Dubravka Šuica u posebnoj emisiji Iz srca Europe plus govori što za Hrvatsku znači njezin izbor na mjesto potpredsjednice Odbora za vanjske poslove, kako se postaviti prema Trumpovoj administraciji, kakav utjecaj politika novog vodstva SAD-a može imati na hrvatsko susjedstvo s naglaskom na BiH, kako će se općenito Europa postaviti prema SAD-u u svim segmentima suradnje te mijenja li se struktura obrane i sigurnosti u svijetu dolaskom Trumpa.

Na inicijativu hrvatske delegacije Europske pučke stranke svi hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu potpisali su i uputili zajedničko pismo glavnom ravnatelju Hrvatske radiotelevizije u kojem ukazuju na potrebu ponovnog aktiviranja mjesta stalnog dopisnika Hrvatskog radija u Bruxellesu.

Velikom većinom glasova danas je na Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta usvojeno izvješće o napretku Bosne i Hercegovine. Izvjestitelj je zastupnik Europske pučke stranke Cristian Dan Preda, a na izvješće je uloženo ukupno 288 amandmana. 

Dubravka Šuica, potpredsjednica Odbora i potpredsjednica Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom, u suradnji s članovima hrvatske delegacije EPP-a, uložila je nekoliko ključnih amandmana, kao i nekoliko individualnih amandmana.

„Drago mi je da je većina amandmana dio konačnog teksta izvješća. Najveće postignuće ovog izvješća jest kontinuitet, budući da su rezolucije o BiH iz 2014. i 2015. godine sadržavale odredbe o načelima federalizma, decentralizacije i supsidijarnosti za koje sam uvjerena da se moraju  provoditi u BiH i da trebaju biti dio njezinog unutarnjeg ustroja. Ovogodišnje izvješće  sadrži i  niz odredbi o  hitnoj provedbi presude Ustavnog suda u slučaju Sejdić - Finci, zatim o izborima u gradu Mostaru te o legitimnom predstavljanju svih triju naroda, a ja bih ovdje istaknula Hrvate koji su najmalobrojniji“, izjavila je Dubravka Šuica.

Vlasti su pozvane osigurati medijski pluralizam i postojanje TV kanala na sva tri jezika, što, nažalost, do sada nije realizirano u BiH. Izvjestitelj Preda posebno ukazuje na provedbu odredbi o okolišu, navodeći konkretan problem zagađenja zraka u Bosanskom Brodu, i posljedično, u Slavonskom Brodu. Izvješće poziva na provedbu socioekonomskih reformi i rješavanje nezaposlenosti mladih, osuđuje neprihvatljivo nasilje nad članovima izbornog povjerenstva na nedavnim izborima u Stocu i zahtijeva da se izbori ponove na miran način. „Ovo izvješće tretira nedavni referendum u Republici Srpskoj kao tešku povredu Daytonskog sporazuma i kao napad na pravosuđe i vladavinu prava. Posebno se osuđuje nacionalistička i populistička retorika koja je ozbiljna prepreka demokratskom razvoju i europskim integracijama“, zaključila je Dubravka Šuica.

Na Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta zastupnici su raspravljali o nacrtima izvješća o zemljama Zapadnog Balkana - Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Makedoniji -  kojima Europski parlament daje svoje stajalište na Izvješća o napretku Europske komisije i situacijama u pogledu njihovog pristupanja Europskoj uniji. Izvjestitelji za Makedoniju i Crnu Goru po prvi puta su predstavili nacrte izvješća, dok su izvješća o BiH i Albaniji već u fazi razmatranja amandmana.

Vezano uz izvješće o BiH, zastupnica Šuica, potpredsjednica Odbora i potpredsjednica Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom pohvalila je izvjestitelja Cristiana Predu za vrlo dobro izvješće i kompromisne amandmane, te hrabar jezik kojim se koristio. „Svi znamo za unutarnje političke probleme u BiH i svjesni smo da postoje utjecaji ostalih zemalja poput Rusije i Turske. Svaki unutarnji konsenzus je potreban, ali moramo imati na umu jednakopravnost sva tri naroda. Želim naglasiti da Hrvati još uvijek nemaju sva prava koja im pripadaju prema propisima, pa i prema samome Daytonu. Ne smijemo se zavaravati  i zaboraviti države Zapadnog Balkana, koje bi trebale biti visoko na dnevnom redu EU. Posebno me veseli što postoji kontinuitet u izvješćima kada se radi o federalizmu, decentralizaciji, supsidijarnosti i legitimnom predstavljanju svih triju naroda“, izjavila j e zastupnica tijekom rasprave.

Zastupnica Šuica potvrdila da je Albanija ostvarila napredak u pet ključnih poglavlja, no da ostaje problem u području zaštite okoliša. Također je naglasila da je neophodna regionalna suradnja te je pohvalila  dobrosusjedske odnose. Spomenula je i da Hrvatska i Albanija imaju zajedničke interese, posebice vezano uz Jadransko-jonsku autocestu i plinovod.

O izvješću o Makedoniji, zastupnica je naglasila da je potrebna stabilna vlada koja će provoditi reforme, provesti dogovor iz Pržina iz 2015. godine i vratiti Makedoniju na njezin euroatlantski put. Izvješće o Crnoj Gori zastupnica je ocijenila kao uravnoteženo, no dodala je da će podnijeti nekoliko amandmana. „Pozitivno je što se Crnu Goru ocjenjuje kao najuspješniju zemlju kandidatkinju, ali želim spomenuti i ukazati na neke manjkavosti poput neriješene granice s Hrvatskom, a to je pitanje poluotoka Prevlake, zatim poštivanje odredbi o sukcesiji bivše Jugoslavije u pogledu vojne imovine. Smatram da euroatlantske integracije moraju ostati prioritet crnogorske vanjske politike. Vidi se da je Crna Gora postigla određeni napredak u pregovorima, međutim ostaje još mnogo posla, posebice što se tiče iskorjenjivanja korupcije te u borbi protiv organiziranog kriminala& ldquo;, zaključila je zastupnica  Šuica.

O rodnoj ravnopravnosti na tržištu rada, u politici, o inicijativama na razini EU koje promiču jednakost žena i muškaraca, zatim o specifičnim problemima u Hrvatskoj, te usporedbi stanja s ostatkom EU govore zastupnici Dubravka Suica, Ivan Jakovčić i Biljana Borzan te Dragica Martinović, predstavnica EGSO-a, u emisiji Citizens'Corner, u organizaciji Hrvatskog radija i mreže Euranet Plus.

O rodnoj ravnopravnosti na tržištu rada, u politici, o inicijativama na razini EU koje promiču jednakost žena i muškaraca, zatim o specifičnim problemima u Hrvatskoj, te usporedbi stanja s ostatkom EU govore zastupnici Dubravka Suica, Ivan Jakovčić i Biljana Borzan te Dragica Martinović, predstavnica EGSO-a, u emisiji Citizens'Corner, u organizaciji Hrvatskog radija i mreže Euranet Plus.