Izvjestitelj Europskog parlamenta (EP) za Srbiju izjavio je u ponedjeljak da Srbija općenito dobro napreduje na putu prema EU-u i da otvorena pitanja s Hrvatskom radije treba rješavati bilateralno nego na razini Unije.

Izvjestitelji za Srbiju i Kosovo David McAllister i Ulrike Lunacek predstavili su Odboru za vanjsku politiku EP-a nacrte izvješća o napretku tih dviju zemalja.

“Srbija općenito govoreći dobro napreduje na putu prema EU-u, do sada je otvoreno šest poglavlja, a jedno zatvoreno. Ipak, pred Srbijom je još dosta posla kada je riječ o vladavini prava, borbi protiv korupcije, organiziranog kriminala, zaštite manjinskih prava, slobode izražvanja i medija“, rekao je novinarima McAllister, član njemačke Kršćansko demokratske unije (CDU).

Što se tiče otvorenih pitanja između Hrvatske i Srbije, istaknuo je da se uvijek zauzima za to da ona rješavaju bilateralno, a kada se ona tiču više zemalja onda ih treba rješavati na razini EU-a.

U raspravi su sudjelovali i hrvatski zastupnici Dubravka Šuica, Marijana Petir i Tonino Picula.

Šuica je rekla da Hrvatska ne želi blokirati Srbiju na njezinu putu prema EU-u, ali da će ona morati riješiti više otvorenih pitanja.

“Otvorena pitanja koja imamo sa Srbijom morat ćemo rješavati tijekom pregovora. Nisam zagovornik toga da ta pitanja budu razlog za neotvaranje poglavlja, ali kod zatvaranja poglavlja ta pitanja moraju biti riješena”, rekla je Šuica.

Podsjetila je da se radi o pitanju nestalih, povratku kulturnog blaga, granice i srbijanskom zakonu o univerzalnoj jurisdikciji.

Picula je rekao da je konstruktivno rješavanje preostalih bilateralnih pitanja Srbije sa susjedima vrlo važno za njezino napredovanje prema EU-u.

“Pod time mislim na utvrđivanje sudbine nestalih u agresiji na Hrvatsku, rješavanje granične demarkacije i povratak otetog kulturnog blaga. To bi pomoglo zatvaranju otvorenih pitanja iz prošlosti i omogućilo punu suradnju u približavanju europske budućnosti za Srbiju“, poručio je Picula.

Dio slovenskih zastupnika, poput Ive Vajgla i Tanje Fajon spominjali su pitanje hrvatske blokade srbijanskih pregovora.

Picula je rekao da tu nije riječ o blokadi nego o nekoj vrsti pozitivnog pritiska kako bi se provele reforme. “Ne treba miješati događaje. Primjer prave blokade bilo je onemogućavanje Hrvatske od strane Slovenije”, rekao je Picula.

Marijana Petir zamolila je izvjestitelja McAllistera da pomogne u rješavanju pitanja srbijanskog zakona o univerzalnoj jurisdikciji.

“Očekujemo da se sporni članci toga srbijanskog zakona ukinu”, rekla je Petir, ističući probleme u Srbiji u vezi s vladavinom prava, slobodom medija, suradnji s Haškim sudom te velikim utjecajem Rusije.

Uz pohvalu dosada učinjenog u Srbiji, većina sudionika u raspravi ukazivala je na probleme u vezi s pravnom državom, korupcijom i organiziranim kriminalom, slobodom medija i netransparentnim vlasništvom nad medijima, pritiskom i zastrašivanjem novinara te manjinskim i ljudskim pravima.

Više zastupnika spomenulo je i uhićenje bivšeg kosovskog premijera Ramusha Haradinaja na temelju uhidbenog naloga Srbije, iako je dvaput oslobođen na Haškom sudu.

Izvijestiteljica za Kosovo Ulrrike Lunacek izrazila je zadoljstvo što je Kosovo dobilo međunarodni telefonski pozivni broj, ali je nezadovljna što još nije došlo do ukidanja viza za kosovske građane te je pozvala kosovske vlasti da ispune preostala dva uvjeta kako bi Kosovari mogli putovati u EU bez viza.

Pozvala je i preostalih pet članica EU-a, koje još nisu priznale Kosovo da to učine što prije te EU da izvrši pritisak na Srbiju kako bi ukinula zastarjele uhidbene naloge.

Nakon predstavljanja nacrta, članovi Odbora mogu do 18. siječnja podnositi amandmane o kojima će se glasovati krajem veljače. Kada se usvoje na razini odbora ti tekstovi kao prijedlozi rezolucije idu na odlučivanje na sjednicu Europskog parlamenta u ožujku.

http://www.nacional.hr/izvjestitelj-ep-a-za-bilateralno-rjesavanje-otvorenih-pitanja-izmedu-hrvatske-i-srbije/

Izvjestitelji za Srbiju i Kosovo David McAllister i Ulrike Lunacek predstavili su Odboru za vanjsku politiku EP-a nacrte izvješća o napretku tih dviju zemalja. U raspravi je sudjelovala i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove EP-a. "Vidi se pomak, ali jos je puno nedostataka. Dinamika pregovora ce ovisiti o vladavini prava i normalizaciji odnosa s Kosovom. Vanjsku i sigurnosnu politiku treba uskladiti s politikom Europske unije te sto prije rjesiti otvorena pitanja s Hrvatskom poput granice, nestalih osoba, povrata kulturnog blaga, statusa hrvatske manjine, sukcesije i pravosudne suradnje ili tzv. Regionalne u univerzalne jurisdikcije ( mini-Haag).

Izvjestitelji za Srbiju i Kosovo David McAllister i Ulrike Lunacek predstavili su Odboru za vanjsku politiku EP-a nacrte izvješća o napretku tih dviju zemalja. U raspravi je sudjelovala i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove EP-a. "Vidi se pomak, ali jos je puno nedostataka. Dinamika pregovora ce ovisiti o vladavini prava i normalizaciji odnosa s Kosovom. Vanjsku i sigurnosnu politiku treba uskladiti s politikom Europske unije te sto prije rjesiti otvorena pitanja s Hrvatskom poput granice, nestalih osoba, povrata kulturnog blaga, statusa hrvatske manjine, sukcesije i pravosudne suradnje ili tzv. Regionalne u univerzalne jurisdikcije ( mini-Haag).

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sastao se danas, u Banskim dvorima, sa zastupnicima iz Republike Hrvatske u Europskom parlamentu u mandatu od 2014. do 2019.

Uz predsjednika Vlade bio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier.

„Sastanak sa hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu održan je na moju inicijativu.  Tajming sastanka je, po mom, sudu, vrlo dobar i koristan zato što je na početku druge polovice mandata. Ovo je prvi susret predsjednika Vlade sa zastupnicima u Europskom parlamentu, a ja sam treći premijer otkad su zastupnici izabrani“, kazao je predsjednik Vlade i nastavio: „Želim održavati kontinuirani dijalog sa zastupnicima u Europskom parlamentu jer njih jedanaestero ima važnu  ulogu u zakonodavnom procesu Europske unije jer velik broj zakonskih akata izravno je primjenjiv u hrvatskom pravnom sustavu ili ga Sabor transponira u naš pravni sustav“. Naglasio je da je uloga Europskog parlamenta i hrvatskih zastupnika izuzetno važna i za ukupne demokratske procese u zemlji, kao i za kvalitetnu koordinaciju s aktivnostima na razini Vlade te na razini Europskog parlamenta i Sabora.

„Razmotrili smo nekoliko ključnih tema koje su u ovom trenutku na dnevnom redu europskih institucija, prije svega budućnost Europske unije nakon odluke 15 milijuna Britanaca na referendumu prije nekoliko mjeseci, počelo je malteško predsjedanje, imat ćemo šezdesetu obljetnicu Rimskih ugovora 25. ožujka u Rimu. Tema budućnosti europskog projekta je zajednička i raspravljat će se i na razini Europskog vijeća i na razini Europskog parlamenta“, rekao je. Dodao je da je bilo riječi i o daljnjem pristupanju Hrvatske u Schengenski prostor, aktivnostima koje se tiču naše politike prema zemljama jugoistoka Europe te nizu drugih zakonskih projekata koji su važni za Republiku Hrvatsku, od Europskog semestara, ekonomsko-financijskih tema do pitanja iz područja energetike, poljoprivrede i javnoga zdravstva. „Sve su to pitanja o kojima naše kolegice i kolege na dnevnoj bazi zauzimaju stavove, donose odluke i glasuju sukladno svojim političkim obiteljima“.

„Pokazali smo spremnost ove Vlade i svih resora da ih detaljno informiraju o stajalištima hrvatske Vlade, da sve informacije koje imamo, a one su detaljne i korisne, budu na raspolaganju, bilo kroz Stalno predstavništvo Republike Hrvatske pri Europskoj uniji u Bruxellesu, bilo kroz Ministarstvo vanjskih i europskih poslova“, kazao je.  

Predsjednik Vlade naglasio je da želi ove sastanke održavati periodično kada se za to ukaže potreba, ali minimalno dva puta godišnje. „Očekujem da potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier ovaj dijalog vodi i redovitije prigodom svojih posjeta Bruxellesu“, dodao je.

Istaknuo je da je ova Vlada izrazito proeuropski orijentirana. „Te stavove dijele i hrvatski zastupnici koji su izabrani 2014. i očekujem da tu sinergiju, međusobnu komunikaciju i podršku ostvarujemo na ključnim europskim dosjeima“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.

Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica kazala je kako zastupnici ne žele u Europskom parlamentu djelovati kao „freelanceri“, već kako žele zastupati nacionalne interese i interese koje promovira Vlada Republike Hrvatske. „Mi predstavljamo građane Republike Hrvatske, ali istovremeno predstavljamo i ono što ova Vlada želi komunicirati s građanima“. Dodala je da se nalazimo u delikatnom trenutku u kojem je Europska unija malo poljuljana, ali nije ugrožena. „Želimo otkloniti populizam, posebno onaj koji bi se eventualno mogao dogoditi u Hrvatskoj“. Naglasila je da će se bez obzira na to što proširenje trenutno nije prva točka na dnevnom redu Europske unije zalagati za stabilnost u susjedstvu.

Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula pozdravio je i format i sadržaj današnjeg sastanka. Kazao je kako Europska unija već ovoga trenutka ne izgleda onako kako je izgledala kada su hrvatski zastupnici izabrani u Europski parlament. „Hrvatska je ušla kao 28 članica, a vjerojatno će ovaj mandat će dočekati kao 27 članica.  Europska unija se nalazi u ozbiljnim iskušenjima, koji su političke, ekonomske i organizacijske prirode. Današnji sastanak samo je podvukao značaj jedne strukturirane, sustavne suradnje koju bi trebali ostvariti mi koji zastupamo različite političke opcije u Europskom parlamentu i izvršna vlast koja nosi posebnu odgovornost za ono što se događa u Republici Hrvatskoj“, kazao je. Dodao je da su informacije koje su dobili od predsjednika Vlade i ministra vanjskih i europskih poslova korisne te da je dogovoren način rada u budućnosti. "Vjerujem da samo na takav način možemo doista zajedno poraditi na realizaciji nacionalnih ciljeva", rekao je.

Novinare je zanimalo je li s hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu razgovarao i o pitanjima terorizma i izbjeglica, predsjednik Vlade je kazao: „Da, u širem kontekstu sigurnosne i vanjske politike Europske unije, među kojima je terorizam jedna od temeljnih prijetnji na koje moramo reagirati kvalitetnijom suradnjom svih policijskih i obavještajnih službi država članica, međutim detaljnije o toj temi danas nije bilo govora, kao ni o izbjeglicama.“

Na upit je li s Mostom dogovoren model otkupa INA-e  i kao i o najavama dijela braniteljske populacije o prijenosu dionica u braniteljski fond, predsjednik Vlade Plenković ponovio je da je Vlada sastavljena od HDZ-ovih i Mostovih ministara i da se radi o jedinstvenome stavu te je najavio da će ministar zaštite prirode i energetike Slaven Dobrović  danas detaljnije  izvijestiti javnost o stavovima svoga ministarstva.

„Konsolidirani  model koji sam predstavio prošlog tjedna po nama je najprimjereniji i najkorisniji model  za otkup MOL-ovih dionica INA-e. Smatramo da je inicijalna javna ponuda za dionice HEP-a 25 minus jedan posto način na koji će Hrvatska  ostvariti punu kontrolu dvije ključne energetske kompanije, i HEP-a i INA-e  i na taj način priskrbiti sredstva za otkup bez kreiranja novog javnog duga. Kad je riječ o hrvatskim braniteljima, ova je Vlada njima dala posebnu pozornost. Vi znate da ministar Medved radi zajedno  s braniteljskim udrugama u partnerskome duhu na novom Nacrtu jedinstvenoga zakona o pravima hrvatskih branitelja, a kad je riječ o zakonskom okviru za ovu inicijalnu ponudu, mi ćemo sva pitanja koja su na dnevnom redu staviti na stol“, odgovorio je predsjednik Vlade.

Na upit o tome hoće li u vezi otkupa dionica INA-e uslijediti razgovor s predsjednikom SDP-a Davorom Bernardićem koji je uputio pismo predsjedniku Vlade, premijer je kazao: „To je tema koja, po mojem dubokom uvjerenju, zahtijeva širok politički konsenzus svih aktera. Susreo sam se nekoliko puta s gospodinom  Bernardićem otkad je izabran;  imamo puno zajedničkih tema. Razgovarat  ćemo s SDP-om i ostalim političkim strankama o INA-i, o načinu i modelu kako da otkupimo dionice MOL- a,  i ne samo o toj temi nego i o nizu drugih.“

Na pitanje razmišlja li se o promjeni uredbe prema kojoj bivši predsjednik Vlade Tihomir Orešković koji se zaposlio u Nizozemskoj i ondje otišao s osiguranjem o trošku hrvatskih poreznih obveznika, predsjednik Vlade je rekao da ta uredba postoji već dulje vremena. „Tu vrstu zaštite nakon prestanka mandata trenutno  ima relativno uski krug osoba, odnosi se za najviše dužnosnike na razdoblje  do šest mjeseci, dakle za bivšeg predsjednika vlade do 19. travnja. Razmotrit ćemo tu temu; uvijek se bivši dužnosnik može odreći te zaštite,  naravno da onda odgovarajuće službe MUP-a na temelju sigurnosne procjene, to mogu prihvatiti. Razgovarat ćemo o toj temi, dobio sam tu informaciju početkom ovoga tjedna. Vidjet ćemo što je najprimjerenije i što ne bi trebalo, po mom sudu, iz razloga koji u sigurnosnom smislu ne bi trebali biti posebno problematični, dodatno opterećivati hrvatski proračun i njegove obveznike“, dodao je.

Novinari su tražili da predsjednik Vlade komentira „tajnovitost“ službenoga puta predsjednice Republike u Sjedinjene Američke Države, predsjednik Vlade je kazao:  „Prepustio bih Uredu predsjednice da komentira te teme. Siguran sam da će tijekom svog boravka u Americi voditi važne i korisne razgovore  za Hrvatsku.“