštite ozonskog sloja postupnim ukidanjem proizvodnje brojnih tvari koje ga oštećuju, a sve na osnovi znanstvenih istraživanja i dokaza.
Ususret 21. Konferenciji o klimatskim promjenama (COP21) koja se održava početkom prosinca u Parizu, ovaj sastanak ima veliko značenje budući da je Montrealski protokol primjer uspješne globalne konvencije čiji su rezultati danas evidentni, i to nakon gotovo 30 godina provedbe. Radi se o postupnom ukidanju tvari koje oštećuju ozonski sloj, a mogu negativno utjecati na sigurnost hrane, energetsku sigurnost, te na zdravlje svih na Zemlji.
Nijedna država pojedinačno ne može postići učinak ukoliko sve potpisnice ovog Protokola ne bi poštivale i implementirale ovaj transnacionalni dogovor o zaštiti ozonskog sloja. Među 197 država potpisnica ovog univerzalnog Protokola, sastanku nazoče i predstavnici Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
"Mi smo u poziciji mijenjati tijek budućnosti, a radi se o udruženom djelovanju znanosti, tehnologije, kemijske industrije ali i političke volje koje zajedno mijenjaju svijet i čine ga boljim mjestom za život. Sve napore ćemo upotrijebiti kako bismo povezali zaštitu ozonskog sloja s naporima za borbu protiv klimatskih promjena", izjavila je Dubravka Šuica.
Pored sastanka, organizirani su i brojni bilateralni susreti među kojima i oni s glavnim direktorom UNEP-a Achimom Steinerom, s izvršnom tajnicom UNEP-a Tinom Birmpili, zatim s predstavnicima nevladinih organizacija (ELA, NRDC, IGSD), s predstavnicima kemijske industrije, s ministrom okoliša Australije Gregom Huntom, te sa šefom Delegacije EU u Ujedinjenim Arapskim Emiratima Patriziom Fondiem.