Voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica te zastupnice Ivana Maletić i Željana Zovko sudjeluju na dvodnevnom sastanku Europske pučke stranke u Varšavi. Riječ je posljednjem velikom sastanku Europske pučke stranke prije europskih izbora u svibnju na kojem članovi i članice najjače političke grupe u Europskom parlamentu raspravljaju o razvijanju europske sigurnosne i obrambene politike, potencijalu Europske energetske unije te unapređenju životnog standarda europskih građana putem regionalnih politika.

Na panel raspravama sudjeluju predsjednik EPP grupe u Europskom parlamentu te Spitzenkandidat Manfred Weber, glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg, njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen, potpredsjednici EPP grupe Esteban Gonzalez Pons i Francoise Grossetête, gradonačelnik Varšave Rafał Trzaskowski i brojni drugi stručnjaci za sigurnost i energiju.

Zastupnica Dubravka Šuica izrazila je zadovoljstvo raspravom u Varšavi te naglasila važnost transatlantske suradnje: „Sljedećih pet godina naglasak će biti na vanjskim poslovima i pitanjima obrane i te će teme biti visoko na dnevnom redu. Neophodna je suradnja i zajedništvo sa svima kako bi Europa bila u stanju štititi svoje građane. Udruživanjem snaga želimo demonstrirati naše europsko jedinstvo i pokazati građanima značaj Europe koja štiti. Dakle, ne radi se o Europskoj vojsci nego o vojsci za Europljane koja niti u jednom trenutku nije zamjena za NATO već izraz potrebe da budemo jaki i spremni za aktualne izazove. Iznimno je važno da EU i NATO surađuju jer je preduvjet za sigurnu Europu prije svega europsko jedinstvo, ali i transatlantski odnosi! Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je u pravu kad kaže da se bez dobrih transatlantskih odnosa ne može ostvariti sigurna EU što smo i potvrdili prošlog tjedna na Transatlantskom dijalogu u Washingtonu.“

Zastupnica Ivana Maletić istaknula je: „Ključne teme sastanka u Varšavi bile su uz obranu i sigurnost, uspostava energetske unije i važnost nastavka jake politike regionalnog razvoja financirane iz EU fondova. Poljska je najbolji primjer kako EU fondovi mogu pomoći u transformaciji gospodarstva i društva, ubrzati modernizaciju i gospodarski rast. Pojedine regije (vojvodstva) koje su u trenutku ulaska Poljske u EU bile na ispod 50 % prosječnog BDP-a EU-a danas su na preko 80 %. Dobra organizacija, usmjeravanje na nekoliko ključnih prioriteta, pametna specijalizacija i zajednički rad države, lokalnih jedinica, poduzetnika, poljoprivrednika, znanstvenika, neprofitnih organizacija, mladih, ključ su uspjeha. Poljska uspješno provodi integrirani razvoj gradova, a iskustva pokazuju da područja u okruženju gradova postižu 3-4 puta brži rast od gradskih središta provedbom mjera integriranog razvoja. Uspješni primjeri poput ovih iz Poljske pokazuju koliko je važna kohezijska politika i argument su protiv njenog smanjenja u novom proračunu 2021.-2027.“

Europski pučani istaknuli su da se Europa po pitanju sigurnosti više ne treba oslanjati isključivo na svoje partnere, već da je potrebno osnažiti suradnju između država članica kako bi se sami skrbili o sigurnosti europskog kontinenta. Na konferenciji u Varšavi, članovi EPP grupe istaknuli su da cilj sigurnosne politike mora biti osjećaj građana država članica da se osjećaju sigurno u svojoj zemlji, kao i očuvanje europskog načina života i europskih vrijednosti.

Na poziv voditeljice hrvatske EPP/HDZ delegacije Dubravke Šuice u posjet Europskom parlamentu u Bruxelles stigle su članice Zajednice žena Katarina Zrinski iz cijele Hrvatske.

Tijekom njihovog boravka u Europskom parlamentu, sudjelovale su na konferenciji ,,Dubrovnik slavi baštinu'', događaju koji je organizirala zastupnica Šuica s ciljem promicanja materijalne i nematerijalne kulturne baštine Grada Dubrovnika.
Također, uz konferenciju je organizirano i predavanje o europskim institucijama, na kojem su predstavljene funkcije i struktura Europskog parlamenta, ali i drugih europskih institucija te su se ovom prilikom mogle pobliže upoznati s aktivnostima potpredsjednice odbora za vanjske poslove.
Prilikom njihovog posjeta zastupnica Dubravka Šuica je izjavila: „Drago mi je što su članice naše Zajednice žena „Katarina Zrinski“ posjetile Bruxelles upravo ususret Međunarodnom danu žena. Uloga žena u društvu je ključna ne samo za socijalni nego i gospodarski napredak stoga me veseli što su gošće imale priliku upoznati se s našim radom u Europskom parlamentu te vidjeti na koji način radimo na politikama jednakosti spolova!“
U sklopu posjeta Bruxellesu članice Zajednice žena Katarina Zrinski, imale su priliku posjetiti i glavne turističke znamenitosti grada te muzej Europskog parlamenta Parlamentarium

https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/clanak/id/592258/predstavnice-quotkatarine-zrinskiquot-u-bruxellesu

U organizaciji zastupnice u Europskom parlamentu i voditeljice hrvatske HDZ/EPP delegacije Dubravke Šuice i grada Dubrovnika danas je u Europskom parlamentu u Bruxellesu održana konferencija pod nazivom „Dubrovnik slavi baštinu“ povodom 600. obljetnice postavljanja stupa u čast vitezu Orlandu ispred crkve svetog Vlaha, 70. godine održavanja Dubrovačkih ljetnih igara, 40. obljetnice uvrštavanja dubrovačke stare gradske jezgre na UNESCO-vu listu svjetske baštine i 10. obljetnice uvrštavanja Feste svetog Vlaha na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine. Cilj konferencije „Dubrovnik slavi baštinu“ je promocija iznimno bogate dubrovačke materijalne i nematerijalne baštine kako bi se dodatno učvrstio kulturni identitet grada Dubrovnika i Republike Hrvatske.

Konferenciju je kratkom glazbenom točkom otvorio gudački kvartet Dubrovačkog simfonijskog orkestra, a zastupnica Šuica se obratila sudionicima konferencije uvodnim govorom i poručila: „Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, dubrovački Orlandov stup postao je posljednji takav stup koji se „priključio“ prostoru Unije, uz Orlandove stupove diljem Njemačke, Češke, Slovačke i drugih europskih zemalja. Tim je činom ovaj, za nas značajan, povijesni simbol zaokružio teritorij Europske unije i obogatio ga našom kulturom. Sve važne obljetnice koje ove godine obilježavamo dokaz su snažnog, slobodnog i poviješću bogatog Grada Dubrovnika! Posebno mi je drago što je ovo već druga konferencija o značaju Orlanda za europsku kulturu ovdje u Europskom parlamentu, a nakon konferencije u prosincu 2013.!“

Zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić predstavila je projekte Grada, a pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Grada Dubrovnika Zrinka Raguž govorila je o 600. obljetnici Orlanda. Francesca Vlašić predstavila je Dubrovačke ljetne igre, njihovu povijest i značaj za Grad. Sudionici današnje konferencije istaknuli su važnost skrbi o bogatom kulturnom nasljeđu koje predstavlja dubrovački, hrvatski i europski identitet. Pravilno se skrbeći o našoj kulturnoj baštini potrebno je prenositi neprocjenjivo kulturno blago budućim naraštajima, isto kao što je i naslijeđeno od naših predaka.

Uz zastupnicu Šuicu na konferenciji „Dubrovnik slavi baštinu“ sudjelovao je i povjerenik Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsicsa: „Htio bih istaknuti stradanja Dubrovnika u Domovinskom ratu te ogromne napore koje su Grad Dubrovnik i Republika Hrvatska uložili kako bi se očuvali spomenici. Dubrovnik je primjer kako Grad može zaživjeti nakon teških vremena. Orlandova godina predstavlja nastavak Europske godine kulture koju smo obilježili prošle godine i zato mi je posebno drago sudjelovati na ovoj konferenciji! Zastupnica Šuica kao bivša gradonačelnica posebno dobro poznaje dubrovačku kulturu i baštinu i konstantno radi na njenoj promociji!“

Gudački kvartet Dubrovačkog simfonijskog orkestra još jednom glazbenom točkom službeno je zatvorio konferenciju “Dubrovnik slavi baštinu“ u Europskom parlamentu.

Na poziv voditeljice hrvatske EPP/HDZ delegacije Dubravke Šuice u posjet Europskom parlamentu u Bruxelles stigle su članice Zajednice žena Katarina Zrinski iz cijele Hrvatske.

Tijekom njihovog boravka u Europskom parlamentu, sudjelovale su na konferenciji ,,Dubrovnik slavi baštinu'', događaju koji je organizirala zastupnica Šuica s ciljem promicanja materijalne i nematerijalne kulturne baštine Grada Dubrovnika.

Također, uz konferenciju je organizirano i predavanje o europskim institucijama, na kojem su predstavljene funkcije i struktura Europskog parlamenta, ali i drugih europskih institucija te su se ovom prilikom mogle pobliže upoznati s aktivnostima potpredsjednice odbora za vanjske poslove.

Prilikom njihovog posjeta zastupnica Dubravka Šuica je izjavila: „Drago mi je što su članice naše Zajednice žena „Katarina Zrinski“ posjetile Bruxelles upravo ususret Međunarodnom danu žena. Uloga žena u društvu je ključna ne samo za socijalni nego i gospodarski napredak stoga me veseli što su gošće imale priliku upoznati se s našim radom u Europskom parlamentu te vidjeti na koji način radimo na politikama jednakosti spolova!“

U sklopu posjeta Bruxellesu članice Zajednice žena Katarina Zrinski, imale su priliku posjetiti i glavne turističke znamenitosti grada te muzej Europskog parlamenta Parlamentarium.

Mladež HDZ-a Varaždinske županije organizirala je u Županijskoj palači tribinu s potpredsjednicom Vlade te ministricom vanjskih i europskih poslova Marijom Pejčinović Burić, voditeljicom Delegacije HDZ-a u Europskom parlamentu Dubravkom Šuicom, nacionalnim predsjednikom Mladeži HDZ-a Ivanom Vidišem i potpredsjednikom Mladeži Europske pučke stranke Karlom Resslerom.

Na tribini se raspravljalo o Vijeću Europe, institucijama Europske unije i njihovom utjecaju na građane Hrvatske, ali i Varaždina. Ministrica Pejčinović Burić istaknula je kako je Vijeće Europe Hrvatskoj donijelo i građanima Hrvatske donijelo jedan puno napredniji sustav zaštite ljudskih prava, zaštite demokracije i vladavine prava.

- Hrvatska kao članica EU ima mogućnost odlučivati i surađivati na raznim temama od kulture do gospodarstva. Mislim da kroz članstvo u EU možemo postići bolji razvoj, prosperitet i bolje prilike. Vjerujem da će se u punini pokazati koliko je članstvo u EU vrijedno, upravo u sljedećem razdoblju u kojem će Hrvatska ući u drugu fazu – drugi višegodišnji financijski okvir ili proračun u kojem će moći puno bolje i s puno više znanja koristiti EU fondove. Fondovi su samo jedan put kako se može doći do prosperiteta, ali puno važnije za Hrvatsku je suradnja jer Hrvatska ima najveći dio vanjske trgovinske razmjene s državama iz EU. Sada građani mogu koristiti razne prilike koje donosi članstvo u EU – kazala je ministrica.

Voditeljica hrvatske HDZ/EPP delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica naglasila je kako naši građani možda još uvijek nisu svjesni da se važne odluke donose u EU parlamentu i da već po usvojenim direktivama već živimo.

- Europski parlament smatram vrlo važnom institucijom, a ono što je najvažnije je ratifikacija međunarodnih sporazuma, izbor Europske komisije i donošenje europskog proračuna. Upravo sada teku velike rasprave višegodišnjeg financijskog okvira, a tom prilikom govorimo o 10, 7 milijardi koje Hrvatska dobije u omotnici od 2013. do 2020. Sada teku razgovori oko nove omotnice od 2021. do 2027. To znači da će Hrvatska imati više od 20 milijardi eura koje bi trebala potrošiti na europske projekte. Što god se u Hrvatskoj radi, radi se iz EU fondova, a na izborima se nadamo pobjedi jer smo 2013. i 2014. pobijedili, vjerujemo HDZ-u i dokazali smo se svojim radom – izjavila je Šuica.

Na pitanje kako građani mogu osjetiti djelovanje europskih institucija, predsjednik Mladeži HDZ-a, Ivan Vidiš kazao je kako upravo kroz tribinu nastoje kod mladih osvijestiti činjenicu da je iznimno važno da sudjelujemo i biramo što kvalitetnije predstavnike i da biranjem zastupnika imamo glas u tim institucijama kako bismo što bolje kroz rad odbora utjecali na tu legislativu.

Potpredsjednik Mladeži Europske pučke stranke Karlo Ressler obrazložio je kako je važno znati da je Europski parlament zapravo i hrvatski parlament u kojem se donose propisi i odluke koje izravno utječu na život naših građana i ovdje u Varaždinu.

- Za mladu generaciju je posebno bitno da im bude jasno da se u Europskom parlamentu štite nacionalni interesi i da se sa brojnim odlukama jednostavno mora učiniti bolji život ovdje u Hrvatskoj tako da želimo pokazati povezanost između lokalne, nacionalne i europske razine kako bi se zajedničkim djelovanjem poboljšao životni standard naših građana – istaknuo je Ressler i nadodao kako je zabrinjavajuće da je prije 5 godina izlaznost mladih na izbore bila samo 13 posto te da upravo to ovom tribinom žele promijeniti.

Dubravka Šuica u Europskom je parlamentu na kraju svog drugog mandata. Prvo je odradila onaj prvi, promatrački mandat, a potom i puni, petogodišnji. Neki je i nakon predstojećih svibanjskih izbora opet vide tamo, neki čak misle da ima šanse i da postane članica Europske komisije. Sve to govori da je uspješnu političku karijeru koju je započela u lokalnoj politici, kao gradonačelnica Dubrovnika, nacionalnoj u tri mandata zastupnica u Hrvatskom saboru, uspjela okruniti i na europskoj razini.

A za to, bavljenje politikom na europskoj razini, prije svega u Europskom parlamentu, mnogi će reći da je – nagradno. Točnije, izbor u Europski parlament i put prema Bruxellesu i Strasbourgu mnogima su nazvali 'nagradnim putovanjem' za političare, pa smo Šuicu za početak pitali kakvo je njezino mišljenje o toj 'nagradi

Stalno se putuje, ali to nije - nagradno

'Mogu vam iz prve ruke potvrditi da osim učestalih putovanja između Hrvatske, Bruxellesa, Strasbourga i ostalih destinacija na koje sam dužna putovati, posao zastupnika u Europskom parlamentu nema baš nikakve elemente 'nagradnog putovanja' ili 'odmora'. Upravo zato što Europski parlament čini 751 zastupnik i zastupnica iz 28 država članica i 8 političkih grupa moramo stalno raditi i izboriti se za interese naše zemlje i političke grupe što je posebno teško jer nas je vrlo malo. Kao što znate, iz Hrvatske dolazi samo 11 zastupnika, pa se moramo jako potruditi da se naš glas čuje i dobije na težini. Također, sve aktivnosti zastupnika se prate i bilježe, tako da doista ne postoji nijedna prilika gdje bi se mogli 'provući', kaže nam, pa potom to potkrepljuje statistikom:

'Samo u ovom mandatu u ulozi izvjestiteljice, izvjestiteljice u sjeni ili izvjestiteljice za mišljenje radila sam na 16 izvješća. Europskoj komisiji obratila sam se s 244 pitanja za pismeni odgovor te 17 za usmeni odgovor i objašnjenje. Supotpisnica sam 348 prijedloga rezolucija te 16 pojedinačnih prijedloga rezolucija, dok sam čak 1130 puta govorila na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Moj posao nije vezan isključivo za Bruxelles, pa ni Strasbourg. Svaki mjesec postoje termini koji su rezervirani za izvanparlamentarne aktivnosti koje podrazumijevaju ozbiljan rad i angažman u Hrvatskoj gdje nam je cilj približiti naše aktivnosti biračima. Moram napomenuti i mnoštvo službenih putovanja u kojima sudjelujem kao potpredsjednica Odbora za vanjske poslove, potpredsjednica Izaslanstva za Odnose s BiH te Kosovom te zamjenska članica Odbora za prava žena i jednakost spolova, Odbora za zaštitu okoliša, javno zdravlje i sigurnost hrane te Izaslanstva za odnose sa SAD-om', dodala je.

Bez obzira što na te statistike, tu je i ona druga predrasuda o Europskoj uniji – pa tako i Europskom parlamentu – kao visokobirokratiziranoj instituciji koja si sama stvara posao. Ne bježi Šuica od tih komentara.

'Kritike europskih građana o visokoj birokratizaciji Europske unije smo shvatili vrlo ozbiljno. Stoga smo u posljednjem mandatu dosta radili na prijedlozima koji će smanjiti nivo birokracije i mogu reći da nismo još pred ciljem ali smo na dobrom putu. Na primjer, Europski parlament je u 2016. godini donio uredbu, a koju je predložila Komisija, kojom se građanima smanjuju troškovi i formalnosti koje trebaju obaviti prilikom podnošenja javne isprave u drugoj državi EU-a. Također, radili smo i na uredbama koja bi trebala birokratski rasteretiti mala i srednja poduzeća i tako pospješiti njihovo poslovanje, a pojednostavljivanje poslovanja dio je brojnih drugih uredbi i prijedloga. Pojednostavljivanjem procesa donošenja odluka u Europskoj uniji šaljemo poruku našim građanima da se njihov glas čuje i da itekako imaju utjecaj na naš rad', odgovora na prozivke.

Zašto Bruxelles nije Beograd

Neizbježna je i ona treća predrasuda koju imaju, prije svega, 'domoljubni euroskeptici', a među takvim svakako ima i glasača njezine stranke, koji kažu da je za Hrvatsku kažu 'Bruxelles je novi Beograd'. No, Šuica kaže da nema osjećaj da se u nekom 'novom Beogradu' bori za hrvatsko pitanje.

'Mislim da je riječ o deplasiranim neistinama. Bruxelles i Europsku uniju ni po čemu ne možemo uspoređivati s Beogradom i Jugoslavijom. Temeljne vrijednosti Europske unije su ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokracija, jednakost prilika, vladavina prava i ljudska prava. Te vrijednosti su dijametralno suprotne od vrijednosti koje je propagirao autokratski sistem jedne propale države i ideologije, stoga u potpunosti odbacujem tvrdnje da se radi o 'novom Beogradu'. Glavni vanjskopolitički cilj Republike Hrvatske od osamostaljenja je pristupanje euro-atlantskim savezima i naše pozicioniranje kao države Zapadnog svijeta koja baštini navedene vrijednosti. Republika Hrvatska povijesno i kulturološki bez dileme pripada ovoj zajednici suverenih naroda i ja sam bez trunka sumnje uvjerena da se za sve naše interese najbolje možemo izboriti radom kroz institucije Europske unije. Međutim, mi sami moramo pokazati volju i spremnost za rad i napredak jer nitko nam ništa neće pokloniti.'

Kad smo kod euroskeptičnih stavova i prvih pet hrvatskih godina u Europskoj uniji, Šuica kaže da ne želi uopće razmišljati kako bi danas izgledala Hrvatska da je ostala izvan ovog društva, pa dodaje da će se istinske koristi osjetiti ulaskom u eurozonu i Schengen.

'Članstvo u Europskoj uniji najbolje što nam se moglo dogoditi. Pred nama je, naravno, još puno posla dok ne dođemo na razinu nekih drugih, razvijenijih država članica, no od početka pregovora i uspješnog pristupanja Europskoj uniji pa do danas, mislim da se puno toga promijenilo na bolje, a kakva bi nam bila sadašnjost da nismo postali članica Europske unije ne želim uopće ni razmišljati. Članstvo u Europskoj uniji bilo je važno za samu Europsku uniju i za nas jer smo se pozicionirali na svjetskoj političkoj karti te pokazali da smo država koja poštuje i baštini vrijednosti razvijenog svijeta. Ovdje bih napomenula da nama tek predstoje najveće pogodnosti članstva poput ulaska u eurozonu i zonu slobodnog kretanja bez viza, odnosno Schengen. Hrvatska je uspjela, uz pomoć članstva u EU i korištenjem fondova, preokrenuti negativni ekonomski trend, osigurati gospodarski rast, smanjiti nezaposlenost i izaći iz procedure prekomjernog deficita. Naravno, moramo se dodatno angažirati kako bi ubrzali naš napredak, proveli strukturne reforme i osigurali još bolju poziciju nakon narednih pet godina. Zato se moramo oduprijeti populističkim tendencijama s oba kraja političkog spektra i voditi stabilnu mainstream politiku usmjerenu na razvoj.'

Saborski zastupnici trebaju naučiti slušati različita mišljenja

Kako su iza Šuice i tri mandata u Hrvatskom saboru, je bilo povući parelelu između Markova trga s jedne te Bruxellesa i Strasbourga s druge.

'Iako se radi o poslu zastupnika u predstavničkom tijelu, moram priznati da je razlika između Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta velika. Hrvatski sabor je tijelo koje je, izuzev zastupnika manjina, nacionalno homogen. Europski parlament sastavljen je od zastupnika iz brojnih država diljem Europe, a posao uključuje i rad s trećim državljanima, koji tek žele postati dio Europske unije ili s kojima Unija želi ostvariti kontakt, produbiti ekonomsku suradnju, poraditi na stanju ljudskih prava u toj zemlji ili nešto sasvim treće. Stoga tijekom rasprava dolazimo do brojnih razlika u mišljenjima jer svatko želi izboriti što bolje uvjete za svoju zemlju. Prije svega, takva situacija vas nauči slušati te uvažavati mišljenja i probleme drugih. Stoga je sposobnost donošenja kompromisa od ključne važnosti i bilo bi iznimno korisno kada bi se taj način razmišljanja 'prenio' i na rad zastupnika u Hrvatskom saboru.'

Ono što je svima upalo u oči jest dobra suradnja među zastupnicima bez obzira na stranačke boje. Čovjek bi pomislio gdje bi došli kad bi takva sloga bila u Saboru...

'Prilikom glasovanja o nekoj temi u Europskom parlamentu koja će bitno utjecati na Republiku Hrvatsku, hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu gotovo bez iznimke imaju ujednačen stav te doista zastupamo interese naše domovine. Bez obzira na stav naše političke grupe mi smo u mogućnosti izraziti naše neslaganje i glasovati u hrvatskom interesu. Nismo mi jedini takvi, naravno. To je slučaj i kod zastupnika iz drugih država, a posebno se ističu njemački zastupnici koji su vrlo složni kad je riječ o interesima njihove zemlje, poput automobilske industrije. Također, mi zastupnici iz Hrvatske si međusobno pomažemo i nudimo potporu prilikom organiziranja brojnih konferencija, izložbi i sličnih događaja kojima promičemo našu kulturu i zavičaj u Europskom parlamentu.'

Kako su se Nijemci sakrili

Za kraj, zamolili smo Šuicu da nam istakne neki detalj koji je njoj, na osobnoj razini, posebno ostao u sjećanju tijekom ovog mandata.

'Svakako mogu reći da mi je to jedna od najdražih uspomena iz Parlamenta u proteklih 6 godina, a radi se o petoj obljetnici ulaska Hrvatske u Europsku uniju kojom prilikom sam organizirala konferenciju 'Success Story of Croatia' tj. naša uspješna priča u EU, u lipnju prošle godine, uz sudjelovanje predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, predsjednika Europskog parlamenta Antonia Tajanija, predsjednika EPP-a Josepha Daula, predsjednika Kluba EPP-a u Europskom parlamentu Manfreda Webera te voditelja Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branka Baričevića. Posebno me ponosnom čini što su događaj uveličali talentirana Mia Negovetić te Klapa HRM 'Sveti Juraj' i sve to u vrijeme kad je Hrvatska ostvarivala povijesni uspjeh na Svjetskom nogometnom prvenstvu što je u još većoj mjeri obilježilo ovu važnu obljetnicu! A dok smo mi slavili petu obljetnicu i slavili uspjehe naših Vatrenih, kolege Nijemci su toliko bili tužni i nesretni da nisu mogli ni doći na našu proslavu. Samo je predsjednik Kluba Weber i današnji 'Spitzenkandidat' stisnuo srce i ipak nam se pridružio. To je bio trenutak kad se 'mala' Hrvatska osjećala ponosnom i jačom od 'velike' Njemačke'.

https://100posto.hr/news/suludo-je-tvrditi-da-nam-je-bruxelles-novi-beograd-eu-je-najbolje-sto-nam-se-dogodilo-treba-se-cuvati-desnice-i-ljevice-koja-to-zeli-ponistiti