Zastupnici u Europskom parlamentu Dubravka Šuica, Ivana Maletić i Ivan Jakovčić organizirali su u utorak u Bruxellesu konferenciju na kojoj je predstavljen Centar za rehabilitaciju osoba s Downovim sindromom (DS) iz Pule, koji je jedinstven u europskim okvirima jer u rehabilitaciju uključuje dijete s DS-om, roditelje i sve članove obitelji te stručnjake svih profila.
“To je rehabilitacija s cjelokupnom socijalnom uključenošću u proces, djeteta, roditelja i stručnjaka svih profila. Danas smo pokazali da je hrvatski model liderski model u Europi”, rekla je ravnateljica i suutemeljiteljica Centra u Puli Branka Butorac.
Ona je sudionicima konferencije predstavila rad Centra i model multidisciplinarne rehabilitacije, koji daje vrlo dobre rezultate. Na kraju konferencije, mladići i djevojke s Downovim sindromom poslužili su u jednom kafiću u Europskom parlamentu kavom i kolačima sudionike konferencije kako bi pokazali što su naučili kroz rehabilitaciju.
Centar postoji od 2005. godine i do sada je kroz njega prošlo 400 djece, što je četvrtina populacije osoba s DS-om u Hrvatskoj, te još oko 70-tak osoba iz BiH, Slovenije, Crne Gore, Kosova, Slovačke.
Centar ima dnevni kapacitet za 30 polaznika rehabilitacije, a na rehabiliciju se čeka oko šest mjeseci.
Centar je koristio i sredstva iz programa Erasmus plus te ostvario suradnju sa sličnim institucijama te djecom i mladima s DS-om iz Belgije i Francuske.
Na konferenciji su govorili i roditelji o svojim iskustvima i kako im je Centar pomogao u prihvaćanju i razumijevanju situacije kada se u obitelji rodi dijete s DS-om.
Zastupnica Dubravka Šuica je rekla da je Centar izvanredan primjer višedisciplinarnog pristupa djeci i mladima sa DS-om kojeg je prepoznala Europa pa čak i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
“Ponosna sam i sretna što ste s nama i na sve što je postigao Centar u Puli. Ovo je primjer koliko mala Hrvatska ima potencijala i može puno postići – duhom, ljubavlju, znanjem i inovativnošću“, pozdravila je zastupnica Ivana Maletić tridesetak mladih i djece sa DS-om u pratnji njihovih roditelja i djelatnika Centra u Puli.
“Napravili smo dobru stvar i ovo je neka vrst zahvale svim djelatnicima Centra u Puli koji je mnogima bio od pomoći u proteklih desetak godina“, poručio je zastupnik Ivan Jakovčić, dodajući kako je ovo “fenomenalno iskustvo, ne samo hrvatsko i istarsko, nego i svjetsko” u radu na rehabilitaciji djece, koji je pomogao i djeci s DS-om, njihovim roditeljima i čitavoj obitelji.
Na konferenciji su govorili profesor Jean Adolphe Rondal sa belgijskog Sveučilišta u Liegeu ukazujući na potrebe ranog treninga jezičnih vještina s djecom koja su rođena s DS-om.
Denise Vojvoda-Škrobe iz Centra za socijalnu skrb u Pulu ukazala je na važnost i značenje „aktivnih roditelja u rehabilitaciji djece s DS-om“. Profesorica Vida Čulić sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu predstavila je rezultate svojeg znanstvenog rada i specijaliziranog monitoringa osoba s DS-om od rođenja do odrasle dobi. Osim roditelja, o svojim iskustvima u radu s djecom s DS-om govorili su i učitelji i volonteri koji intenzivno rade s djecom i mladima s DS-om.
Na poziv zastupnika Ivana Jakovčića te zastupnica Dubravke Šuice i Ivane Maletić, Europski parlament su posjetili polaznici rehabilitacijskih programa Centra za Downov sindrom iz Pule. Nakon sudjelovanja na Konferenciji o multidisciplinarnoj rehabilitaciji osoba s Downovim sindromom, dvanaestoro polaznika pulskog Centra eurozastupnicima su u parlamentarnom kafiću posluživali kavu i kolače.
Cijenjeni u Europi
- U Europskom parlamentu prikazali smo iznimno uspješan model rehabilitacije osoba s Downovim sindromom s cjelokupnom socijalnom uključenošću u taj proces, dakle i djeteta i roditelja i stručnjaka svih profila. Pokazali smo da je hrvatski model Centra za Downov sindrom iz Pule vodeći europski model. Eurozastupnici i drugi kreatori politike prikupili su danas, nadam se, iskustvo koje će im pomoći u pripremi i prihvaćanju kvalitetnijih direktiva na korist rehabilitacije osoba s Downovim sindromom, izjavila je dr. Branka Butorac, ravnateljica Centra.
Prema svojim rehabilitacijskim programima i rezultatima pulski Centar za Downov sindrom jedinstven je u Hrvatskoj i među najcjenjenijima u Europi, rekao je zastupnik Ivan Jakovčić (IDS-ALDE).
Vrijedno iskustvo
- Kada je prije više od deset godina, u vrijeme dok sam bio istarski župan, na moj stol došao prijedlog o osnivanju Centra za Downov sindrom u Puli bio sam oduševljen tom inicijativom. Pokrenuli su je stručnjaci i roditelji koji se izravno susreću s problemima osoba s Downovim sindromom. Dr. Butorac i ostali stručnjaci Centra, ovdje u Europskom parlamentu, pokazali su ne samo istarsko, hrvatsko, već i svjetski vrijedno iskustvo u rehabilitaciji djece s Downovim sindromom, ali i način pomaganja njihovim obiteljima, poručio je Jakovčić i naglasio da je iznimno sretan što je bio dio tima koji je omogućio predstavljanje pulskog Centra u Bruxellesu. (G. I.)
Na poziv hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu Dubravke Šuice, Ivane Maletić i Ivana Jakovčića te u suradnji s Centrom za rehabilitaciju za osobe s Downovim sindromom (DS) i njihove obitelji u Puli, u Bruxellesu je danas održana konferencija pod naslovom „Višedisciplinarna rehabilitacija osoba s Downovim sindromom - uvjet za integraciju“.
„Centar za Downov sindrom u Puli koji postoji od 2005. izvanredan je primjer višedisciplinarnog pristupa djeci i mladima sa DS-om kojeg je prepoznala Europa pa čak i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Stoga želimo i ovom konferencijom pomoći i dati naš doprinos za uspješan nastavak rada ove jedinstvene ustanove u Hrvatskoj i šire“, naglasila je Dubravka Šuica.
„Ponosna sam i sretna što ste s nama i na sve što je postigao Centar u Puli. Ovo je primjer koliko mala Hrvatska ima potencijala i može puno postići - duhom, ljubavlju znanjem i inovativnošću“, pozdravila je zastupnica Ivana Maletić tridesetak mladih i djece sa DS-om u pratnji njihovih roditelja i djelatnika Centra u Puli.
„Napravili smo dobru stvar i ovo je neka vrst zahvale svim djelatnicima Centra u Puli koji je mnogima bio od pomoći u proteklih desetak godina“, poručio je zastupnik Ivan Jakovčić.
Branka Butorac, osnivačica Centra predstavila je rad ove institucije i model rehabilitacije kao primjer dobre prakse. Ukazala je kako je kroz centar prošla jedna četvrtina ili 400 djece i mladih od ukupno 1600 osoba s DS-om u Hrvatskoj, ali i sedamdesetak djece i mladih s DS-om iz susjednih zemalja, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore, Kosova i Slovačke. Centar je koristio i sredstva iz programa Erasmus plus te ostvario suradnju sa sličnim institucijama te djecom i mladima s DS-om iz Belgije i Francuske.
Na konferenciji su osim toga sudjelovali profesor Jean Adolphe Rondal sa belgijskog Sveučilišta u Liegeu ukazujući na potrebe ranog treninga jezičnih vještina s djecom koja su rođena s DS-om. Denise Vojvoda-Škrobe iz Centra za socijalnu skrb u Pulu ukazala je na važnost i značenje „aktivnih roditelja u rehabilitaciji djece s DS-om“. Profesorica Vida Čulić sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu predstavila je rezultate svojeg znanstvenog rada i specijaliziranog monitoringa osoba s DS-om od rođenja do odrasle dobi. Na kraju konferencije predstavljeno je nekoliko primjera iskustava učitelja, roditelja i volontera koji intenzivno rade s djecom i mladima s DS-om. Tako su svoja iskustva predstavili profesor i ravnateljica škole MFR du Pays de Seyssel iz Francuske, Jean-Phillipe Donadille i Corinne Courvoisy koji već godinama sa svojim učenicima s DS-om dolaze u Centar u Pulu, zatim Dino Hošnjak , student stomatologije u Zagrebu i volonter u Puli, koji je intenzivno radio na edukaciji djece i mladih s DS-om ali i njihovih roditelja o oralnom zdravlju te pripremio edukativni program za roditelje djece s DS-om. Aida Duplančić, majka djeteta s DS-om podijelila je svoje životno iskustvo s djetetom s DS-om te pozitivnu suradnju s Centrom u Puli koji je važna potpora u rehabilitaciji osoba s DS-om koja traje cijeli život.
Voditeljica Centra u Puli zaključila je da je i ova konferencija pridonijela da se promijeni pogled na DS i osobe s DS-om, a tome su pridonijeli i mladi s Downovim sindromom koji su nakon konferencije u restoranu/kafiću „Les filles“ u Europskom parlamentu gostima servirali kavu i kolače i time pokazali svoje vještine i sposobnosti koje su rezultat intenzivnog rada Centra u Puli, ali i njihovih roditelja te brojnih volontera i ljudi dobre volje.
Uobičajena procedura u Europskom parlamentu jest da se na pola mandata preispituje predsjedanje i članstvo u odborima, pa je tako na današnjoj konstituirajućoj sjednici Odbora za vanjske poslove izabran njemački zastupnik David McAllister za predsjednika, koji je zamijenio dugogodišnjeg predsjednika Elmara Broka.
Za potpredsjednicu Odbora je ponovo izabrana zastupnica Dubravka Šuica, što je veliko priznanje za našu hrvatsku delegaciju. "Naglasak mog djelovanja bit će na promicanju vanjsko-političkih interesa svih naših građana te stanje u Jugoistočnoj Europi. I dalje su narodi zemalja Jugoistočne Europe skloni Europskoj uniji, no potrebno je i iskreno opredjeljenje njihovih političkih lidera“, izjavila je zastupnica Šuica.
Uslijedila je i rasprava o stanju na Zapadnom Balkanu na kojoj je zastupnica Šuica izjavila da je vrlo lijepo je što Europski parlament svake godine priprema izvješće o napretku u zemljama Zapadnog Balkana, ali i da EU mora biti prisutnija u regiji jer to je jedini način da se održi stabilnost. Primjećuje se sve veći utjecaj Rusije, nedostatak političkog dijaloga i socioekonomski problemi. Nema slobode medija, a sve je veća etnička polarizacija u BiH.
„Obzirom da dolazim iz Hrvatske ne želim nikoga favorizirati, ali činjenica da autoritarne tendencije i gledanje prema Rusiji predstavljaju opasnost. Primjećuju se i autoritarnije tendencije u slobodi medija. Mi, države Europske unije, i zastupnici u Europskom parlamentu, moramo pokazati volju da smo spremni pratiti političke procese u ovim zemljama, jer se u protivnom može dogoditi daljnja regresija demokracije. Govoreći političkim rječnikom, ne smijemo upasti u zamku i pustiti da Zapadni Balkon ne bude 'visoko na dnevnom redu'. Brexit je trenutno glavna tema, no ne možemo dozvoliti luksuz da zaboravimo Zapadni Balkan“, izjavila je zastupnica Šuica.
Što se tiče nedavnih provokacija, zastupnica je objasnila da one služe za interne potrebe izbora u tim zemljama i zaključila da je „članstvo u EU je jedini način ujedinjavanja i prosperiteta zemalja Jugoistočne Europe ili takozvanog Zapadnog Balkana“.
U Split su ove subote stigle jake snage HDZ-a. Uz premijera Plenkovića, na proslavu 27. obljetnice osnutka splitskog ogranka stranke, stigli su Ivo Davor Stier, čitav niz ministara i saborskih zastupnika, europarlamentarci Šuica - Tolić - Zovko, zatim Milijan Brkić...
Slavlju se pridružio i Damir Krstičević, ministar obrane, kojeg su okupljeni posebno glasno pozdravili. U Splitu nije bilo glavnog tajnika Gordana Jandrokovića, ali on se ispričao virozom. U publici se moglo i neke zaboravljene asove nacionalne i lokalne političke scene, dok su od partnerskih stranaka stigle HDS, HSP, HSP AS, HČSP i HSLS. Inače, dvorana u hotelu "Radisson Blu" bila je mala da primi sve koji su došli na 27. rođendan stranke. Čak je i Plenković rekao da mu je drago što ih je sve više sa svakim novim okupljanjem.
Vrh HDZ-a na čelu s Andrejom Plenkovićem iskoristio je 27. obljetnicu osnutka splitskoga ogranka i kako bi čvrsto stao iza kandidatura Andre Krstulovića Opare i Zlatka Ževrnje za gradonačelnika i župana.
Plenković: Neće nas zaustaviti rušitelji
Premijer Plenković, osvrćući se na skorih 100 dana njegove Vlade, kazao je kako je s Mostom, nacionalnim manjinama i ostalim partnerima formirana stabilna vlast, što je Hrvatskoj nužno u postojećem globalnim okolnostima. Za ministre je kazao da nitko od njih nije slučajno dospio u Vladu, te glasno poručio da i Pavo Barišić i Martina Dalić imaju njegovu podršku.
Od konkretnih mjera naveo je poreznu reformu, povećanje proračuna za obranu, mjere za demografsku obnovu, socijalni dijalog sa sindikatima, isplatu božićnica i povećanje minimalne plaće.
– Vlada, kome god ne bilo drago, ide europskim smjerom – istaknuo je premijer i dodao da ih u tome neće spriječiti 'nihilisti, rušitelji, oni kojima su usta puna demagogije'.
Spomenuo je i svoj susret sa srbijanskim premijerom Aleksandrom Vučićem, pri tom poručivši da se 'namjerno i svjesno ne lovimo na neke retoričke udice'.
Pod predsjedanjem Doris Pack u Sofiji se održava generalna skupština te Kongres Žena Europske pučke stranke (EPPW). Zastupnica Dubravka Šuica, u funkciji potpredsjednice Žena Europske pučke stranke sudjeluje u radu ovih foruma, a tema ovogodišnjeg kongresa je 'Migracije i integracija: utjecaj na žene'. To je ujedno i naslov rezolucije koja je usvojena na današnjoj skupštini i koja će biti upućena na konačno usvajanje Kongresu EPP-a koji će se održati na Malti u ožujku sljedeće godine.
Na Kongresu sudjeluje i predsjednica bugarskog Parlamenta Tsetska Tsacheva, koja je i kandidatkinja za predsjednicu na nadolazećim predsjedničkim izborima, te gradonačelnica Sofije Yordanka Fandakova.
Skupu se obratio i premijer bugarske Boris Borisov koji je iznio svoje stajalište o rješavanju migracijske krize koja je pogodila i Bugarsku, naglasivši važnu ulogu žena i na tom području, ali i zajedničko europsko rješenje kao jedino moguće. Zaključak je, stoga, da ne treba graditi ograde i zidove nego kontrolirati granice i pomoći zemljama iz kojih potječu migranti, i naravno zaustaviti rat u Siriji.
Glavna govornica o utjecaju migracija i integracija na žene je zastupnica u Europskom parlamentu Mariya Gabriel, a nakon njezinog govora uslijedit će okrugli stol o ovom sveprisutnom fenomenu.
"Danas je pomodno kritizirati Europsku uniju, no možemo se zapitati ima li boljeg mjesta za solidarnost, harmonizaciju, koheziju i pomoć ljudima. Potrebno je da se 27 država članica usuglase oko rješenja i to je najbolji put kako rješavati migracije. Očito je da je odluka o sporazumu s Turskom i o Frontex-u bila dobra i da već pokazuje rezultate. No, paralelno moramo učiniti sve kako bismo zaustavili tragediju koja se događa u Siriji", kratko je komentirala Dubravka Šuica.
Voditeljica EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica uputila je čestitku novom predsjedniku Europskog parlamenta Antoniju Tajaniju.
Čestitka Dubravke Šuice:
Antonio Tajani izabran je za predsjednika Europskog parlamenta 17. siječnja 2017, naslijedivši tako Martina Schulza. Dosadašnji potpredsjednik iz Europske pučke stranke dobio je povjerenje 351 zastupnika u zadnjem, četvrtom, krugu izbora pobijedivši sunarodnjaka Giannija Pittellu (S&D). Njegov mandat istječe 2019. godine s novim europskim izborima.
„Bio je ovo dug dan demokracije“, rekao je Tajani na konferenciji za novinare nakon izbora u utorak navečer koji su trajali četiri kruga, odnosno gotovo 12 sati. Zahvalio je svom prethodniku Martinu Schulzu i svim zastupnicima koji su glasali za kandidate različitih klubova zastupnika.
Rekao je kako će biti predsjednik cijelog Parlamenta te da će se zalagati za daljnje jačanje institucije, naročito u komunikaciji s vladama u Vijeću EU-a. Tajani je posvetio svoju pobjedu žrtvama potresa u Italiji proteklih godina.
"Antonio Tajani je naš kolega i prijatelj iz Kluba zastupnika EPP-a s višegodišnjim iskustvom rada u europskim institucijama na raznim pozicijama. Od samog početka ima našu podršku. Vjerujem da će njegovo dugogodišnje iskustvo doprinijeti jačanju i oporavku Europske unije koja je trenutno poljuljana valom migracija i terorizma te da će predano predstavljati sve Europljane i najbolje zastupati njihove interese." - izjavila je Dubravka Šuica potpredsjednica ODbora za vanjske poslove Europskog parlamenta i voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu.
Izbori su počeli govorima kandidata u 9:00 i zaključeni su izborom Tajanija nakon 21:00. Ostali kandidati bili su Eleonora Forenza (GUE/NGL, Italija), Jean Lambert (Zeleni/EFA, UK), Gianni Pittella (S&D, Italija), Laurenţiu Rebega (ENF, Rumunjska), Helga Stevens (ECR, Belgija) i Guy Verhofstadt (ALDE, Belgija) koji je povukao kandidaturu uoči prvog kruga glasovanja.
Zastupnici su također u četvrtak glasovali o o imenovanjima članova u 22 stalna odbora.
Broj zastupnika po klubovima zastupnika u odborima odražava političku ravnotežu Parlamenta.
Na sastanku odbora u siječnju, svaki odbor će izabrati svog predsjednika i do četiri potpredsjednika za naredne dvije i pol godine.
Hrvatski zastupnici
Hrvatski zastupnici članovi su u sljedećim odborima:
Biljana BORZAN - Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI)
Ivan JAKOVČIĆ - Odbor za regionalni razvoj (REGI) i Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI)
Ivana MALETIĆ - Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON)
Marijana PETIR - Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI) i Odbor za prava žena i jednakost spolova (FEMM)
Tonino PICULA - Odbor za vanjske poslove (AFET) i Pododbor za sigurnost i obranu (SEDE)
Jozo RADOŠ - Odbor za vanjske poslove (AFET)
Davor ŠKRLEC - Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI)
Dubravka ŠUICA - Odbor za vanjske poslove (AFET)
Ivica TOLIĆ - Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI)
Ruža TOMAŠIĆ - Odbor za ribarstvo (PECH) i Odbor za regionalni razvoj (REGI)
Željana ZOVKO - Odbor za razvoj (DEVE)
Poveznice:
Prijedlog imneovanja u odbore
http://www.europarl.europa.eu/resources/library/media/20170119RES59079/20170119RES59079.pdf
Sastav odbora (Poslovnik, Članak 199)
Predsjedništvo odbora (Članak 204)
Imenovanje zamjenika (Članak 200)