Notice: Undefined property: JObject::$description in /home/ds/public_html/components/com_k2/templates/default/user.php on line 59
19-06-2015
Zagreb, 19. lipnja 2015. - Na Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u Europskom parlamentu razgovaralo se o Jadransko - jonskoj strategiji. Zastupnica Dubravka Šuica, izvjestiteljica u sjeni odbora ENVI, istaknula je glavne ciljeve ove strategije, ali i izrazila zabrinutost za okoliš, posebno zbog nepostojanja strategije o eksploataciji nafte i plina u Jadranu.
"Ne treba zanemariti niti integraciju država zapadnog Balkana koje gravitiraju ovoj regiji. Strategija koja se bazira na makroregionalnom pristupu može dati dobru podršku integraciji balkanskih i istočnoeuropskih država u Europu. Jedna od važnijih komponenti jest da države koje nisu članice EU moraju poštovati EU standarde, posebno kada je riječ o području otpada i otpadnih voda.", istaknula je Šuica.
"Okoliš je pod velikim pritiskom s obzirom na neodržive turističke aktivnosti koje utječu na vodu, kopno i biološku raznolikost. Zbog svoje plitkoće i poluzatvorenosti, Jadransko more je podložno zagađenju tako da aktivnosti poput prekomjernog ribarenja, ispuštanja otpada i kanalizacije u more i pomorskog prometa predstavljaju ozbiljnu prijetnju morskoj flori i fauni, kao i ljudskom zdravlju.", rekla je Šuica.
"Izražavam zabrinutost zbog poticanja na eksploataciju i istraživanje nafte i plina, zato je potrebno što prije izraditi studiju koja će jasno utvrditi utjecaj na okoliš, ali i na turizam. Isto tako pomorski promet, pogotovo 'Cruising' turizam, je potrebno posebno regulirati s obzirom na velike emisije stakleničkih plinova, ali i sumpora, kako bi ga učinili održivim'', zaključila je Šuica.
17-06-2015
Naši eurozastupnici Dubravka Šuica, Ivana Maletić, Andrej Plenković i Davor Ivo Stier te Marijana Petir iz HSS-a (svi iz Kluba Europske pučke stranke /EPP/) snažno su osudili sramotni incident na Poljudu. Uputili su priopćenje - zajedno s ostalim hrvatskim eurozastupnicima u EP-u.
Priopćenje donosimo u cijelosti, a međunaslovi su urednički:
Najoštrija osuda!
Najoštrije osuđujemo grubu provokaciju isticanja nacističkog simbola na travnjaku stadiona Poljud u Splitu na kojem je odigrana kvalifikacijska nogometna utakmica za Europsko prvenstvo između Hrvatske i Italije 12.lipnja 2015. godine.
Taj čin naštetio je ugledu Republike Hrvatske u svijetu te nanio veliku sramotu nacionalnoj nogometnoj reprezentaciji i hrvatskom sportu u cjelini.
Ne kažnjavajte reprezentaciju
Stoga pozivamo UEFA-u da zbog incidenta na Poljudu ne izriče kaznu nogometnoj reprezentaciji Hrvatske kojom bi se doveo u pitanje/onemogućio nastavak natjecanja te da nadležnim hrvatskim državnim tijelima prepusti rješavanje tog događaja i kažnjavanja počinitelja te obračunavanje sa svim oblicima neprihvatljivog ponašanja na sportskim stadionima u interesu navijača, sportaša i svih hrvatskih građana.
Podsjećamo da je na prošlotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu Europski parlament raspravljao o korupcijskom skandalu u FIFA-i te da je prihvaćena rezolucija u kojoj se traži da se u svjetskoj nogometnoj organizaciji provedu duboke reforme u korist navijača i nogometa u cjelini.
17-06-2015
Na Odboru za okoliš, javno i sigurnost hrane u Europskom parlamentu razgovaralo se o Jadransko - jonskoj strategiji. Zastupnica Dubravka Šuica, izvjestiteljica u sjeni odbora ENVI, istaknula je glavne ciljeve ove strategije, ali i izrazila zabrinutost za okoliš, posebno zbog nepostojanja strategije o eksploataciji nafte i plina u Jadranu.
''Ne treba zanemariti niti integraciju država zapadnog Balkana koje gravitiraju ovoj regiji. Strategija koja se bazira na makroregionalnom pristupu može dati dobru podršku integraciji balkanskih i istočnoeuropskih država u Europu. Jedna od važnijih komponenti jest da države koje nisu članice EU moraju poštovati EU standarde, posebno kada je riječ o području otpada i otpadnih voda.'', istaknula je Šuica.
"Okoliš je pod velikim pritiskom s obzirom na neodržive turističke aktivnosti koje utječu na vodu, kopno i biološku raznolikost. Zbog svoje plitkoće i poluzatvorenosti, Jadransko je podložno zagađenju tako da aktivnosti poput prekomjernog ribarenja, ispuštanja otpada i kanalizacije u more i pomorskog prometa predstavljaju ozbiljnu prijetnju morskoj flori i fauni, kao i ljudskom.
"Izražavam zabrinutost zbog poticanja na eksploataciju i istraživanje nafte i plina, zato je potrebno što prije izraditi studiju koja će jasno utvrditi utjecaj na okoliš, ali i na turizam. Isto tako pomorski promet, pogotovo 'Cruising' turizam, je potrebno posebno regulirati s obzirom na velike emisije stakleničkih plinova, ali i sumpora, kako bi ga učinili održivim'', zaključila je Šuica
21-06-2015
Upadanje talijanskih na frekvencijsku skalu hrvatskih radiopostaja jedna je od zajamčenih ljetnih “radosti” i ove godine, javili su nam čitatelji.
I zaista, pokušajte s namještenom frekvencijom bilo koje domaće postaje odvoziti starom cestom preko Klisa prema čvorištu autoceste ili obrnuto, i usred vremenske prognoze ili premijerove najave boljeg već jednog dana “upast” će vam talijanske reklame, dobro isproducirani jingleovi i najnoviji hitovi talijanske glazbene scene.
Ulazak Hrvatske, očito, ništa nije promijenio po tom pitanju.
Eurozastupnica Dubravka Šuica je, ponukana upravo talijanskim “upadima”, još tamo u rujnu 2013. godine zatražila pomoć Europske komisije.
No, svako novo ljeto i dalje donosi stare običaje.
Stari običaji
“Frekvencije za radio i televiziju su međunarodno usklađene i postoje sporazumi koji to reguliraju, ali se Italija toga ne drži.
Evidentno je da talijanski odašiljači i dalje emitiraju na hrvatskim frekvencijama za radio i televiziju, pri tome sustavno kršeći međunarodne sporazume ‘Geneva ‘84’ i ‘Geneva ‘06’.
Na upit koji spominjete, Europska komisija je ponudila rješenje, koje nam prije članstva Hrvatske u EU nije bilo dostupno u vidu tzv. dobrih usluga nadležne skupine pri Europskoj komisiji, no nisam sigurna da je Hrvatska i službeno zatražila pomoć”, komentira Šuica.
Istina, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) u kontaktu je s kolegama iz talijanske državne regulatorne agencije za elektroničke komunikacije (AGCOM), koja je lani donijela izmjenu nacionalnog plana digitalne televizije, koji se odnosi na regionalne i lokalne nakladnike.
Izmjenama tog plana iz pojedinih talijanskih jadranskih regija izbacuju se kanali na kojima su dosad emitirale brojne talijanske televizije, uslijed čega je i dolazilo do smetnji na našoj strani Jadrana.
Namnožile se postaje
No, čini se da Talijani nisu baš previše ažurni u realizaciji, upućeni bi kazali “a i namnožilo se tih postaja”. Iako su u Italiji predviđena i znatna novčana sredstva za naknadu radio i TV postajama koje se moraju “stišati”, sve se razvuklo...
Iz Hrvatske radio-televizije pak poručuju da oni, iako ih se često proziva budući da ubiru TV pristojbu, “kao medijska ne mogu ukloniti smetnje čiji je izvor u stranoj državi, jer nema nikakve mehanizme, osobito uzevši u obzir da radom zemaljskih odašiljača ne upravlja HRT, već posebna , ‘Odašiljači i veze’”.
Nemoćni HRT
Naravno, i na HRT-u su svjesni “problema koji traje već predugo”, pa su i oni, kako kažu, sa svoje strane poduzeli niz inicijativa.
“S dolaskom toplijeg vremena intenzitet smetnji izraženiji je zbog jačeg rasprostiranja elektromagnetskih valova, jer se u takvim uvjetima talijanski signali lakše prenose.
Glavni razlog zbog kojeg problem još uvijek nije riješen je činjenica da talijanske televizije nisu prestale emitirati na hrvatskim frekvencijama, iako su to trebale učiniti još 30. travnja ove godine”, poručuju iz HRT-a.
“Država je propisala plaćanje RTV naknade i dužna je osigurati neometano gledanje televizijskih programa u cijeloj Hrvatskoj”, prisnažit će HDZ-ova eurozastupnica Šuica.
Ona poziva “nadležnu agenciju”, tj. HAKOM na odlučniju akciju.
HAKOM-ove aktivnosti ipak će o ovom pitanju ostati tajnom, jer nismo dobili odgovor na naš upit, tko zna, možda su se odlučili za “tihu diplomaciju”.
Uostalom, ima i onih koji drže da bi se čitav problem trebao podignuti na razinu diplomatske intervencije.
Pa makar šefica diplomacije dr. Vesna Pusić nakratko prekinula kampanju za mjesto glavne tajnice UN-a.
HRVOJE PRNJAK
17-06-2015
Fotograf: Željko Tutnjević
Na Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u Europskom parlamentu razgovaralo se o Jadransko - jonskoj strategiji. Zastupnica Dubravka Šuica, izvjestiteljica u sjeni odbora ENVI, istaknula je glavne ciljeve ove strategije kao što su promicanje održivog gospodarskog i socijalnog blagostanja regije putem rasta i stvaranja radnih mjesta, povećanjem privlačnosti, konkurentnosti i povezanosti regije, a istovremeno čuvajući okoliš te obalni i morski ekosustav.
'Ne treba zanemariti niti integraciju država zapadnog Balkana koje gravitiraju ovoj regiji. Strategija koja se bazira na makroregionalnom pristupu može dati dobru podršku integraciji balkanskih i istočnoeuropskih država u Europu. Jedna od važnijih komponenti jest da države koje nisu članice EU moraju poštovati EU standarde, posebno kada je riječ o području otpada i otpadnih voda. Potencijal Jadransko jonske regije je velik i može se postići samo zajedničkim i koordiniranim naporima svih zemalja u regiji, ali sa značajnim sudjelovanjem lokalnih vlasti'', istaknula je Šuica.
Regija uključuje osam zemalja u kojima živi preko 70 milijuna ljudi što je ključno za jačanje geopolitičkog kontinuiteta Europe.
Od tih osam zemalja, četiri su članice EU-e (Hrvatska, Grčka, Italija i Slovenija), a četiri nisu (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna gora i Srbija).
Okoliš je pod velikim pritiskom s obzirom na neodržive turističke aktivnosti koje utječu na vodu, kopno i biološku raznolikost. Zbog svoje plitkoće i poluzatvorenosti, Jadransko more je podložno zagađenju tako da aktivnosti poput prekomjernog ribarenja, ispuštanja otpada i kanalizacije u more i pomorskog prometa predstavljaju ozbiljnu prijetnju morskoj flori i fauni, kao i ljudskom zdravlju.
"Potrebno je više teritorijalnih integracija i povezivanje Jadransko jonskog bazena je povezivanje članica koje imaju iste interese.
Izražavam zabrinutost zbog poticanja na eksploataciju i istraživanje nafte i plina, zato je potrebno što prije izraditi studiju koja će jasno utvrditi utjecaj na okoliš, ali i na turizam.
Isto tako pomorski promet, pogotovo 'Cruising' turizam, je potrebno posebno regulirati s obzirom na velike emisije stakleničkih plinova, ali i sumpora, kako bi ga učinili održivim'', zaključila je Šuica.
17-06-2015
Na Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u Europskom parlamentu razgovaralo se o Jadransko - jonskoj strategiji. Zastupnica Dubravka Šuica, izvjestiteljica u sjeni odbora ENVI, istaknula je glavne ciljeve ove strategije kao što su promicanje održivog gospodarskog i socijalnog blagostanja regije putem rasta i stvaranja radnih mjesta, povećanjem privlačnosti, konkurentnosti i povezanosti regije, a istovremeno čuvajući okoliš te obalni i morski ekosustav.
''Ne treba zanemariti niti integraciju država zapadnog Balkana koje gravitiraju ovoj regiji. Strategija koja se bazira na makroregionalnom pristupu može dati dobru podršku integraciji balkanskih i istočnoeuropskih država u Europu. Jedna od važnijih komponenti jest da države koje nisu članice EU moraju poštovati EU standarde, posebno kada je riječ o području otpada i otpadnih voda. Potencijal Jadransko jonske regije je velik i može se postići samo zajedničkim i koordiniranim naporima svih zemalja u regiji, ali sa značajnim sudjelovanjem lokalnih vlasti'', istaknula je Šuica.
Regija uključuje osam zemalja u kojima živi preko 70 milijuna ljudi što je ključno za jačanje geopolitičkog kontinuiteta Europe. Od tih osam zemalja, četiri su članice EU-e (Hrvatska, Grčka, Italija i Slovenija), a četiri nisu (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna gora i Srbija).
Okoliš je pod velikim pritiskom s obzirom na neodržive turističke aktivnosti koje utječu na vodu, kopno i biološku raznolikost. Zbog svoje plitkoće i poluzatvorenosti, Jadransko more je podložno zagađenju tako da aktivnosti poput prekomjernog ribarenja, ispuštanja otpada i kanalizacije u more i pomorskog prometa predstavljaju ozbiljnu prijetnju morskoj flori i fauni, kao i ljudskom zdravlju.
"Potrebno je više teritorijalnih integracija i povezivanje Jadransko jonskog bazena je povezivanje članica koje imaju iste interese. Izražavam zabrinutost zbog poticanja na eksploataciju i istraživanje nafte i plina, zato je potrebno što prije izraditi studiju koja će jasno utvrditi utjecaj na okoliš, ali i na turizam. Isto tako pomorski promet, pogotovo 'Cruising' turizam, je potrebno posebno regulirati s obzirom na velike emisije stakleničkih plinova, ali i sumpora, kako bi ga učinili održivim'', zaključila je Šuica.
16-06-2015
Hrvatske zastupnice i zastupnici u Europskom parlamentu odlučili su u ponedjeljak u zajedničkom priopćenju jednoglasno osuditi teški incident na splitskom stadionu Poljudu u kojem je za vrijeme utakmice između Hrvatske i Italije u petak na dijelu travnjaka primijećen veliki kukasti križ.
Priopćenje objavljujemo u cijelosti.
"Najoštrije osuđujemo grubu provokaciju isticanja nacističkog simbola na travnjaku stadiona Poljud u Splitu na kojem je odigrana kvalifikacijska nogometna utakmica za Europsko prvenstvo između Hrvatske i Italije 12. lipnja 2015.
Taj čin naštetio je ugledu Republike Hrvatske u svijetu te nanio veliku sramotu nacionalnoj nogometnoj reprezentaciji i hrvatskom sportu u cjelini.
Stoga pozivamo UEFA-u da zbog incidenta na Poljudu ne izriče kaznu nogometnoj reprezentaciji Hrvatske kojom bi se doveo u pitanje/onemogućio nastavak natjecanja, nego da nadležnim hrvatskim državnim tijelima prepusti rješavanje tog događaja i kažnjavanja počinitelja te obračunavanje sa svim oblicima neprihvatljivog ponašanja na sportskim stadionima u interesu navijača, sportaša i svih hrvatskih građana.
Podsjećamo da je na prošlotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu Europski parlament raspravljao o korupcijskom skandalu u FIFA-i i da je prihvaćena rezolucija u kojoj se traži da se u svjetskoj nogometnoj organizaciji provedu duboke reforme u korist navijača i nogometa u cjelini", stoji na kraju priopćenja koje je potpisalo jedanaestero hrvatskih zastupnika u EP-u.
16-06-2015
Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu osuđuju incident s kukastim križem koji je osvanuo na Poljudu tijekom utakmice Hrvatske i Italije 12. lipnja i time izazvao niz problema, kao i oštru reakciju UEFA-e. Hrvatski su zastupnici također reagirali, a njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
„Najoštrije osuđujemo grubu provokaciju isticanja nacističkog simbola na travnjaku stadiona Poljud u Splitu na kojem je odigrana kvalifikacijska nogometna utakmica za Europsko prvenstvo između Hrvatske i Italije 12.lipnja 2015. godine.
Taj čin naštetio je ugledu Republike Hrvatske u svijetu te nanio veliku sramotu nacionalnoj nogometnoj reprezentaciji i hrvatskom sportu u cjelini.
Stoga pozivamo UEFA-u da zbog incidenta na Poljudu ne izriču kaznu nogometnoj reprezentaciji Hrvatske kojom bi se doveo u pitanje/onemogućio nastavak natjecanjate da nadležnim hrvatskim državnim tijelima prepusti rješavanje tog događaja i kažnjavanja počinitelja te obračunavanje sa svim oblicima neprihvatljivog ponašanja na sportskim stadionima u interesu navijača, sportaša i svih hrvatskih građana.
Podsjećamo da je na prošlotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu Europski parlament raspravljao o korupcijskom skandalu u FIFA-i te da je prihvaćena rezolucija u kojoj se traži da se u svjetskoj nogometnoj organizaciji provedu duboke reforme u korist navijača i nogometa u cjelini.“
Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu.
16-06-2015
Europarlamentarci iz Hrvatske pozvali su UEFA-u da ne izriče kaznu nogometnoj reprezentaciji Hrvatske
Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu poslali su otvoreno pismo javnosti u kojem najoštrije osuđuju incident tijekom nogometne utakmice između Hrvatske i Italije na splitskom Poljudu. Njihovu reakciju prenosimo u cijelosti:
- Najoštrije osuđujemo grubu provokaciju isticanja nacističkog simbola na travnjaku stadiona Poljud u Splitu na kojem je odigrana kvalifikacijska nogometna utakmica za Europsko prvenstvo između Hrvatske i Italije 12. lipnja o. g. Taj čin naštetio je ugledu Republike Hrvatske u svijetu te nanio veliku sramotu nacionalnoj nogometnoj reprezentaciji i hrvatskom sportu u cjelini.
Stoga pozivamo UEFA-u da zbog incidenta na Poljudu ne izriče kaznu nogometnoj reprezentaciji Hrvatske kojom bi se doveo u pitanje/onemogućio nastavak natjecanja te da nadležnim hrvatskim državnim tijelima prepusti rješavanje tog događaja i kažnjavanja počinitelja te obračunavanje sa svim oblicima neprihvatljivog ponašanja na sportskim stadionima u interesu navijača, sportaša i svih hrvatskih građana.
Podsjećamo da je na prošlotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu Europski parlament raspravljao o korupcijskom skandalu u FIFA-i te da je prihvaćena rezolucija u kojoj se traži da se u svjetskoj nogometnoj organizaciji provedu duboke reforme u korist navijača i nogometa u cjelini - pišu Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu.
http://www.vecernji.hr/hrvatska/hrvatski-europarlamentarci-osudili-svastiku-na-poljudu-1010613
16-06-2015
Zajedničko priopćenje hrvatskih zastupnica i zastupnika u Europskom parlamentu u povodu incidenta na Poljudu:
„Najoštrije osuđujemo grubu provokaciju isticanja nacističkog simbola na travnjaku stadiona Poljud u Splitu na kojem je odigrana kvalifikacijska nogometna utakmica za Europsko prvenstvo između Hrvatske i Italije 12.lipnja 2015. godine.
Taj čin naštetio je ugledu Republike Hrvatske u svijetu te nanio veliku sramotu nacionalnoj nogometnoj reprezentaciji i hrvatskom sportu u cjelini.
Stoga pozivamo UEFA-u da zbog incidenta na Poljudu ne izriču kaznu nogometnoj reprezentaciji Hrvatske kojom bi se doveo u pitanje/onemogućio nastavak natjecanja te da nadležnim hrvatskim državnim tijelima prepusti rješavanje tog događaja i kažnjavanja počinitelja te obračunavanje sa svim oblicima neprihvatljivog ponašanja na sportskim stadionima u interesu navijača, sportaša i svih hrvatskih građana.
Podsjećamo da je na prošlotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu Europski parlament raspravljao o korupcijskom skandalu u FIFA-i te da je prihvaćena rezolucija u kojoj se traži da se u svjetskoj nogometnoj organizaciji provedu duboke reforme u korist navijača i nogometa u cjelini."
Potpisi hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu: Biljana Borzan, Ivan Jakovčić, Ivana maletić, Marijana Petir, Tonino Picula, Andrej Plenković, Jozo Radoš, Davor Škrlec, Davor Ivo Stier, Dubravka Šuica, Ruža Tomašić.
http://prvi.tv/svijet/hrvatski-zastupnici-osudili-incident-na-poljudu-i-uputili-apel-uefai/28132
Moja EUropska putovnica
Moje konferencije
VIDEO
(VIDEO) Kampanja za europske izbore 2019
(VIDEO) HRT1: Dubravka Šuica "U svom filmu"
(VIDEO) RTL Exkluziv: Poznate Hrvatice nosile humanitarnu modnu reviju
Tweets
Newsletter
