Na dnevnom redu ovotjednog zasjedanja Europskog parlamenta u Strasbourgu raspravlja se o nizu tema poput povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a, ravnopravnosti spolova i politike oporezivanja u EU-u, pregledu austrijskog predsjedništva Vijeća, uspostave programa InvestEU, Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), posebnim odredbama za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) i brojnim drugima.

Voditeljica hrvatske EPP HDZ/EPP delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica prilikom rasprave o ESF+ fondu istaknula je važnost postizanja veće fleksibilnosti za dobivanje sredstava:

,,Pozdravljam ovaj prijedlog Europske komisije o Europskom socijalnom fondu (ESF+) plus za razdoblje od 2021.-2027. Ne radi se samo o zapošljavanju i socijalnoj uključenosti nego ovaj socijalni fond ostaje dio kohezijske politike, a uključit će Europsku inicijativu za mlade i niz drugih programa koje će nastaviti biti dijelom kohezijske politike. Budući da se radi sada o 106 milijardi eura, mislim da je to dovoljan novac, koji podrazumijeva u ovom trenutku 27% cjelokupne kohezijske politike. Smatram da je dobro da će se pojednostaviti način dobivanja ovih sredstava, da postoji veća fleksibilnost i da će se optimizirati postojeći postupci. U svakom slučaju, dobar je ovo iskorak i Europski socijalni fond plus sam podržala današnjim glasovanjem''.

Podsjetimo, potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Dubravka Šuica u ulozi izvjestiteljice u sjeni za mišljenje AFET-a radila je na izvješću Posebne odredbe za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg):

,,Moj interes za ovu temu proizlazi iz činjenice što sam bila izvjestiteljica u sjeni za mišljenje Odbora za vanjske poslove na ovu temu. Posebno želim zahvaliti onima koji su radili u odboru za regionalni razvoj i koji su doprinijeli da ova tema dobije na značaju na način da očekujemo da se pojednostave procedure, da se lakše dolazi do sredstava, naravno da postoje kontrole, ali da ne budu višestruke i to je osnovni razlog. Znamo zbog čega je INTERREG osnovan, da zemlje koje dijele granicu, bilo na kopnu ili na moru, ostvare bolju suradnju. Ono što ovaj prijedlog govori je to da su ovo mali projekti, od građana prema građanima. To zaista pozdravljam i nadam se da će ovo izvješće doprinijeti da dođe do veće fleksibilnosti, boljeg korištenja, smanjivanja administrativnih barijera i da će ovi projekti zaista koristiti našim građanima, a iznos od 11 milijardi € nije zanemariv, stoga pozdravljam inicijativu i naravno Parlament koji je ispravio svojim amandmanima osnovno izvješće’’.

Voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu i potpredsjednica Odbora za vanjsku politiku Dubravka Šuica sudjelovala je tijekom plenarne sjednice Europskog parlamenta u Strasbourgu u raspravi o programu aktivnosti rumunjskog predsjedništva u Vijeću EU. Od 1. siječnja 2019. godine Rumunjska je po prvi put u svojoj povijesti preuzela dužnost predsjedanja Vijećem EU, a dio je rotirajućeg trija kojeg čini i Republika Hrvatska.

Program rumunjskog predsjedništva usmjeren je na četiri glavna prioriteta koja će osigurati veću koheziju i jednak razvoj za sve građane Unije, jačati sigurnost Europe kroz povećanu suradnju država članica za zaštitu od novih sigurnosnih izazova, podržati jačanje globalne uloge Europske unije te jačati zajedničke europske vrijednosti prvenstveno kroz jačanje solidarnosti. Također, rumunjsko predsjedništvo nastojat će osigurati jednake prilike i jednako postupanje za žene i muškarce te povećanu uključenost građana, a posebice mladih ljudi u razgovore o budućnosti Europe.

Povodom predstavljanja programa aktivnosti rumunjskog predsjedništva, zastupnica Šuica je izjavila: „Draga predsjednice rumunjske vlade, drago mi je da ste danas ovdje i da je prvo rumunjsko predsjedanje na djelu, a time je počelo i predsjedanje ovog trija u kojem sudjeluje i moja zemlja Hrvatska i nadam se da ćemo dobro surađivati. Pogledala sam vaše prioritete i sigurno je da su kohezija i konvergencija vrlo važne, kao i donošenje Višegodišnjeg financijskog okvira te će to sve biti vaš težak zadatak. Sviđa mi se što se spomenuli nejednakosti u istočnoj i zapadnoj Europi, kao i na sjeveru i jugu, te mi je drago što želite na tome raditi i nadam se da ćete u tome uspjeti jer to nam je svima u interesu. Spominjanje sigurne Europe je vrlo važno jer i Rumunjska i Bugarska i Hrvatska žele ući u Schengen i nadam se da ćete na tome intenzivno raditi i da ćete svima nama pomoći da uđemo u Schengenski prostor i da se konačno dokine Europa s dvije brzine“.

Rumunjsko predsjedništvo Vijećem EU obvezalo se, između ostalog, da će podržati sve efikasne politike koje će se boriti protiv online dezinformiranja i „fake news-a“ kroz veću medijsku pismenost i razvoj europskih mehanizama za dijeljenje najboljih praksi za suzbijanje dezinformiranja građana. Ove politike bit će od iznimne važnosti s obzirom na skorašnje održavanje izbora za Europski parlament.

„Također, spomenuli ste u svojim prioritetima jaku Europu, Europu kao globalnog partnera, suradnju s NATO savezom i naravno da je to je vrlo važno. Međutim, ono što me najviše brine je zadnja točka u vašim prioritetima, a to je Europa zajedničkih vrijednosti. Moram vam postaviti nekoliko pitanja. Puno je prosvjeda na ulicama Rumunjske te se govori o vladavini prava i kaže se da je vladavina prava pitanje supsidijarnosti, a to je stajalište s kojim se nikako ne možemo složiti. Jeste li čuli što govore građani Rumunjske na ulicama, jeste li čuli što vam oni žele poručiti i jeste li stali u obranu vladavine prava? To je ono što je vrlo važno i na ta pitanja bi trebali odgovoriti kako bi i vaše predsjedavanje bilo uspješno“, zaključila je zastupnica Šuica.

Mandat rumunjskog predsjedništva odvija se u vrlo dinamičnom razdoblju u kojem će se Europska unija suočiti sa završetkom pregovora oko Brexita, pregovorima oko novog Višegodišnjeg financijskog okvira te s novim izborima za Europski parlament. Stoga je izgradnja snažnije i povezanije Europske unije jedan od glavnih ciljeva rumunjskog predsjedništva. Podsjetimo da će u sklopu rotirajućeg trija predsjedništva Vijeća EU, Republika Hrvatska od 1. siječnja 2020. godine po prvi put preuzeti ovu veliku odgovornost

Dubravka Šuica, zastupnica u Europskom parlamentu i voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije nominirana je za najbolju zastupnicu Europskog parlamenta u kategoriji Zdravlje za doprinos u borbi protiv karcinoma u sklopu nagrade „MEP Awards“. Zastupnicu Šuicu nominirale su čak tri vodeće organizacije; Europska liga protiv raka (ECL), Hrvatska liga protiv raka (HLPR) te udruga „Nismo same“.

Već duže od godinu dana, zastupnica Šuica organizira niz konferencija pod nazivom „Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?“ diljem Republike Hrvatske. Uz projekt „Fight&Win“, zastupnica Šuica aktivno sudjeluje u neformalnoj grupi zastupnika Europskog parlamenta „Members Against Cancer“ gdje je kroz protekle tri godine sudjelovala u brojnim panelima i raspravama o borbi protiv karcinoma, pritom zagovarajući jačanje svijesti o prevenciji i ranom dijagnosticiranju karcinoma, jednak pristup visoko kvalitetnoj skrbi i liječenju pacijenata s rakom te strožu kontrolu duhanskih proizvoda. Na temelju ove neformalne skupine zastupnika u Europskom parlamentu, a na inicijativu zastupnice Šuice, slična inicijativa zastupnika osnovana je i u Hrvatskom saboru. Kako bi dodatno pomogla pacijentima oboljelim od raka i omogućila im dostojanstvene uvjete za život, zastupnica Šuica se u svom radu u Europskom parlamentu zalaže i za mogućnost šire upotrebe konoplje u medicinske svrhe kao izvjestiteljica u ime Kluba zastupnika Europske pučke stranke.

Istaknuti angažman zastupnice Šuice u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) dodatno potvrđuje njenu nominaciju za jednu od najboljih zastupnica Europskog parlamenta. Predanim i dugogodišnjim radom na temama poput klimatske diplomacije, borbe protiv klimatskih promjena, borbe protiv proizvoda dvojne kvalitete na jedinstvenom tržištu Europske unije, smanjenja količine plastike u okolišu i moru, zaštite radnika od izlaganja kancerogenim tvarima te brojnim drugim temama, zastupnica Šuica znatno je pridonijela očuvanju javnog zdravlja svih europskih građana.

Podsjetimo, konferencije su održane u  Dubrovniku, Splitu, Zadru, Rijeci, Osijeku i Varaždinu, a 17. prosinca će se velika konferencija održati u Zagrebu na kojoj će glavni govornik biti predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, te ministar zdravstva Milan Kujundžić, predsjednik Hrvatskog onkološkog društva Eduard Vrdoljak, zastupnik u Europskom parlamentu i bivši slovenski premijer Alojz Peterle,  tajnik Hrvatske lige protiv raka doktor Domagoj Eljuga te psihijatar doktor Ivan Ćelić.  Osnivačica portala i udruge “Nismo same” Ivana Kalogjera Brkić podijelit će svoja iskustva sa sudionicima konferencije.

Nakon niza konferencija održanih u Hrvatskoj, „Fight&Win“ se seli i u srce Europe, u Bruxelles, 29. siječnja 2019. godine.

 Voditeljica EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica sudjelovala je na panel diskusiji „Direktiva o autorskom pravu na Jedinstvenom digitalnom tržištu EU: članci 11. i 13.“ koja se održala u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišnog interdisciplinarnog poslijediplomskog specijalističkog studija „Intelektualno vlasništvo“, u petak, 11. siječnja 2019. godine.

Uz zastupnicu u europskom Parlament  Dubravku Šuicu, panelisti su bili i ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, eurozastupnici Jozo Radoš i  Željana Zovko te voditeljica studija „Intelektualno vlasništvo“ izv. prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković, a panel je vodila novinarka i urednica HRT-a Elizabeta Gojan. Organizaciju ovog panela podržavaju udruženja DHFR, HDS, HUZIP, ZAPRAF i HGU, a na panelu su sudjelovali i brojni umjetnici. 

U raspravi je istaknuto kako će se primjenom Direktive osigurati europski sustav ostvarivanja prava autora i kreatora sadržaja u digitalnom dobu, te bolji pravni instrumenti kreativnim, kulturnim i medijskim industrijama koje uvelike doprinose europskomu gospodarstvu.

Ministrica kulture jasno je ponovila kako Vlada RH podržava usvajanje Direktive i naglasila kako od samog početka kontinuirano zastupa stav da Direktiva bude usvojena na način da se sačuvaju osnovni principi koji moraju biti jednako zastupljeni u analognom i digitalnom obliku. Istaknula je kako je zaštita autorskih prava doseg koji ima dugu tradiciju građenu tijekom više od stotinu godina. „Samo zato što se pojavila tehnologija koja je našla način da te principe zaobiđe, mi ne smijemo odustati od zaštite principa", istaknula je.

„Mislim da se kroz pregovore uspjelo u tekstu osigurati da neke dileme koje su postojale na početku vezano uz moguće ograničavanje sloboda, filtriranje, moguće sankcije za krajnje korisnike, da je to sve otklonjeno i da smo danas pred usvajanjem teksta koji je iznimno afirmativan za autore i koji će zapravo prvi put osigurati da oni koji stvaraju sadržaje, od kojih neki drugi korištenjem tih sadržaja sebi osiguravaju velike profite, na jedan način dobiju pravičnu naknadu kroz kolektivni sustav ostvarivanja prava", pojasnila je. Direktivom se nastoji internetske platforme definirati odgovornima za sadržaj koji se na njima nalazi, te osigurati da građani mogu slobodno i bez odgovornosti po pitanju autorskog prava na takve platforme postavljati i dijeliti sadržaje.

Ministrica je otklonila navode o mogućem kraju interneta i pritajenoj cenzuri sadržaja. „To je potpuno neutemeljeno. Ova direktiva nema ni natruhe nečega što bi moglo ograničiti slobode. Tu se samo govori o tome da oni koji ostvaruju profit koristeći tuđe sadržaje, i to profit u prvom redu od oglašavanja, jedan dio tih prihoda usmjerene prema naknadi onih koji su sadržaje stvorili", rekla je.

Istaknuvši važnost da se u digitalnome vremenu hrvatsko zakonodavstvo vezano za zaštitu autorskih prava unaprijedi, ministrica je dodala da se u cijelosti moraju poštivati dosadašnja postignuća koja se odnose na pravičnu naknadu autorima i zakonito korištenje autorskih djela.
Odgovarajući na pitanja ministrica kulture je isticala kako svaki autor sadržaja, to jest osoba s imenom i prezimenom koja svojim talentom i kreativnošću stvara takav sadržaj ima pravo na pravičnu naknadu za svoj rad. „Najviši profesionalni standardi moraju se primijeniti u stvaranju poslovnih modela“, rekla je ministrica

Želeći istaknuti važnost reforme autorskih prava čiji je cilj osigurati uravnoteženiji zakonski okvir za sve dionike koji stvaraju u digitalnom okruženju, ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, uz saveznu ministricu za kulturu i medije Njemačke Moniku Grütters i druge europske ministre kulture, svojim je potpisom podržala tekst Deklaracije ministara kulture država članica EU vezano uz prijedlog Direktive o autorskim pravima. Deklaracija poziva na nastavak pregovora koji se odnose na budućnost kulturnih i kreativnih industrija i bolje funkcioniranje digitalnog tržišta u Europi uz potvrđivanje suverenog prava država članica u obrani zajedničkih interesa i temeljnih vrijednosti, kao što su pravednost, kulturna raznolikost, medijski pluralizam i neovisnost medija.

Voditeljica studija „Intelektualno vlasništvo“ izv. prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković predstavivši kako se Direktiva o autorskom pravu na Jedinstvenom digitalnom tržištu trenutno nalazi u fazi trijaloga između Europske komisije, Vijeća i Europskoga parlamenta, pojasnila je na što se točno odnose članci 11. i 13.

Članak 11. odnosi se na novinske izdavače, a uvodi novo pravo pomoću kojeg bi novinski izdavači na digitalnom tržištu mogli kontrolirati kako se njihovi sadržaji prenose, stavljaju na raspolaganje javnosti, kako se umnožavaju, te odrediti uvjete licenciranja. Članak 13., odnosi se na kreativne i kulturne industrija koje stvaraju audiovizualne i slične sadržaje, a cilj je članka da uspostavi ravnotežu u pogledu tzv. vrijednosnog jaza. Drugim riječima, rekla je, trebao bi posredovati da platforme za dijeljenje sadržaja poput YouTubea i Googlea dio svojih golemih profita usmjere prema stvarateljima tih sadržaja. Direktiva je u prvome redu usmjerena na to da stvori ravnotežu i pravičan odnos na jedinstvenom digitalnom tržištu između, s jedne strane, kreativnih kulturnih i medijskih industrija i, s druge strane, velikih internetskih medijskih platformi, rekla je Matanovac Vučković.

„Niti jedna od odredaba Direktive nije usmjerena prema krajnjim korisnicima, pojedincima, prema nekomercijalnom korištenju. Direktiva je usmjerena na internetske platforme koje bi zapravo trebale postati odgovorne za one sadržaje koji se putem njih dijele i prikazuju u javnosti, te dio prihoda koje ostvaruju dijeleći te sadržaje dati kulturnim i medijskim industrijama", pojasnila je.

Hrvatska europarlamentarka Dubravka Šuica, istaknula je kako je riječ o vrlo složenom legislativnom postupku i kompleksnome pitanju koje je u Direktivi izloženo na čak 66 stranica, uključivo amandmane. Članovi Parlamenta dosad su se dvaput izjašnjavali o njoj – u srpnju i u rujnu, a hrvatski zastupnici koji pripadaju Europskoj pučkoj stranci su oba puta glasali za Direktivu. Direktiva je sad u procesu trijaloga i konačni ishod ovisi o rezultatima sastanka koji je planiran za 21. siječnja.

Željana Zovko, članica Europskog parlamenta, protivljenje Direktivi ocjenjuje kao „tiraniju mediokriteta koja napada i jednostavno pokušava uniformiranjem popularne kulture dovesti sve nas na istu razinu". Zastupnica Zovko je posebno istaknula važnost očuvanja kulturne raznolikosti i  prava domaćih autora, umjetnika i novinara na pravičnu naknadu za svoj rad. Istaknula je kako postoji izravna veza između zaštite kulturne i medijske raznolikosti i razvoja demokratskih standarda što je iznimno važno za svako društvo.

Jozo Radoš, eurozastupnik koji je glasao protiv usvajanja Direktive, objasnio je kako on načelno nije protiv Direktive, već smatra da ona nije dovoljno dobro izbalansirana, budući da i dalje postoji niz otvorenih pitanja te smatra da je važno prije konačnog glasovanja te nejasnoće razjasniti. Posebno je zabrinut oko mogućeg ograničavanja sloboda.

Panel je izazvao veliko zanimanje kulturne i političke javnosti, a raspravi koja je dupkom napunila rektorat Sveučilišta u Zagrebu nazočili su i potpredsjednik HAZU-a Frano Parać, potpredsjednica saborskog Odbora za obrazovanje i kulturu Vesna Bedeković, državni tajnik Ministarstva kulture Krešimir Partl, ravnatelj Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) Miran Gosta, glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić, ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Ljiljana Kuterovac, predsjednica Odbora za kulturu zagrebačke gradske skupštine Dubravka Brezak Stamać, te velik broj uglednih autora, filmskih i glazbenih umjetnika, kao i predstavnika medijskih kuća. (MK/Hina)