Notice: Undefined property: JObject::$description in /home/ds/public_html/components/com_k2/templates/default/user.php on line 59
17-07-2015
Zastupnica Dubravka Šuica, ustrajna u nastojanjima da se riješi problem Crnog brda na područiju Biljana Donjih, ponovno je tražila od Komisije očitovanje o ovom problemu.
U svom upitu, napisala je: ''Poznato je da Europska komisija istražuje kršenje direktive o odlaganju otpada na području Biljana Donjih te nastanak tzv. Crnog brda, višegodišnje „rak rane” stanovnika tog, ali i okolnih mjesta, jer je ondje odložena veća količina kamenog agregata dobivenog kao nusproizvod pri sanaciji metalne troske iz Tvornice elektroda i ferolegura Šibenik (TEF) i jer postoji realna opasnost da daljnje trunjenje troske i ubuduće otežava život građanima koji žive u krugu od čak 10 km od Crnog brda.
Može li se Komisija konkretno izjasniti o tome koje radnje poduzima kako bi se saniralo Crno brdo i koliko je realno očekivati da se taj problem koji uzrokuje opasnost za lokalno stanovništvo riješi do kraja godine?''
Podsjetimo, nakon višekratnih zahtjeva lokalnog stanovništva za pomoć, članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u Europskom parlamentu, Dubravka Šuica, zatražila je reakciju i pomoć Europske komisije pri sanaciji Crnog brda kod Biljana Donjih jer veća količina odloženog kamenog agregata dobivenog kao nusproizvoda pri sanaciji metalne troske iz Tvornice elektroda i ferolegura Šibenik ugrožava kvalitetu svakodnevnog života, čistoću okoliša i utječe na zdravlje lokalnog stanovništva.
Povjerenik Vella, u ime Europske komisije, odgovorio je:''Komisija je 27. ožujka 2015. pokrenula postupak zbog povrede protiv Republike Hrvatske, u skladu s člankom 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije zbog neispunjavanja obveza iz Okvirne direktive o otpadu na „Crnom brdu” u Biljanima Donjim.
U odgovoru na službeno pismo opomene Republika Hrvatska obavijestila je Komisiju o prvim koracima koje je poduzela u cilju rehabilitacije „Crnog brda” do 31. prosinca 2015. Komisija će pratiti hoće li Republika Hrvatska poštovati predloženi vremenski okvir za rješavanje situacije u Biljanima Donjim. Ako se kršenje nastavi Komisija će poduzeti daljnje korake kako bi osigurala prikladnu provedbu zakonodavstva Unije.''
16-07-2015
Francuska je jednoglasno donijela zakon po kojemu supermarketi neprodanu hranu više neće morati uništavati - već donirati pučkim blagovaonicama. Te ostalim ustanovama za pomoć siromašnima.
Stoga je voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica zatražila pomoć Europske komisije za ubrzanje postupka oslobađanja PDV-a na doniranu hranu i u ostalim dijelovima Europe.
Pomoć potrebitima
S obzirom da u Hrvatskoj doniranje hrane nije regulirano, naša je eurozastupnica upitala EK:
- Ima li EK određene smjernice za Vladu RH - kao i za ostale članice EU - kako bi se trgovce oslobodilo plaćanja PDV-a na doniranu hranu i potaknulo donacije potrebitima - umjesto bacanja hrane u smeće?
Što prije! Što hitnije!
Šuica je istaknula da u Hrvatskoj doniranje hrane još nije pravno regulirano - čeka se poseban pravilnik kojim bi se odredili detalji i smanjio - ili ukinuo - PDV na doniranu hranu.
- Sa žaljenjem konstatiram da u Hrvatskoj još nije uspostavljen odgovarajući zakonodavni okvir te se još uvijek čeka poseban pravilnik kojim bi se odredili detalji te smanjio - ili ukinuo - PDV na doniranu hranu. Apeliram, stoga, na Vladu RH da što prije omogući doniranje hrane potrebitima!
Dugogodišnji problem
Svjetska organizacija za prehranu i poljoprivredu navodi da se u svijetu godišnje baci trećina proizvedene hrane, dok EU raspolaže podacima da taj iznos doseže 100 milijuna tona godišnje. U Hrvatskoj se pak godišnje baci više od 400 tisuća tona hrane! Što je oko 90 kilograma po stanovniku. Riječ je o hrani koja bi se - prije isteka roka trajanja - mogla donirati socijalnim samoposlugama, pučkim blagovaonicama ili volonterskim udrugama koje pomažu siromašne. No, trenutno se trgovačkim lancima doniranje hrane otežava - zbog PDV-a koji plaćaju!
Učinkovito. Racionalno.
Europski parlament usvojio je na sjednici u Strasbourgu 9. srpnja Rezoluciju o učinkovitoj upotrebi resursa - prijelaz na cirkularnu ekonomiju koja, između ostalog, uključuje odredbu o otpadu od hrane. EK je pozvana da do kraja ove godine predloži mjere za učinkovito rješavanje problema otpada od hrane. To uključuje obvezujući cilj smanjenja otpada hrane u sektorima proizvodnje, prodaje, distribucije, prehrambenih usluga, ugostiteljstva i kućanstvima - najmanje 30 posto do 2025
16-07-2015
''Ususret novom međunarodnom sporazumu o klimi u Parizu'' je posljednja točka dnevnog reda o kojoj su raspravljali zastupnici odbora ENVI prije ljetne pauze.
U raspravi je sudjelovala i Dubravka Šuica koja je ujedno i izvjestiteljica o ovoj temi u ime Odbora za vanjske poslove za koji je izradila mišljenje u kojem najvažnijim smatra poglavlje o klimatskoj diplomaciji kojemu treba dati prioritet.
''Budući da su sudionici G7, Angela Merkel i Sveti otac daju veliku važnost ovoj temi, onda je važna uloga Europske eksterne službe za vanjske poslove u pripremama za ovu konferenciju u Parizu krajem godine. Pariz je velika šansa, ali i izazov, važno je imati ambiciozne ciljeve, ali i biti pragmatičan jer istovremeno moramo održati konkurentnost industrije i voditi računa o klimatskim promjenama.''
U raspravi je naglašeno da treba regulirati pomorske i zrakoplovne emisije, smanjiti razliku između preuzetih obveza i znanstvenih analiza te su se svi složili da treba unaprijediti diplomatske odnose prema trećim zemljama. Dubravka Šuica također smatra da u ovo izvješće treba uključiti i pregovore o TTIP-u koje će do prosinca biti postignuto kako bi i Pariška konferencija izrazila stajalište o pregovorima između SAD-a i Europske unije, pogotovo kada je klima u pitanju.
16-07-2015
Na Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Dubravka Šuica sudjelovala je u razmjeni gledišta s Miguelom Ariasom Cañeteom, povjerenikom za klimatsku i energetsku politiku Europske unije. Najvažnija tema bila je ambiciozna Direktiva o trgovanju emisijama stakleničkih plinova, ali i osnivanje energetske unije koja je preduvjet za klimatsku politiku budućnosti.
"Važno je da je pokazana politička volja i da postoje, tvrtke i financijski instrumenti za Transjadranski plinovod, LNG terminal u Hrvatskoj te još niz drugih projekata. Iako je svaka zemlja suočena s posebnim pitanjem energetske povezanosti, činjenica je da samo zajedničkim rješavanjem možemo doći do jeftinijih i učinkovitih rješenja", istaknuo je Cañete.
Šuica se zahvalila na planu regionalnih prioriteta koji je usvojen na sastanku za plinsku povezanost Srednje i Jugoistočne Europe prošloga tjedna u Dubrovniku.
"Budući da vjerujem da se klimatske promjene događaju i sada dok razgovaramo, a znamo da europsko gospodarstvo sudjeluje sa samo 10% posto u globalnoj emisiji stakleničkih plinova, interesira me kako planirate utjecati na globalno smanjenje?" - upitala je Šuica povjerenika, naglasivši da "najodgovorniji zagađivači i zemlje u razvoju dosada nisu poštivali međunarodne ugovore".
Cañete je odgovorio da je zadovoljan postignutim dogovorom u Dubrovniku i da EU ima najambicioznije prijedloge za sastanak na vrhu o klimi koji će se održati u Parizu krajem godine. Smatra da je paket mjera EU dinamičan i uključuje transfer tehnologija, mjere o tržištu ugljika te poseban fond za modernizaciju.
„Naravno, najvažnije je postići ravnotežu između konkurentnosti industrije s jedne strane, i zaštite klime s druge", zaključila je Šuica. DV
http://dubrovacki.hr/clanak/76446/nakon-dubrovnika-suica-i-canete-u-parlamentu-o-projektima
16-07-2015
Na Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Dubravka Šuica sudjelovala je u razmjeni gledišta s Miguelom Ariasom Cañeteom, povjerenikom za klimatsku i energetsku politiku Europske unije. Najvažnija tema bila je ambiciozna Direktiva o trgovanju emisijama stakleničkih plinova, ali i osnivanje energetske unije koja je preduvjet za klimatsku politiku budućnosti.
"Važno je da je pokazana politička volja i da postoje, tvrtke i financijski instrumenti za Transjadranski plinovod, LNG terminal u Hrvatskoj te još niz drugih projekata. Iako je svaka zemlja suočena s posebnim pitanjem energetske povezanosti, činjenica je da samo zajedničkim rješavanjem možemo doći do jeftinijih i učinkovitih rješenja", istaknuo je Cañete.
Šuica se zahvalila na planu regionalnih prioriteta koji je usvojen na sastanku za plinsku povezanost Srednje i Jugoistočne Europe prošloga tjedna u Dubrovniku.
"Budući da vjerujem da se klimatske promjene događaju i sada dok razgovaramo, a znamo da europsko gospodarstvo sudjeluje sa samo 10% posto u globalnoj emisiji stakleničkih plinova, interesira me kako planirate utjecati na globalno smanjenje?" - upitala je Šuica povjerenika, naglasivši da "najodgovorniji zagađivači i zemlje u razvoju dosada nisu poštivali međunarodne ugovore".
Cañete je odgovorio da je zadovoljan postignutim dogovorom u Dubrovniku i da EU ima najambicioznije prijedloge za sastanak na vrhu o klimi koji će se održati u Parizu krajem godine. Smatra da je paket mjera EU dinamičan i uključuje transfer tehnologija, mjere o tržištu ugljika te poseban fond za modernizaciju.
„Naravno, najvažnije je postići ravnotežu između konkurentnosti industrije s jedne strane, i zaštite klime s druge", zaključila je Šuica.
15-07-2015
Dubravka Šuica, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, koja je nedavno poručila kako se otvoreno bori protiv svake relativizacije genocida u Srebrenici, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) je izjavila da ubijeni Bošnjaci u Srebrenici obvezuju sve na širenje istine kako se sličan zločin ne bi više ponovio bilo gdje u svijetu.
"Moj stav je da samo istinom možemo doći do pomirenja i bolje budućnosti u Bosni i Hercegovini. Više od 8.000 ubijenih Bošnjaka u najvećem zločinu na europskom tlu od Drugog svjetskog rata 11. i 12. srpnja 1995. godine obvezuje nas da ne smijemo pristati na ništa manje od istine kako se takav zločin više nikada i nigdje ne bi ponovio”, rekla je Šuica.
Upozorila je kako se u Bosni i Hercegovini još uvijek relativizira genocid u Srebrenici ali i drugi zločini počinjeni protiv nevinih građana.
"Ne relativizira se samo genocid u Srebrenici, nego i mnogi drugi zločini počinjeni u BiH, u Hrvatskoj pa i drugdje što je neprihvatljivo s obzirom da takvi istupi usporavaju proces pomirenja i uzrokuju još dublje podjele u društvu, no oni koji niječu zločine imaju jedinstven motiv, a to je zadržati se na vlasti. Nemaju odgovor na tešku ekonomsku i društvenu situaciju, a poticanjem nacionalističkog diskursa 'kupuju vrijeme' i skreću pozornost građana sa svakodnevnice”, istakla je hrvatska parlamentarka.
Podsjetila je da se genocid u Srebrenici dogodio u samom srcu Europe naglasivši da je tragedija Srebrenice velika sramota i ljaga za cijeli svijet.
"Zločini u Srebrenici su se dogodili na samim vratima Europske unije što je velika sramota za međunarodnu zajednicu, ipak međunarodna zajednica je skupila snage i priznala propust te taj zločin nazvala pravim imenom. Ako je to napravila međunarodna zajednica ovdje u Europskom parlamentu očekujemo da i Srbija napravi isto. Srbija će na svom europskom putu morati proći svojevrsnu katarzu i suočiti se s prošlošću, a događaje iz Srebrenice kvalificirati pravim nazivom, a to je genocid", smatra Šuica.
Prema njenom mišljenju, ni sama BiH se ne može značajnije kretati prema integraciji u Europu dok se u zemlji negira genocid u Srebrenici.
"Smatram da BiH ne može ostvariti značajniji pomak prema Europskoj uniji sve dok se niječu presude Međunarodnog suda u Haagu, a takav stav smo potvrdili i u Rezoluciji Europskog parlamenta koju smo usvojili na plenarnoj sjednici potkraj travnja u Strasbourgu. Mladi su bez posla i želi raditi, a kad riječ o pravosuđu također se ne nazire svjetlo na kraju tunela. Posebno zabrinjava neučinkovitost pravosudnog sustava, politizacija postupaka imenovanja, fragmentiranje pravosuđa i načina utvrđivanja postupaka za kaznene progone, a bojim se da smo u zadnje vrijeme bili svjedoci političkog uplitanja u rad pravosuđa i nekih službi u BiH”, rekla je Šuica.
Na kraju je zaključila kako u procesima pomirenja jednostavno treba implementirati ono najbolje što je civilizacija još davno ponudila.
“Ne treba nepotrebno trošiti energiju, polemizirati i politizirati pa je zato važno naučiti nešto i iz pomirbe Nijemaca sa Židovima, Poljacima, ali i Francuzima. Temelj mira je usmjerenost budućnosti, a jedini pravi temelj budućnosti je istina. Zato je važno je da građani BiH 20. komemoraciju genocida u Srebrenici prepoznaju kao šansu za jačanje pomirenja i suradnje što je ključni uvjet za napredak BiH”, smatra hrvatska europarlamentarka Dubravka Šuica.
12-07-2015
Dubravka Šuica, hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu, koja je nedavno poručila kako se otvoreno bori protiv svake relativizacije genocida u Srebrenici, u razgovoru za AnadolIJU je izjavila da ubijeni Bošnjaci u Srebrenici obavezuju sve na širenje istine kako se sličan zločin ne bi više ponovio bilo gdje u svijetu
"Moj stav je da samo istinom možemo doći do pomirenja i bolje budućnosti u Bosni i Hercegovini. Više od 8.000 ubijenih Bošnjaka u najvećem zločinu na europskom tlu od Drugog svjetskog rata 11. i 12. srpnja 1995. godine obvezuje nas da ne smijemo pristati na ništa manje od istine kako se takav zločin više nikada i nigdje ne bi ponovio”, rekla je Šuica.
Upozorila je kako se u Bosni i Hercegovini još uvijek relativizira genocid u Srebrenici ali i drugi zločini počinjeni protiv nevinih građana.
"Ne relativizira se samo genocid u Srebrenici, nego i mnogi drugi zločini počinjeni u BiH, u Hrvatskoj pa i drugdje što je neprihvatljivo s obzirom da takvi istupi usporavaju proces pomirenja i uzrokuju još dublje podjele u društvu, no oni koji niječu zločine imaju jedinstven motiv, a to je zadržati se na vlasti. Nemaju odgovor na tešku ekonomsku i društvenu situaciju, a poticanjem nacionalističkog diskursa 'kupuju vrijeme' i skreću pozornost građana sa svakodnevnice”, istakla je hrvatska parlamentarka.
Podsjetila je da se genocid u Srebrenici desio u samom srcu Evrope naglasivši da je tragedija Srebrenice velika sramota i ljaga za cijeli svijet.
"Zločini u Srebrenici su se dogodili na samim vratima Europske unije što je velika sramota za međunarodnu zajednicu, ipak međunarodna zajednica je skupila snage i priznala propust te taj zločin nazvala pravim imenom. Ako je to napravila međunarodna zajednica ovdje u Europskom parlamentu očekujemo da i Srbija napravi isto. Srbija će na svom europskom putu morati proći svojevrsnu katarzu i suočiti se s prošlošću, a događaje iz Srebrenice kvalificirati pravim nazivom, a to je genocid", smatra Šuica.
Prema njenom mišljenju, ni sama BiH se ne može značajnije kretati prema integraciji u Evropu dok se u zemlji negira genocid u Srebrenici.
"Smatram da BiH ne može ostvariti značajniji pomak prema Europskoj uniji sve dok se niječu presude Međunarodnog suda u Haagu, a takav stav smo potvrdili i u Rezoluciji Europskog parlamenta koju smo usvojili na plenarnoj sjednici potkraj travnja u Strasbourgu. Mladi su bez posla i želi raditi, a kad riječ o pravosuđu također se ne nazire svjetlo na kraju tunela. Posebno zabrinjava neučinkovitost pravosudnog sustava, politizacija postupaka imenovanja, fragmentiranje pravosuđa i načina utvrđivanja postupaka za kaznene progone, a bojim se da smo u zadnje vrijeme bili svjedoci političkog uplitanja u rad pravosuđa i nekih službi u BiH”, rekla je Šuica.
Na kraju je zaključila kako u procesima pomirenja jednostavno treba implementirati ono najbolje što je civilizacija još davno ponudila.
"Ne treba nepotrebno trošiti energiju, polemizirati i politizirati pa je zato važno naučiti nešto i iz pomirbe Nijemaca sa Židovima, Poljacima, ali i Francuzima. Temelj mira je usmjerenost budućnosti, a jedini pravi temelj budućnosti je istina. Zato je važno je da građani BiH 20. komemoraciju genocida u Srebrenici prepoznaju kao šansu za jačanje pomirenja i suradnje što je ključni uvjet za napredak BiH”, smatra hrvatska europarlamentarka Dubravka Šuica.
12-07-2015
Dubravka Šuica, hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu, koja je nedavno poručila kako se otvoreno bori protiv svake relativizacije genocida u Srebrenici, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) je izjavila da ubijeni Bošnjaci u Srebrenici obavezuju sve na širenje istine kako se sličan zločin ne bi više ponovio bilo gdje u svijetu.
"Moj stav je da samo istinom možemo doći do pomirenja i bolje budućnosti u Bosni i Hercegovini. Više od 8.000 ubijenih Bošnjaka u najvećem zločinu na europskom tlu od Drugog svjetskog rata 11. i 12. srpnja 1995. godine obvezuje nas da ne smijemo pristati na ništa manje od istine kako se takav zločin više nikada i nigdje ne bi ponovio”, rekla je Šuica.
Upozorila je kako se u Bosni i Hercegovini još uvijek relativizira genocid u Srebrenici ali i drugi zločini počinjeni protiv nevinih građana.
"Ne relativizira se samo genocid u Srebrenici, nego i mnogi drugi zločini počinjeni u BiH, u Hrvatskoj pa i drugdje što je neprihvatljivo s obzirom da takvi istupi usporavaju proces pomirenja i uzrokuju još dublje podjele u društvu, no oni koji niječu zločine imaju jedinstven motiv, a to je zadržati se na vlasti. Nemaju odgovor na tešku ekonomsku i društvenu situaciju, a poticanjem nacionalističkog diskursa 'kupuju vrijeme' i skreću pozornost građana sa svakodnevnice”, istakla je hrvatska parlamentarka.
Podsjetila je da se genocid u Srebrenici desio u samom srcu Evrope naglasivši da je tragedija Srebrenice velika sramota i ljaga za cijeli svijet.
"Zločini u Srebrenici su se dogodili na samim vratima Europske unije što je velika sramota za međunarodnu zajednicu, ipak međunarodna zajednica je skupila snage i priznala propust te taj zločin nazvala pravim imenom. Ako je to napravila međunarodna zajednica ovdje u Europskom parlamentu očekujemo da i Srbija napravi isto. Srbija će na svom europskom putu morati proći svojevrsnu katarzu i suočiti se s prošlošću, a događaje iz Srebrenice kvalificirati pravim nazivom, a to je genocid", smatra Šuica.
Prema njenom mišljenju, ni sama BiH se ne može značajnije kretati prema integraciji u Evropu dok se u zemlji negira genocid u Srebrenici.
"Smatram da BiH ne može ostvariti značajniji pomak prema Europskoj uniji sve dok se niječu presude Međunarodnog suda u Haagu, a takav stav smo potvrdili i u Rezoluciji Europskog parlamenta koju smo usvojili na plenarnoj sjednici potkraj travnja u Strasbourgu. Mladi su bez posla i želi raditi, a kad riječ o pravosuđu također se ne nazire svjetlo na kraju tunela. Posebno zabrinjava neučinkovitost pravosudnog sustava, politizacija postupaka imenovanja, fragmentiranje pravosuđa i načina utvrđivanja postupaka za kaznene progone, a bojim se da smo u zadnje vrijeme bili svjedoci političkog uplitanja u rad pravosuđa i nekih službi u BiH”, rekla je Šuica.
Na kraju je zaključila kako u procesima pomirenja jednostavno treba implementirati ono najbolje što je civilizacija još davno ponudila.
“Ne treba nepotrebno trošiti energiju, polemizirati i politizirati pa je zato važno naučiti nešto i iz pomirbe Nijemaca sa Židovima, Poljacima, ali i Francuzima. Temelj mira je usmjerenost budućnosti, a jedini pravi temelj budućnosti je istina. Zato je važno je da građani BiH 20. komemoraciju genocida u Srebrenici prepoznaju kao šansu za jačanje pomirenja i suradnje što je ključni uvjet za napredak BiH”, smatra hrvatska europarlamentarka Dubravka Šuica.
12-07-2015
Dubravka Šuica, hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu, koja je nedavno poručila kako se otvoreno bori protiv svake relativizacije genocida u Srebrenici, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) je izjavila da ubijeni Bošnjaci u Srebrenici obavezuju sve na širenje istine kako se sličan zločin ne bi više ponovio bilo gdje u svijetu.
- Moj stav je da samo istinom možemo doći do pomirenja i bolje budućnosti u Bosni i Hercegovini. Više od 8.000 ubijenih Bošnjaka u najvećem zločinu na europskom tlu od Drugog svjetskog rata 11. i 12. jula 1995. godine obvezuje nas da ne smijemo pristati na ništa manje od istine kako se takav zločin više nikada i nigdje ne bi ponovio – rekla je Šuica.
Upozorila je kako se u Bosni i Hercegovini još uvijek relativizira genocid u Srebrenici ali i drugi zločini počinjeni protiv nevinih građana.
– Ne relativizira se samo genocid u Srebrenici, nego i mnogi drugi zločini počinjeni u BiH, u Hrvatskoj pa i drugdje što je neprihvatljivo s obzirom da takvi istupi usporavaju proces pomirenja i uzrokuju još dublje podjele u društvu, no oni koji niječu zločine imaju jedinstven motiv, a to je zadržati se na vlasti. Nemaju odgovor na tešku ekonomsku i društvenu situaciju, a poticanjem nacionalističkog diskursa ‘kupuju vrijeme’ i skreću pozornost građana sa svakodnevnice – istakla je hrvatska parlamentarka.
Podsjetila je da se genocid u Srebrenici desio u samom srcu Evrope naglasivši da je tragedija Srebrenice velika sramota i ljaga za cijeli svijet.
– Zločini u Srebrenici su se dogodili na samim vratima Europske unije što je velika sramota za međunarodnu zajednicu, ipak međunarodna zajednica je skupila snage i priznala propust te taj zločin nazvala pravim imenom. Ako je to napravila međunarodna zajednica ovdje u Europskom parlamentu očekujemo da i Srbija napravi isto. Srbija će na svom europskom putu morati proći svojevrsnu katarzu i suočiti se s prošlošću, a događaje iz Srebrenice kvalificirati pravim nazivom, a to je genocid – smatra Šuica.
Prema njenom mišljenju, ni sama BiH se ne može značajnije kretati prema integraciji u Evropu dok se u zemlji negira genocid u Srebrenici.
– Smatram da BiH ne može ostvariti značajniji pomak prema Europskoj uniji sve dok se niječu presude Međunarodnog suda u Haagu, a takav stav smo potvrdili i u Rezoluciji Europskog parlamenta koju smo usvojili na plenarnoj sjednici potkraj travnja u Strasbourgu. Mladi su bez posla i želi raditi, a kad riječ o pravosuđu također se ne nazire svjetlo na kraju tunela. Posebno zabrinjava neučinkovitost pravosudnog sustava, politizacija postupaka imenovanja, fragmentiranje pravosuđa i načina utvrđivanja postupaka za kaznene progone, a bojim se da smo u zadnje vrijeme bili svjedoci političkog uplitanja u rad pravosuđa i nekih službi u BiH”, rekla je Šuica.
Na kraju je zaključila kako u procesima pomirenja jednostavno treba implementirati ono najbolje što je civilizacija još davno ponudila.
– Ne treba nepotrebno trošiti energiju, polemizirati i politizirati pa je zato važno naučiti nešto i iz pomirbe Nijemaca sa Židovima, Poljacima, ali i Francuzima. Temelj mira je usmjerenost budućnosti, a jedini pravi temelj budućnosti je istina – smatra hrvatska europarlamentarka Dubravka Šuica.
(Faktor.ba)
12-07-2015
Dubravka Šuica, hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu, koja je nedavno poručila kako se otvorenobori protiv svake relativizacije genocida u Srebrenici, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) je izjavila da ubijeni Bošnjaci u Srebrenici obavezuju sve na širenje istine kako se sličan zločin ne bi više ponovio bilo gdje u svijetu.
"Moj stav je da samo istinom možemo doći do pomirenja i bolje budućnosti u Bosni i Hercegovini. Više od 8.000 ubijenih Bošnjaka unajvećem zločinu na europskom tlu od Drugog svjetskog rata11. i 12. srpnja 1995. godine obvezuje nas da ne smijemo pristati na ništa manje od istine kako se takav zločin više nikada i nigdje ne bi ponovio”, rekla je Šuica.
Upozorila je kako se u Bosni i Hercegovini još uvijek relativizira genocid u Srebrenici ali i drugi zločini počinjeni protiv nevinih građana.
"Ne relativizira se samo genocid u Srebrenici, nego i mnogi drugi zločini počinjeni u BiH, u Hrvatskoj pa i drugdje što je neprihvatljivo s obzirom da takvi istupi usporavaju proces pomirenja i uzrokuju još dublje podjele u društvu, no oni koji niječu zločine imaju jedinstven motiv, a to je zadržati se na vlasti. Nemaju odgovor na tešku ekonomsku i društvenu situaciju, a poticanjem nacionalističkog diskursa 'kupuju vrijeme' i skreću pozornost građana sa svakodnevnice”, istakla je hrvatska parlamentarka.
Podsjetila je da se genocid u Srebrenici desio u samom srcu Evrope naglasivši da je tragedija Srebrenice velika sramota i ljaga za cijeli svijet.
"Zločini u Srebrenici su se dogodili na samim vratima Europske uniješto je velika sramota za međunarodnu zajednicu, ipak međunarodna zajednica je skupila snage i priznala propust te taj zločin nazvala pravim imenom. Ako je to napravila međunarodna zajednica ovdje u Europskom parlamentu očekujemo da i Srbija napravi isto.Srbija će na svom europskom putu morati proći svojevrsnu katarzu i suočiti se s prošlošću, adogađaje iz Srebrenice kvalificirati pravim nazivom, a to je genocid", smatra Šuica.
Prema njenom mišljenju, ni sama BiH se ne može značajnije kretati prema integraciji u Evropu dok se u zemlji negira genocid u Srebrenici.
"Smatram da BiH ne može ostvariti značajniji pomak prema Europskoj uniji sve dok se niječu presude Međunarodnog suda u Haagu, a takav stav smo potvrdili i u Rezoluciji Europskog parlamenta koju smo usvojili na plenarnoj sjednici potkraj travnja u Strasbourgu. Mladi su bez posla i želi raditi, a kad riječ o pravosuđu također se ne nazire svjetlo na kraju tunela. Posebno zabrinjava neučinkovitost pravosudnog sustava, politizacija postupaka imenovanja, fragmentiranje pravosuđa i načina utvrđivanja postupaka za kaznene progone, a bojim se da smo u zadnje vrijeme bili svjedoci političkog uplitanja u rad pravosuđa i nekih službi u BiH”, rekla je Šuica.
Na kraju je zaključila kako u procesima pomirenja jednostavno treba implementirati ono najbolje što je civilizacija još davno ponudila.
“Ne treba nepotrebno trošiti energiju, polemizirati i politizirati pa je zato važno naučiti nešto i iz pomirbe Nijemaca sa Židovima, Poljacima, ali i Francuzima. Temelj mira je usmjerenost budućnosti, a jedini pravi temelj budućnosti je istina. Zato je važno je da građani BiH 20. komemoraciju genocida u Srebrenici prepoznaju kao šansu za jačanje pomirenja i suradnje što je ključni uvjet za napredak BiH”, smatra hrvatska europarlamentarka Dubravka Šuica.
Moja EUropska putovnica
Moje konferencije
VIDEO
(VIDEO) Kampanja za europske izbore 2019
(VIDEO) HRT1: Dubravka Šuica "U svom filmu"
(VIDEO) RTL Exkluziv: Poznate Hrvatice nosile humanitarnu modnu reviju
Tweets
Newsletter
