Alen Legović iz Ureda za odnose s javnošću Europske pučke stranke javlja iz Bruxellesa:

"Pred sami kraj latvijskog predsjedavanja Vijećem Europske unije konačno je postignut dogovor s Europskim parlamentom o novim pravilima ukidanja plaćanja skupog telefoniranja u inozemstvu - roaminga, kao i otvorenog pristupa internetu u državama članicama EU od 15. lipnja 2017. godine.

"Dogovor je postignut kompromisno u skladu s usvojenim izvješćem Europskog parlamenta o Europskom jedinstvenom tržištu elektroničkih komunikacija 2014. godine, kada smo poslali jasnu poruku da troškovi roaminga trebaju biti ukinuti s obzirom na česte pritužbe potrošača i na pretjerano visoke naknade te nejasne račune za korištenje mobitela u inozemstvu", istaknula je voditeljica hrvatske EPP delegacije Dubravka Šuica.

Od travnja 2016. počinje prijelazno razdoblje u kojem će roaming biti četiri puta niži nego danas, a od 2017. cijena telefoniranja će biti jednaka kao i unutar Hrvatske, a postignut je dogovor i oko neutralnosti interneta.

"Ukidanje roaminga jedan je od važnih instrumenata za postizanje jedinstvenog unutarnjeg tržišta, kao i za postizanje kohezije. Naravno, takav potez za Hrvatsku je važan i zbog turizma koji treba biti ispred profita telekomunikacijskih kompanija. Uostalom, turisti će više telefonirati, a država će naplatiti PDV", dodala je Šuica.

Zastupnica Šuica smatra da digitalna ekonomija i jedinstveno tržište nisu pitanja budućnosti, nego sadašnjosti, zato je potrebno ujednačiti pravila u svih 28 članica EU-a da bismo svi imali pristup digitalnim uslugama i tržištu po jednakim cijenama, a i osobno je podržala ukidanje roaminga jer se tako šalje jasna poruka građanima da je EU funkcionalna zajednica.

"Ne želimo različite modele i zakonske okvire, zato smo na brojnim sastancima i radnim skupinama pripremili dokument o digitalnoj ekonomiji, a ukidanje roaminga je prvi od konkretnih rezultata  od čega će profitirati građani", zaključila je Šuica a javio Legović.

http://dalje.com/hr-svijet/suica-o-roamingu--konacno-jednaka-pravila-za-sve/548891

Danas su točno dvije godine otkad je Hrvatska postala 28. članica Europske unije. Vrijeme je za podvlačenje crte; što smo dobili, a što eventualno izgubili, što smo dobro učinili unutar europske obitelji, a što smo propustili učiniti.

O tome smo pitali naših jedanaest europarlamentaraca. Ulazak Hrvatske u EU, zapravo, jedan je od rijetkih ciljeva oko kojeg su sve vodeće političke stranke postigle konsenzus. Nije bilo podjela, kao što se ne možemo dogovoriti o "ustašama i partizanima", Tuđmanu i Titu te ostalim ideološko-političkim prijeporima. Ipak, ulaskom u Uniju i Europa je postala bojno polje hrvatskih političara. I dok se svi slažu da je pristupanje EU bilo neminovno, sada se političke borbe vode oko povlačenja novca iz europskih fondova. Iz oporbenog HDZ-a udaraju da je Hrvatska jedina članica EU koja više uplaćuje nego što dobiva novca iz fondova, dok SDP to opovrgava.

Ipak, i SDP-ovi europarlamentarci, poput Tonina Picule, upozoravaju da treba povećati apsorpcijski kapacitet Hrvatske. No objašnjava da nijedna zemlja nije bila prvak u iskorištavanju fondova u prvim godinama članstva. I Ivan Jakovčić, koalicijski partner SDP-a iz IDS-a, naglašava da je problem nedovoljno povlačenja novca. Ne kritizira, kaže, nego upozorava da Vlada i ministarstva nisu dovoljno decentralizirali sustav i više u partnerstvu s lokalnom samoupravom radili na izvlačenju novca iz fondova EU...

1. Biljana Borzan: Država je stabilnija i uređenija

Ulazak Hrvatske u EU jedno je od rijetkih pitanja oko kojeg je postojao nacionalni politički konsenzus. Hrvatska je danas demokratičnija, stabilnija i uređenija država nego prije deset ili petnaest godina. Hrvatska je 2015. i službeno izašla iz recesije, za što su potezi Vlade bili ključni, no i članstvo u EU dalo je značajan vjetar u leđa. Građanima je ulazak u EU donio jeftiniju hranu, telefoniranje, struju... Restrukturirana su brodogradilišta, uvedena je fiskalizacija, stvorena kultura poštivanja građevinskih propisa. Administrativni kapaciteti za povlačenje EU fondova 2013. nisu bili na visini zadatka, no situacija se popravila.

2. Tonino Picula: Zaustaviti odlazak

1. srpnja 2013., kada je Hrvatska ušla u EU, bio je rendez-vous dviju kriza – hrvatske koja traje od 2008. i europske krize koja više nije tako izdašna da u jednom valu pridošlicu oslobodi problema. No, zato smo dobili priliku da koristimo instrumente EU koji su pomogli mnogima prije nas. Dvije godine prekratak su period da bi se osjetila velika razlika nakon ulaska, ali bit ću vrlo razočaran ako se ona neće osjetiti nakon pet godina. Ono što još moramo uporno popravljati jest apsorpcijski kapacitet. Količina novca koji nam je na raspolaganju do 2020. uistinu je impresivna – 11 milijardi kuna svake godine. Ono što nas muči jest odlazak mladih i školovanih ljudi iz Hrvatske.

3. Dubravka Šuica: Među siromašnijima

Članstvo u EU otvorilo je vrata zajedničkog europskog tržišta i dovelo do pada cijena i rasta kupovne moći te pružanja velike prilike hrvatskim izvoznicima. Nažalost, Vlada nije provela potrebne reforme te se ne radi dovoljno na poboljšavanju poslovne klime i iskorištavanju fondova. RH je danas među tri najsiromašnije zemlje EU. HDZ je zato pripremio gospodarski program koji će pokrenuti Hrvatsku u pravom smjeru. Moramo spriječiti odljev mladih i obrazovanih ljudi, pozicionirati Hrvatsku na energetskoj karti Europe, povećati kvalitetu života na selu, raditi na ulasku u schengensku zonu...

4. Jozo Radoš: Prosjek u privlačenju novca

Članstvom u EU bolje su zaštićene temeljne demokratske vrijednosti, kao što su ljudska i manjinska prava, sloboda medija, sloboda govora, nezavisnost pravosuđa... Neki su pokazatelji gospodarskog oporavka ohrabrujući, a oni su u velikoj mjeri uzrokovani otvaranjem velikog tržišta EU. No opravdana je bojazan da će potpuna sloboda rada u velikim zemljama privući hrvatsku radnu snagu. Mislim da je odlazak mladih bolji nego njihova nezaposlenost u zemlji, ali treba nastojati osigurati njihov povratak. O korištenju fondova previše je političkih prepucavanja. Moj je dojam da je Hrvatska negdje u prosjeku.

5. Ivan Jakovčić: Mogućnosti za mlade

Bilo je za očekivati da će tržište EU pridonijeti jačanju našeg izvoza, a tu je i važna činjenica da nam je turizam postao atraktivniji jer smo dio velike zajednice. Istaknuo bih i velike mogućnosti za mlade u smislu studiranja i mogućnosti za zaposlenje diljem EU. Ono što doživljavam kao problem jest apsorpcija europskih fondova. Imamo ideja, imamo i projekte, no županije nemaju mogućnosti pripreme i kandidiranja tih projekata jer same nemaju novca. U političkom smislu RH bi se trebala bolje pozicionirati kao faktor stabilnosti i promotor europskih integracija zemalja jugoistoka Europe.

6. Marijana Petir: Izgubljeni milijuni

Ulazak u EU donio je mnogo novosti i mogućnosti građanima, no nažalost nisu u potpunosti iskorištene. Zbog kašnjenja u donošenju Programa ruralnog razvoja lani je izgubljeno 50 milijuna eura. Smisao je Zajedničke poljoprivredne politike osigurati poljoprivrednicima pristojan život i zajamčiti sigurnu opskrbu hranom, no RH ne slijedi taj cilj. Vlada provodi koncept velikih koncerna i okrupnjavanja gospodarstva u rukama malog broja trgovačkih društava.

7. Ivana Maletić: Neslavni rekorder

Mogućnosti za Hrvatsku u EU su brojne, no Vlada je došla nepripremljena i propustila prilike. Hrvatska je postala neslavni rekorder EU – od najvećeg broja kvartala uzastopnog gospodarskog pada (12), preko rastućeg duga i deficita do titule prve države članice koja je unatoč uspjela postati neto uplatiteljica u europski proračun u dvije godine članstva. Državni ured za reviziju utvrdio je da je Hrvatska do 31. prosinca 2014. uplatila 751 milijun eura, a od EU primila 721.

8. Andrej Plenković: Treći u mobilnosti

Hrvatski građani dosad nisu osjetili sve pozitivne učinke članstva. Hrvatska je danas treća najslabije razvijena država u EU i treća po broju nezaposlenih. Premda tek 6% hrvatskih studenata koristi opcije mobilnosti u EU, RH je po tome treća najbrže rastuća zemlja u EU. Članstvom u EU i NATO-u Hrvatska je ispunila zacrtane vanjskopolitičke ciljeve.

9. Davor Ivo Stier: Izvan EU je teže

Ovih će se dana u javnosti puno toga čuti o propuštenim prilikama i potpuno pogrešnim postupcima Vlade, no nema koristi plakati za prolivenim mlijekom. Šira slika nam pokazuje da se građani nisu zabunili kada su na referendumu odlučili pridružiti EU. Pred nama su i dalje teški izazovi. Međutim, izvan EU je puno teže. Zajednički europski dom još nije završen i nije savršen, ali za RH nije opcija ostati izvan njega.

10. Davor Škrlec: Cilj je da smo srednje razvijeni

Novac koji nam je dostupan u EU fondovima može stvoriti dobru podlogu da Hrvatska u 2030. dostigne stupanj srednje razvijene države članice. Mobilnost je također jedna od prednosti, no izostala su ulaganja u nove tehnologije.

11. Ruža Tomašić: Privući ulagače

Članstvo su nažalost kapitalizirali samo oni koji su ulaskom u EU lakše otišli iz Hrvatske. Smanjenjem poreza i deregulacijom tržišta Hrvatska bi mogla privući puno europskog biznisa koji grca pod prevelikim nametima u europskim socijalnim državama, ali mi nažalost idemo u potpuno suprotnom smjeru te smo stvorili užasno nestimulativnu ulagačku i poduzetničku klimu.

http://www.vecernji.hr/hrvatska/europarlamentarci-o-dvije-godine-u-eu-1012801