Objašnjenje predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija kako je njegov istup u Basovizzi u kojem je spomenuo “talijansku Istru i Dalmaciju” krivo shvaćen, hrvatski i slovenski europarlamentarci nisu prihvatili te najavljuju kako će od Tajanija tražiti da povuče izjavu, a spomenuli su i mogućnost traženja njegove ostavke tek nešto više od tri mjeseca pred europske izbore.

Hrvatski europarlamentarci razmatraju mogućnost zajedničke reakcije na Tajanijev istup, a dogovor bi trebali postići nakon sastanka kluba zastupnika Europske pučke stranke u utorak navečer, u kojoj je petero hrvatskih europarlamentaraca i sam predsjednik Europskog parlamenta.

Voditeljica HDZ-ove skupine eurozastupnika u EPP-u Dubravka Šuica je hrvatskim novinarima u Strasbourgu izjavila kako je riječ o “potpuno neprihvatljivoj” i “skandaloznoj izjavi” predsjednika Europskog parlamenta. Tajanijevu je ispriku ocijenila “vrlo mlakom” te najavila da će na sastanku njihove zastupničke skupine, zajedno sa slovenskim zastupnicima, tražiti da Tajani povuče izjavu.

Šuica je ocijenila i kako je Tajanijev istup uoči izbora naštetio Europskoj uniji i kredibilitetu Europskog parlamenta.

“Ako je Tajani svoju izjavu koristio u svoje predizborne svrhe ne bih željela da je mi hrvatski zastupnici koristimo u naše predizborne svrhe već trebamo biti razboriti”, upozorila je.

I hrvatska europarlamentarka Marijana Petir (EPP) očekuje da Tajani povuče izjavu, koju je nazvala “revizionističkom”, te ocjenjuje da je narušila odnose dvije zemlje i “doprinijela širenju antieuropskog ozračja”.

“Sada je prvi korak da se inzistira na povlačenju izjave”, a potom na možebitnoj ostavci, rekla je Petir.

Ruža Tomašić (HKS/ECR) u izjavi za hrvatske novinare odbacila je Tajanijevo objašnjenje kako je njegov govor krivo protumačen i podsjetila kako je Tajani po profesiji novinar te “dobro poznaju težinu takvih riječi”.

“Gospodin Tajani je bio novinar tako da dobro zna koliko su riječi teške i kakav imaju utjecaj. On je točno mislio što je rekao i znao je gdje će to reći. Dakle, ono nije isprika nego samo bacanje prašine u oči”, rekla je Tomašić i ocijenila kako Tajanijev istup treba gledati u kontekstu skorih izbora, odnosno da se on “okreće izborima u Italiji”.

“Tražimo doista ispriku i da povuče svoje riječi”, rekla je. Tajanijev opoziv nije ocijenila izglednim a traženje njegove ostavke “politikantstvom”. Tomašić je ponovila kako je njoj mnogo važnija njegova isprika i da povuče svoje riječi i dodala da ju on “kao predsjednik Europskog parlamenta više ne zanima”.

Biljana Borzan (SDP/S&D) je rekla kako su riječi “Živjela talijanska Istra i talijanska Dalmacija” “krajnje jasne i nedvosmislene”.

Isprika u kojoj Tajani govori kako mu je žao ali ne povlači te riječi se “ne može shvatiti ozbiljno te zahtijeva daljnje akcije prema njemu”.

“Nemam apsolutno nikakav problem tražiti njegovu ostavku” i nastavila kako smatra da treba vrlo oštro nastupiti “kako više nikada gospodinu Tajaniju ili bilo kome drugome ne bi palo na pamet da daje slične izjave kako o Hrvatskoj, tako prema nekoj drugoj zemlji”. Bez obzira hoće li parlament glasati za njegov opoziv potrebno je jasno pokazati politički stav, dodala je Borzan.

Slovenska europarlamentarka Tanja Fajon (S&D) za hrvatske je novinare rekla kako je Tajanijeva izjava “neprihvatljiva” a isprika u kojoj kaže da je pogrešno protumačen “nešto strašno”. Najavila je kako će od Tajanija zatražiti da da ostavku. Od više talijanskih čelnika, a sada i od Tajanija, čuo se posljednjih godina “jezik revidiranja povijesti koji, s jedne strane, promovira i fašizam”, rekla je.

Tajanijeve su izjave izrečene u kontekstu predizborne kampanje i nisu samo “nedopustiv ” politički istup nego su gore od “govora prijetnje”, ocijenila je Fajon.

Fajon je rekla kako očekuje i od Europske komisije i Vijeća da zauzmu stav spram Tajanijevog istupa.

Slovenska je zastupnica skeptična spram mogućnosti da Tajani povuče izjave, odnosno da ga se na to primora glasovanjem u parlamentu, ali je najavila kako će pritisak onda postati još snažniji.

https://www.nacional.hr/filofasist-tajani-nije-razuvjerio-hrvate-i-slovence/

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, danas je održana rasprava o rezoluciji za upotrebu kanabisa u medicinske svrhe ali i o borbi i prevenciji raka na kojima je sudjelovala i voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu i članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) Dubravka Šuica, koja je ujedno i izvjestiteljica Kluba zastupnika EPP-a za usmeno pitanje i rezoluciju o upotrebi kanabisa u medicinske svrhe. Naime, pregled postojeće znanstvene literature o medicinskom kanabisu daje uvjerljive ili zadovoljavajuće dokaze da kanabis i kanabinoidi imaju terapijske učinke te da liječe kroničnu bol u odraslih, ublažavaju mučninu i povraćanje u slučaju kemoterapije i umanjuju simptome spastičnosti u pacijenata s multiplom sklerozom.

U svom obraćanju na plenarnoj sjednici zastupnica Šuica izjavila je: „U protekloj godini, moj rad u Europskom parlamentu bio je posebno usmjeren na javno zdravlje, borbu protiv raka, podizanje svijesti javnosti o toj teškoj bolesti i na pristup medicinskim uslugama i lijekovima. Prilikom izrade ove rezolucije željeli smo se usredotočiti na podupiranje kvalitetnih istraživanja lijekova koja se temelje na kanabisu, kao i na razlikovanju lijekova na bazi kanabisa koji su prošli klinička ispitivanja i koji su regulatorno odobreni, te samog medicinskog kanabisa. Jasno želim diferencirati upotrebu kanabisa za medicinske svrhe i njegovu zlouporabu!“

Izraz „medicinski kanabis“ je u velikoj mjeri nedefiniran s pravnog stajališta i ostaje nejasan i otvoren za različita tumačenja što bi se trebalo bolje definirati i urediti ovom Rezolucijom. Osim toga, važan zadatak ove rezolucije je napraviti strogu razliku između upotrebe kanabisa u medicinske svrhe i njegove zloupotrebe. Također, zemlje Europske unije u velikoj se mjeri razlikuju u pristupu propisima za kanabis, uključujući zakonodavstvo o kanabisu za medicinske svrhe, na primjer o maksimalnim razinama dopuštenih koncentracija THC-a i CBD-a.

„Čak i u onim državama članicama u kojima je medicinski kanabis zakonit, uvjeti za pristup, propisivanje, kupnju, određivanje cijena, povrat novca kao i razina znanja zdravstvenih radnika o uporabi takvih lijekova uvelike se razlikuju i predstavljaju problem za pacijente. U Rezoluciji smo pozvali Komisiju i nacionalne vlasti da rade zajedno kako bi osigurali pravnu definiciju medicinskog kanabisa i da napravimo jasnu razliku između lijekova na bazi kanabisa odobrenih od EMA-e ili drugih regulatornih agencija, medicinskog kanabisa kojeg ne podržavaju klinička ispitivanja i kanabisa za druge primjene“ - zaključila je zastupnica Šuica.

Rad europskih institucija i agencija o podizanju svijesti o značaju istraživanja i pravnoj definiciji medicinskog kanabisa od najveće je važnosti i može pomoći samo pacijentima kojima su zbilja potrebni ti lijekovi, uz stroge propise i temeljitu analizu.

„Manifesto protiv raka koji je izdan u povodu Svjetskog dana borbe protiv raka, 4. veljače, je upravo produkt intenzivnog rada intergrupe MAC (Members Against Cancer) i jako loše statistike u pojedinim zemljama Europske unije jasno pokazuju da je situacija alarmantna, da je u Europi zavladala epidemija raka, te situaciju treba riješiti na europskoj razini na način da svakom pacijentu budu jednako dostupni svi lijekovi!“

U privitku se nalazi pismo na engleskom i hrvatskom jeziku kojeg su predsjedniku Europskog parlamenta Antoniju Tajaniju uputili hrvatski i slovenski zastupnici Europske pučke stranke (EPP) u Europskom parlamentu.

U pismu se traži od predsjednika Tajanija jasna isprika i povlačenje spornih izjava od nedjelje, 10. veljače 2019. godine, u Basovizzi povodom Dana sjećanja, kada je na kraju svojeg  govora izjavio "Živio Trst, živjela talijanska Istra, živjela talijanska Dalmacija. Živjeli prognani i živjele vrijednosti naše domovine"

Voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu, potpredsjednica Odbora za vanjsku politiku i potpredsjednica Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom Dubravka Šuica, danas je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu sudjelovala u raspravi o Izvješću Europske komisije o Bosni i Hercegovini za 2018. godinu.  Riječ je o godišnjem izvješću kojim se prati napredak Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji s obzirom na to da ta zemlja ima status potencijalnog kandidata od 2003. godine, a u veljači 2016. godine službeno je podnesen i zahtjev za članstvom u EU.

Zastupnica Šuica ovom prilikom izjavila je: „Najprije želim zahvaliti Komisiji i povjereniku Hahnu na velikom zalaganju za BiH, i naravno našem izvjestitelju gospodinu Predi. Točno je da je 2015. godine bio uzlazni trend za BiH, a isto tako je točno da je 2017. taj trend nekako zaustavljen i to zaista smatram lošim. Isto tako je jako loše da 4 mjeseca nakon izbora nisu formirane sve razine vlasti. Isto tako, sve što radimo za BiH i što se radi je zbog interesa građana BiH i zbog toga se moraju provesti reforme, ali isto tako nije svejedno ni Europskoj uniji, a posebice ne Hrvatskoj, kako izgleda naša vanjska granica i kako izgleda situacija s naše vanjske granice. Zato nam je jako stalo da BiH krene najboljim putem. Ono što želim ovdje naglasiti je da mi šaljemo uporno poruke političkim vođama u BiH da se moraju dogovoriti, posebice oko izbornog zakona i danas sam dužna to ovdje spomenuti. Dakle, izborni zakon se mora promijeniti i to je nešto što je osnova svih početaka reformi i tako dalje“.

Zastupnici u Europskom parlamentu napomenuli su kako je i ovaj izborni ciklus također bio obilježen etničkom podjelom i da je izborna kampanja bila usredotočena na probleme iz prošlosti, bez konkretnih rješenja kojima bi se odgovorilo na probleme građana. Također, zastupnici su izrazili žaljenje što do izmjena izbornog zakonodavstva i usvajanja odluka Ustavnog suda nije došlo prije izbora.

„Moraju se izbjeći manipulacije s izborima koje se evidentno događaju, a ovdje se posebno referiram na članove hrvatskog naroda i hrvatski narod koji nema jednaka prava u BiH kad su izbori u pitanju i stoga smo dužni to napomenuti i ja vjerujem da kad bi se oko toga postigao dogovor da bi sve krenulo boljim putem. Stoga novi vođe, politički vođe u BiH imaju veliku odgovornost i na njima je odgovornost, a na Komisiji, na nama iz Europske unije da im na tome pomognemo“, zaključno je izjavila zastupnica Dubravka Šuica.

Dubravka Šuica u Europskom parlamentu zalaže se za uporabu kanabisa isključivo u medicinske svrhe. Baš večeras, nešto prije ponoći u Europskom parlamentu govorit će u ime svih političkih grupacija koje su podržale tzv. "oral question" ili usmeno pitanje Komisiji, kojoj predlažu rezoluciju o uporabi medicinskog kanabisa.

- U svim europskim zemljama situacija je različita i različito se tretira uporaba tih pripravaka. Mi želimo da se ujednači praksa, prije svega u tom pitanju tražimo od Europske komisije da definira medicinski kanabis, kazala je za Studio 4 HRT-a.

Traže i da svim građanima bude dopušten jednak pristup, kao i da svi zavodi za zdravstveno osiguranje imaju indikacije istih bolesti za upotrebu tog lijeka, što sada nije slučaj.

- U nekoj zemlji daje se za ovo, u nekoj za ono... Potrebno je da sve europske zemlje imaju ujednačenu praksu. Premda znamo da je zdravlje i zdravstvo po Lisabonskom sporazumu u nadležnosti države članice, ali mi svi želimo, dakle sve grupe ovaj put, nije bilo važno tko je lijevi, tko je desni... Jer smatramo da je medicinski kanabis odnosno konoplja dodatna pomoć u borbi protiv mnogih bolesti, prije svega karcinoma odnosno raka, ali i drugih bolesti. Dokazano je, i svaki dan se sve više dokazuje, da može smanjiti bolove. Stoga je šteta da ova znanstvena praksa, odnosno znanstvena istraživanja koja su već dokazala gdje pomaže medicinski kanabis, nisu primijenjene na jednak način u svim državama članicama, rekla je.

Nameće se, dakako, pitanje kako spriječiti zlouporabu.

- Mislim da to nema nikakve veze jedno s drugim jer liječnik mora propisati medicinski kanabis pa ne vjerujem da će neko dijete ili neka mlada osoba u nekoj kući gdje je obolio njegov član obitelji zlouporabiti taj lijek. Mislim da bi to bio jedan veliki paradoks, kaže Šuica i dodaje da to ne smije biti razlog da se ne dozvoli uporaba kanabisa. U Hrvatskoj je dozvoljena uporaba kanabisa, ali po strogo propisanim recepturama i to ne za sve bolesti, podsjeća Šuica.

- Najveći problem je uzgoj konoplje, koji također nije dopušten, osim za industrijsku konoplju. Mislim da i to treba na neki način relaksirati jer mislim da je pretjerani broj bolesnika, danas, ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj Uniji, Kad pogledate statistike, posebice kad se radi o raku, ali tu su i druge bolesti poput multiple skleroze, potrebno je po mom mišljenju omogućiti da svi imaju jednostavan pristup i da crno tržište prestane raditi. Taj lijek je inače užasno skup i kad ga danas liječnik u Hrvatskoj propiše, zbog toga što nije na listi HZZO-a. Pri Ministarstvu zdravstva, koliko je meni poznato, postoji Povjerenstvo koje na tome radi i ja se nadam da će se konačno i u Hrvatskoj to malo liberalizirati.

Napominje na kraju i da nikako ne bi željela da se ovo njeno zalaganje za kanabis odnosno konoplju shvati kao poticaj mladima za rekreacijske svrhe jer tome se apsolutno protivi.