Na sjednici Vanjskopolitičkog odboru Europskog parlamenta održana je razmjena mišljenja s predsjednikom Međunarodnog Crvenog križa Peterom Maurerom, na kojoj je sudjelovala i voditeljica hrvatske EPP delegacije Dubravka Šuica.

Zastupnica Šuica zahvalila se Maureru za aktivnosti koje Crveni križ provodi diljem svijeta s posebnim naglaskom na prošlogodišnji angažman za vrijeme poplava u Hrvatskoj i okolnim zemljama, kada je pomoć Crvenog križa primilo preko 8000 osoba. Također je prenijela sjećanja na vremena kada su se na području bivše Jugoslavije, u vrijem srpske agresije odvijale brojne hvalevrijedne humanitarne akcije Crvenog križa.

Šef Međunarodnog Crvenog križa Maurer naglasio je kako smo  od nedavnih konflikata dobili ratove, a od nedavnih kriza katastrofe, aludirajući na aktualnu situaciju na mnogim svjetskim žarištima poput Luganska, Donjecka, Nigerije, Sjevernog Malija, Sirije, Iraka i Libije.

Sumnja da je Međunarodna zajednica dobro opremljena za suvremene krize, a izrazio je osobnu frustraciju jer se konflikti danas ne rješavaju proaktivnom diplomacijom, nego upotrebom sile.

Dodao je kako su danas na mnogim žarištima ugrožena osnovna ljudska prava s obzirom da su uništeni sustavi opskrbe vodom, obrazovni i zdravstveni sustav, a izbjeglice se više ne raseljavaju privremeno, kako je bilo tijekom ranijih sukoba, nego se trajno preseljavaju zašto imamo primjer migracija na Mediteranu. 

Za kraj, Šuica je istaknula kako je važno da političari bezuvjetno podupru rad ove organizacije te da se poštuje načelo neutralnosti. S obzirom na veliku nezaposlenost mladih, kao i potrebu za volonterima, Šuica je predložila da se razmisli oko angažmana mladih bez posla u periodu dok čekaju zaposlenje kako bi se suočili sa stvarnosti u svijetu čime bi se broj volontera povećao. 

Završio je još jedan plenarni tjedan Europskog parlamenta u Strasbourgu kojim su dominirale važne vanjskopolitičke teme.

Osim što se raspravljalo o rješenjima aktualnih problema u Makedoniji, Mađarskoj, Turskoj, u zemljama Istočnog partnerstva, održan je i sastanak Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, kojemu je prisustvovala i članica Izaslanstva Dubravka Šuica.

U razmjeni mišljenja s veleposlanikom SAD-a pri Europskoj uniji, Antonyjem L. Gardnerom razgovaralo se o Transatlanskom trgovinskom sporazumu(TTIP), Regulativi o razmjeni i zaštiti podataka, sigurnosti na međunarodnoj razini, ali i o Jedinstvenom digitalnom tržištu koje bi trebalo osigurati obostrane benefite i za EU i SAD jer bi se izbjegla porezna evazija, te bi se na taj način generirali dodatni prihodi koji će se moći iskoristiti za zapošljavanje i rast gospodarstva.

Uzimajući u obzir činjenicu da su pregovori o TTIP-u u javnosti izazvali dosta bure, veleposlanik Gardner je naglasio kako će uskoro biti objavljeni dokumenti i detalji pregovora između SAD-a i EU-a kako bi se otklonile sumnje javnosti.

Gardner je dodao kako američki i europski poljoprivrednici nemaju razloga za strah s obzirom da je rastući srednji sloj u SAD-u spreman platiti kvalitetne europske poljoprivredne proizvode, dok je istovremeno na snazi sličan ugovor SAD-a i Južne Koreje koji je donio koristi objema stranama.

Članovi parlamentarnog Izaslanstva za odnose sa SAD-om su složni kako je važno nastaviti s pregovorima, no isto tako poručuju kako pojedinačne  sporne stavke ugovora treba izolirati i na njima raditi jer bi svako kućanstvo u EU trebalo direktno profitirati kada ugovor stupi na snagu.

Naši europarlamentarci Dubravka Šuica i Davor Ivo Stier sudjelovali su na 17. sjednici Međuparlamentarnog izaslanstva Europskog parlamenta i Bosne i Hercegovine koja se održala u Strasbourgu. Pod predsjedanjem Nikole Lovrinovića iz Hrvatske demokratske zajednice BiH i Tonina Picule sjednici su prisustvovali i predstavnici Srpske demokratske stranke, Saveza za bolju budućnost BiH i Socijaldemokratske partije BiH.

Voditeljica hrvatske EPP delegacije Dubravka Šuica pozdravila je stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te je istaknula kako je trenutno glavni zadatak pred vlastima efikasna uspostava mehanizma koordinacije, tijela koje će u jedan glas usklađivati stajališta kako bi BiH surađivala s Europskom unijom.

Član Izaslanstva Stier sudjelovao je u raspravi o Deklaraciji i amandmanima te konstruktivno doprinio da se usvoji Deklaracija, a sve na tragu Rezolucije Europskog parlamenta o napretku BIH da bi na kraju sastanka Deklaracija sa amandmanima bila prihvaćena od strane svih sudionika konsenzusom.

Šuica je istaknula kako je prilikom uspostave mehanizma koordinacije s EU neophodno poštivati ustavne nadležnosti od državnih do županijskih/kantonalnih jedinica koje nesmiju biti isključiti iz mehanizma jer neozbiljno je tražiti podršku Europskog parlamenta na putu euroatlantskih integracija, a s druge strane poštivati stav Europskog parlamenta, koji predstavlja 510 milijuna Europljana.

Europarlamentarci su složni da su teška gospodarska situacija i velika nezaposlenost glavni uzroci radikalizacije društva u BiH koja nije samo sigurnosni, nego i politički i društveni problem zbog čega je važno uspostaviti efikasnije pravosuđe.

Na sjednici Odbora za zaštitu okoliša, javnog zdravlja i sigurnosti hrane, predsjednica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu, Dubravka Šuica, sudjelovala je u razmjeni mišljenja s Marošem Šefčovičem, potpredsjednikom Europske Komisije zaduženim za Energetsku uniju.

Projekt jedinstvene europske energetske unije predstavlja najambiciozniji pokušaj harmonizacije energetskih mreža Europe koji bi rezultirao uštedama, većom energetskom učinkovitosti, manjom emisiji ugljikovog dioksida i mnogo većom otpornosti na potencijalne prijetnje energetskoj opskrbi (utjecaj vremenskih neprilika, prirodnih katastrofa, tehnički kvarovi i geopolitičke nepogode kao što sad imamo primjer s Rusijom). Ključnom infrastrukturom energija bi se kretala slobodno  preko granica i tako bi se uskladile cijene za korisnike u svim državama te bi se pokrenule investicije diljem Europe.

''Projekt energetske unije ima važnu političku dimenziju, a poznato je da države članice većinom posjeduju svoje energetske kompanije koje kontroliraju i diktiraju cijene energije, pa me iz tog razloga interesira kako Komisija planira riješiti to pitanje'', upitala je Šuica potpredsjednika Šefčoviča.

''Također mi se čini da se Komisija po pitanju energetske sigurnosti puno oslanja na fosilna goriva iako znamo da se cijela buduća europska energetska strategija temelji na smanjivanju fosilnih goriva i reorganizaciji energetskog tržišta pomoću obnovljivih izvora energije. Komisija je bila jasna pa je moje stajalište da bi se više trebali orijentirati na obnovljive izvore energije'', istaknula je Šuica.

"Posebno me zanima, budući da dolazim s juga Hrvatske, početak izgradnje Trans-jadranskog plinovoda jer Hrvatska želi dobiti priključak na plinovod odnosno potrebno je da iz Italije, preko Albanije taj odvojak skrene prema Crnoj Gori i Hrvatskoj. Možete li nešto konkretnije reći o ovom projektu? Veseli me vaša odlučnost oko uvrštenja projekta LNG terminala na Krku u Junckerov investicijski plan za Europu. U nedostatku investicija u EU i nedostatku radnih mjesta, ovo su projekti za pokretanje rasta, povećanja radnih mjesta i BDP-a, a oba su projekta od velike važnosti za RH te Vas molim da još jedanput prokomentirate koliko je izvjestan početak ovih dviju velikih investicija", nadovezala se Šuica.

Potpredsjednik Komisije Šefčovič je dugo elaborirao projekt energetske unije i odgovarao na pitanja zastupnika a vezano za LNG terminal na Krku potvrdio je da će se uskoro usvojiti akcijski plan kojemu Komisija pridaje veliku važnost isto kao i Trans-jadranskom plinovodu koji ima za cilj dovesti plin iz Kaspijskog jezera u države Jugoistočne Europe čime bi se te zemlje integrirale u energetski sustav iz najmanje tri različita izvora.