Notice: Undefined property: JObject::$description in /home/ds/public_html/components/com_k2/templates/default/user.php on line 59
18-02-2017
Jedan od najznačajnijih energetskih projekata u Hrvatskoj i Europi, LNG terminal na otoku Krku, dobio je zeleno svijetlo Europske komisije i odobrenje od 102 milijuna eura bespovratnih sredstava iz EU fondova. Odobreno je sufinanciranje studija u iznosu od 50% i radova u iznosu od 27,94%, što ukupno vrijedi 102 milijuna eura. Realizacija se očekuje kroz nekoliko godina, a projektom bi se povećala energetska sigurnost i opskrba plinom ne samo Hrvatske, nego i cijele Europe.
U lobiranje za LNG projekt na Krku financiran Instrumentom za povezivanje Europe (CEF), aktivno je bila uključena i zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica koja je u Europskom parlamentu ukazivala na važnost projekta izgradnje LNG terminala. Izrazivši zadovoljstvo odlukom Komisije, zastupnica Šuica je istaknula kako se više od 55% energije u EU uvozi te da realizacija projekta poput LNG terminala na Krku pridonosi stvaranju tržišta za opskrbu plinom.
"Izgradnja LNG terminala na Krku nije samo pitanje energetike, to je i naše nacionalno pitanje koje će podignuti hrvatsko gospodarstvo te stvoriti preduvjeti za razvijanje novih usluga, znanja i tehnologija u području LNG-a.'', dodala je zastupnica Šuica.
Usvojeni prijedlog Europske komisije težak 444 milijuna eura za cilj ima investiranje u infrastrukturne projekte usmjerene na povezivanje energetskih tržišta, jačanje sigurnosti opskrbe i promicanja obnovljivih izvora energije. Od tog iznosa Komisija će financirati ukupno 18 kapitalnih projekata, a najveći dio ide na prirodni plin koji čini 10 od 18 projekata s vrijednošću od 228 milijuna eura.
Video:
(25/02/2015) Šuica Šefčoviču: LNG terminal treba biti dio Junckerovog investicijskog plana!
https://www.youtube.com/watch?v=82xzU3kwxWU
(05/03/2015) Dubravka Šuica o izgradnji LNG terminala na Krku
15-02-2017
Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum EU-a i Kanade (CETA) kojemu je cilj potaknuti trgovinu proizvodima i uslugama te ulaganja, odobren je od strane Europskog parlamenta u srijedu, 15. veljače. Sporazum bi mogao biti uvjetno primjenjiv već od travnja ove godine.
Sporazum je odobren s 408 glasova za, 254 glasa protiv te 33 suzdržana glasa.
Tim sporazumom, kojim se potiče trgovina i jačaju gospodarski odnosi, otvaraju se nove prilike poduzećima iz EU-a. Pojednostavit će se poslovanje s Kanadom, ukinuti carine, znatno poboljšati pristup ugovorima o javnoj nabavi, otvoriti novi sektori kanadskog tržišta usluga, omogućiti predvidljivi uvjeti za ulagače i zaštititi 143 visokokvalitetna europska poljoprivredna proizvoda (tzv. proizvodi s „oznakom zemljopisnog podrijetla”). Poduzeća u više sektora, a osobito mala i srednja poduzeća (MSP), imat će koristi i od ukidanja dvostrukog ispitivanja. . Na temelju iskustva iz prethodnih trgovinskih sporazuma, sporazum bi trebao uštedjeti europskim izvoznicima više od 500 milijuna eura svake godine jer će gotovo sve uvozne carine između dvije zemlje biti eliminirane. Predsjednik Manfred Weber i CETA pregovarač Artis Pabriks preuzeli su vodstvo na plenarnoj raspravi o CETA dogovoru koji je kasnije usvojen od strane Europskog parlamenta.
Ovim se naprednim sporazumom otvara mogućnost zajedničkog utjecaja na globalizacijske procese i uspostavu pravila globalne trgovine.
15-02-2017
EU je i dalje suočena sa sigurnosnim izazovima, a u medijima se često čuje da je potrebna bolja razmjena informacija između zemalja članica. Obzirom da je Parlament više puta tražio informacije od Komisije i Vijeća, ovo je pitanje postavljeno na današnjoj plenarnoj sjednici, a zastupnicima su se obratili povjerenik Julian King i predstavnik Vijeća Ian Borg.
„Ovo je idealna tema kojom možemo pokazati da nijedna država ne može djelovati sama, posebno kad su migracije i terorizam u pitanju. Stoga je neophodna suradnja i obvezna razmjena informacija među državama članicama. U posljednjim terorističkim napadima ne samo da države članice nisu surađivale, nego ni pokrajine, ni neke gradske četvrti nisu bile spremne dijeliti podatke. Prema Lisabonskom sporazumu Europski parlament je dobio pravo suodlučivanja pa samim tim više i suodgovornosti u kreiranju direktiva. Točno je da trebamo više tehnike i ljudi, a manje birokracije, što znači da je interoperabilnost ključna. Pozivam Vijeće i Komisiju da nam pomognu da postanemo dio Schengenskog sustava i sudjelujemo u obveznoj razmjeni informacija u borbi protiv terorizma“, izjavila je Dubravka Šuica.
Hrvatskoj je nakon ulaska u EU prije 3 i pol godine sljedeći najveći izazov i cilj - priključenje schengenskoj zoni.
Europska komisija obvezala se pružiti sredstva i ekspertizu i poziva države članice na razmjenu znanja. Sutra će se glasovati i o direktivi o suzbijanju terorizma, prema kojoj će države članice biti obvezne razmjenjivati podatke u kaznenim postupcima, bilo u istragama ili kaznenom gonjenju.
Bolja primjena postojećih instrumenata je ključna, a glavni instrument jest Schengenski informacijski sustav (SIS). Prema podacima Europske komisije broj upozorenja koje su izdale države članice porastao je, ali treba još puno posla kako bi SIS tehnički i operativno bolje funkcionirao.
15-02-2017
Danas je Europski parlament na plenarnoj sjednicis 496 glasovaza, 132 protiv i 67 suzdržanih zastupnika prihvatio Izvješće o napretku BiH. U žustroj raspravi uz ostale zastupnike sudjelovale su i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Dubravka Šuica te zastupnica Ivana Maletić, koje su zahvalile izvjestitelju Predi i povjereniku Europske komisije za proširenje JohannesuHahnuna razumijevanju stanja u Bosni iHercegovini i spremnosti da se pošalje pozitivan signal u BiH oko nastavka njezinog euroatlantskog puta.Ovim izvješćem Parlament poziva BiH da provede socioekonomske reforme i riješi problem nezaposlenosti mladih, hitno provede presude Ustavnog suda uključujući i presudu u slučaju Sejdić – Finci, zatim Odluku o izborima u gradu Mostaru kao i o legitimnom predstavljanju svih triju naroda. Međutim, Parlament također osuđuje neprihvatljivo nasilje nad članovima izbornog povjerenstva na nedavnim izborima u Stocu kao i ilegalni referendum održan u Republici Srpskoj.
„Vjerujem da će Parlament poslati snažni signal vlastima u BiH da požure s reformama. Nakon svih rasprava, ukazuje se potreba za izmjenom izbornog zakona u BiH. Pozdravljam naglašavanje, po četvrti put, u tekstovima rezolucija, principe federalizma, supsidijarnosti i decentralizacije, koji su neophodni kako bi sva tri konstitutivna naroda, ali i manjine, mogli uživati ista prava, a ovdje posebno ističem prava Hrvata koji bi trebali imati TV kanal na hrvatskom jeziku i uživati sve što im pripada po Daytonskom sporazumu. Članstvo u EU jedini je način stabilizacije i prosperiteta ne samo za BiH već i za ostale zemlje Jugoistočne Europe, pa je stoga važno da BiH postane decentralizirana država i da svi konstitutivni narodi budu legitimno zastupljeni. Potrebno je ukloniti institucionalne neravnopravnosti i prepreke koje nameću nelegitimne predstavnike hrvatskog naroda u tijela vlasti. Također, svima nama je u interesu funkcionalna BiH, a uvjerena sam da je Parlament čvrsto opredijeljen za europsku Bosnu i Hercegovinu, jer utjecaji drugih geopolitičkih interesnih sfera i udaljavanje BiH od Europske unije moglo bi rezultirati nesigurnim i nepouzdanim susjedstvom“, rekla je u svom izlaganju Dubravka Šuica.
„Sretna sam što je Bosna i Hercegovina pred drugom fazom puta prema EU, a to je stjecanje statusa države kandidatkinje i nadam se da će proces pripreme odgovora na pitanja iz upitnika, ali isto tako i analize odgovora EU komisije biti brz i učinkovit te da će uz izmjenu izbornog zakona i uspostavu mehanizma koordinacije BiH najkasnije do kraja ove godine postati kandidatkinja za članstvo i brzo prijeći u treću fazu, a to su formalni pregovori. To je važno za modernizaciju i demokratizaciju države, za jačanje pravnog i političkog sustava u kojem se njeguju visoki standardi zaštite ljudskih prava, prava manjina i jednakopravnog sudjelovanja sva tri konstitutivna naroda u institucijama i procesima donošenja odluka u BiH. Po ekonomskoj snazi, BDP po stanovniku u PPS-u Bosne i Hercegovine u odnosu na EU28 je na 29%. Investicije u BiH su od ogromne važnosti i zato pozivam Europsku komisiju da što kvalitetnije i brže realizirate provedbu IPA programa u svim područjima/komponentama. Europski fond za strateška ulaganja također treba postati instrument poticanja gospodarskog rasta i stvaranja radnih mjesta u BiH“, izjavila je Ivana Maletić.
http://glasgrada.hr/suica-i-maletic-europski-parlament-odlucno-za-europsku-bih/
15-02-2017
STRASBOURG, 15. veljače (FENA) - Europski parlament danas je na plenarnoj sjednici s 496 glasova za, 132 protiv i 67 suzdržanih zastupnika prihvatio Izvješće o napretku BiH.
Kako je priopćeno iz Europske pučke stranke, ovim izvješćem Parlament poziva BiH da provede socioekonomske reforme i riješi problem nezaposlenosti mladih, hitno provede presude Ustavnog suda uključujući i presudu u slučaju Sejdić - Finci, zatim Odluku o izborima u gradu Mostaru kao i o legitimnom predstavljanju svih triju naroda.
Međutim, Parlament također osuđuje neprihvatljivo nasilje nad članovima izbornog povjerenstva na nedavnim izborima u Stocu kao i ilegalni referendum održan u Republici Srpskoj, navodi se u priopćenju.
- Članstvo u EU jedini je način stabilizacije i prosperiteta ne samo za BiH već i za ostale zemlje jugoistočne Europe, pa je stoga važno da BiH postane decentralizirana država i da svi konstitutivni narodi budu legitimno zastupljeni. Potrebno je ukloniti institucionalne neravnopravnosti i prepreke koje nameću nelegitimne predstavnike hrvatskog naroda u tijela vlasti - rekla je, između ostalog, u svom izlaganju hrvatska europarlamentarka Dubravka Šuica.
Njezina kolegica Ivana Maletić istaknula je kako je „sretna što je Bosna i Hercegovina pred drugom fazom puta prema EU, a to je stjecanje statusa države kandidatkinje“.
Izrazila je nadu kako će proces pripreme odgovora na pitanja iz upitnika, ali isto tako i analize odgovora EU komisije biti brz i učinkovit te da će, uz izmjenu Izbornog zakona i uspostavu mehanizma koordinacije BiH, najkasnije do kraja ove godine postati kandidatkinja za članstvo i brzo prijeći u treću fazu, a to su formalni pregovori.
- To je važno za modernizaciju i demokratizaciju države, za jačanje pravnog i političkog sustava u kojem se njeguju visoki standardi zaštite ljudskih prava, prava manjina i jednakopravnog sudjelovanja sva tri konstitutivna naroda u institucijama i procesima donošenja odluka u BiH – kazala je Maletić.
Pozvala je Europsku komisiju da što kvalitetnije i brže realizira provedbu IPA programa u svim područjima/komponentama.
- Europski fond za strateška ulaganja također treba postati instrument poticanja gospodarskog rasta i stvaranja radnih mjesta u BiH – kazala je Maletić.
U priopćenju iz Europske pučke stranke navodi se kako je Izvješću o napretku BiH prethodila žustra rasprava.
http://www.fena.ba/article/920733/europski-parlament-usvojio-izvjesce-o-napretku-bih
15-02-2017
Europski parlament usvojio je u srijedu Rezoluciju o napretku reformi u Bosni i Hercegovini na njezinu putu prema Europskoj uniji.
Rezoluciju, koju je pripremio izvjestitelj EP-a za Bosnu i Hercegovinu Cristian Dan Preda, podržalo je 496 zastupnika, 132 bila su protiv, a njih 67 bilo je suzdržano.
Tim je dokumentom Bosna i Hercegovina pozvana da prevlada unutarnje etničke i političke podjele na putu prema članstvu u EU-u, a sve kako bi proces ocjenjivanja aplikacije za članstvo u Uniji bio uspješan.
U Rezoluciji su europski parlamentarci pozdravili ostvareni napredak u provedbi Programa reformi za razdoblje 2015-2018. i odlučnost Bosne i Hercegovine da nastavi s institucionalnim i socio-ekonomskim reformama.
Reakcija na Mostar i Stolac
Istaknuto je kako Bosna i Hercegovina neće biti uspješna kandidatkinja za članstvo u EU-u dok ne budu uspostavljeni odgovarajući institucionalni uvjeti i upućen je poziv političkim vođama da rade na uvođenju nužnih promjena, uključujući reformu izbornog prava, uzimajući pritom u obzir načela iznesena u ranijim rezolucijama, kao što su načela federalizma, decentralizacije i legitimnog zastupanja.
Izražava se i žaljenje što je već treći izborni ciklus građanima Mostara uskraćeno demokratsko pravo da izaberu lokalne predstavnike te poziva na brzu provedbu presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o Mostaru izmjenom izbornog zakonodavstva i Statuta toga grada.
Snažno se osuđuje neprihvatljivo nasilje koje se dogodilo tijekom izbora u Stocu u oktobru prošle godine i pozvana su nadležna tijela da riješe situaciju poštujući vladavinu prava.
Također, izražena je zabrinutost zbog slučajeva političkog pritiska na novinare te je upućen poziv nadležnim tijelima da zajamče medijski pluralizam i osiguraju emitiranje programa na svim službenim jezicima Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina podnijela je aplikaciju za članstvo u EU-u početkom prošle godine i ona je na procjenjivanju u Europskoj komisiji.
"Radujemo se stavu EK-a o toj aplikaciji i želimo ohrabriti vlasti u Bosni i Hercegovini da taj proces shvate veoma ozbiljno i posvete mu se. Bosna i Hercegovina treba se fokusirati na reforme i izbjegavati teme koje izazivaju razdore i mogu usporiti napredak Bosne i Hercegovine na putu ka EU-u", izjavio je tim povodom Dan Preda.
Snažan signal vlastima u BiH
"Vjerujem da će EP poslati snažan signal vlastima u Bosni i Hercegovini da požure s reformama. Nakon svih rasprava ukazuje se potreba za izmjenom Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini. Pozdravljam naglašavanje, po četvrti put, u tekstovima rezolucija, principa federalizma, supsidijarnosti i decentralizacije, koji su neophodni kako bi sva tri konstitutivna naroda, ali i manjine mogli uživati ista prava."
"Ovdje posebno ističem prava Hrvata, koji bi trebali imati TV kanal na hrvatskom jeziku i uživati sve što im pripada po Dejtonskom sporazumu. Članstvo u EU-u jedini je način stabilizacije i prosperiteta ne samo za Bosnu i Hercegovinu već i za ostale zemlje jugoistočne Europe, pa je stoga važno da Bosna i Hercegovina postane decentralizirana država i da svi konstitutivni narodi budu legitimno zastupljeni", rekla je u svom izlaganju hrvatska zastupnica u EP-u Dubravka Šuica.
Odbor za vanjske poslove EP-a usvojio je nedavno Izvještaj o Bosni i Hercegovini za 2016. godinu, u kojem se pozdravljaju pozitivni koraci napravljeni na putu prema EU-u.
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/evropski-parlament-usvojio-rezoluciju-o-napretku-bih
15-02-2017
Evropski parlament (EP) izglasao je u srijedu Rezoluciju o napretku reformi u Bosni i Hercegovini na putu ka Evropskoj uniji (EU).
Za usvajanje Rezolucije, koju je pripremio izvjestilac EP za BiH Cristian Dan Preda, glasalo je 496 zastupnika, protiv je bilo 132, a 67 europarlamentaraca bilo je suzdržano.
U Rezolucije, čiji nacrt je krajem januara usvojio Odbor za vanjske poslove EP, apeluje se da BiH prevaziđe etničke i političke podjele na putu prema članstvu u EU kako bi proces ocjenjivanja aplikacije za članstvo u EU bio uspješan. Također se ističe da BiH neće biti uspješan kandidat za članstvo u EU-u dok se ne uspostave odgovarajući institucijski uslovi.
Izvjestilac EP za BiH Cristian Dan Preda ocijenio je da je 2016. godina bila dobra za BiH, budući da je zemlja podnijela i aplikaciju za članstvo u EU u februaru, a Evropska komisija predala upitnik u decembru.
"Postignut je značajan napredak i mi se nadamo da će Komisija uskoro ustanoviti da je BiH dobila status zemlje kandidata. Moramo ohrabriti vlasti da ostanu na pravom putu reformi, kako bi BiH postala efikasna, inkluzivna, demokratska zemlja zasnovana na vladavini prava", ocijenio je Dan Preda, navodi se u saopštenju koje je objavio Evropski parlament.
Sinoć je obavljena debata o predloženom tekstu Rezolucije, tokom koje su se europarlamentarci iz Hrvatske ponovo založili za amandman koji predviđa da budući razgovori o ustavnom uređenju zemlje budu na principima federalizma, decentalizacije, supsidijarnosti i legitimnog predstavljanja, koji je u BiH prethodnih dana izazvao oštre političke tonove.
"Buduća ustavna reforma treba uzeti u obzir principe federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti i legitimnog predstavljanja i preduzeti mjere da se pojednostavi kompleksna institucionalna struktura kako bi se smanjili troškovi i povećala funkcionalnost države", navodi se u amandmanu grupe eruoparlamentaraca koju predvode hrvatski zastupnici Dubravka Šuica, Željana Zovko, Ivana Maletić i Marijana Petir.
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je jučer u Strasbourgu tokom razgovora s izvjestiocem EP za BiH Cristianom Dan Predom, predsjednikom Kluba zastupnika EPP Manfredom Weberom i čelnikom Grupe prijatelja BiH u EP Jasenkom Selimovićem upozorio na manipulacije i instrumentalizacije termina "federalizacija BiH", nazvavši je benignom jezičkom formom koja daje vjetar u leđa retrogradnoj političkoj agendi i podsjetivši da u Bosni i Hercegovini zahtjevi za "federalizaciju" podrazumijevaju produbljivanje etničkih podjela.
Izetbegović je mišljenja da treba rasčistiti da ljudi koji dižu ruku za principe federalizma u Evropskom parlamentu moraju biti svjesni toga kuda to može odvesti.
"Odnosno, sa predlagačima takve formulacije treba biti raščišćeno šta su imali na umu, da li se to u finalu može ponovo pretvoriti u crtanje nekih mapa, za nas neprihvatljivih u BiH", pojasnio je Izetbegović.
Upozorio je sagovornike da ta podrška može biti korištena za pokušaje antidejtonskog teritorijalnog prekrajanja Bosne i Hercegovine i stvaranje etnički baziranih federalnih jedinica.
Juče se oglasila i poslanica iz Slovenije Tanja Fajon, koja je izrazila žaljenje zbog toga što je, kako je kazala, “Evropski parlament još jednom zloupotrebljen za promovisanje partikularnih interesa hrvatske zajednice u BiH”.
Fajon je istakla da je Bosni i Hercegovini potrebno jedinstvo i kontinuitet u aktivnostima prema uspostavi uspješnijih ekonomskih i socijalnih politika, a ne ponovno otvaranje starih rana i oživljavanje nacionalističke retorike.
“To ne pomaže BiH kao cjelovitoj državi, i to je protivno cilju ove rezolucije - da se pomogne našim bošnjačkim, hrvatskim i srpskim prijateljima u BiH, da se pomogne svim građanima BiH” podvukla je Fajon.
http://vijesti.ba//clanak/348076/evropski-parlament-usvojio-rezoluciju-o-bih
15-02-2017
Danas je Europski parlament na plenarnoj sjednici s 496 glasova za, 132 protiv i 67 suzdržanih zastupnika prihvatio Izvješće o napretku BiH. U žustroj raspravi uz ostale zastupnike sudjelovale su i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Dubravka Šuica te zastupnica Ivana Maletić, koje su zahvalile izvjestitelju Predi i povjereniku Europske komisije za proširenje Johannesu Hahnu na razumijevanju stanja u Bosni i Hercegovini i spremnosti da se pošalje pozitivan signal u BiH oko nastavka njezinog euroatlantskog puta.
Ovim izvješćem Parlament poziva BiH da provede socioekonomske reforme i riješi problem nezaposlenosti mladih, hitno provede presude Ustavnog suda uključujući i presudu u slučaju Sejdić - Finci, zatim Odluku o izborima u gradu Mostaru kao i o legitimnom predstavljanju svih triju naroda. Međutim, Parlament također osuđuje neprihvatljivo nasilje nad članovima izbornog povjerenstva na nedavnim izborima u Stocu kao i ilegalni referendum održan u Republici Srpskoj.
„Vjerujem da će Parlament poslati snažni signal vlastima u BiH da požure s reformama. Nakon svih rasprava, ukazuje se potreba za izmjenom izbornog zakona u BiH. Pozdravljam naglašavanje, po četvrti put, u tekstovima rezolucija, principe federalizma, supsidijarnosti i decentralizacije, koji su neophodni kako bi sva tri konstitutivna naroda, ali i manjine, mogli uživati ista prava, a ovdje posebno ističem prava Hrvata koji bi trebali imati TV kanal na hrvatskom jeziku i uživati sve što im pripada po Daytonskom sporazumu. Članstvo u EU jedini je način stabilizacije i prosperiteta ne samo za BiH već i za ostale zemlje Jugoistočne Europe, pa je stoga važno da BiH postane decentralizirana država i da svi konstitutivni narodi budu legitimno zastupljeni. Potrebno je ukloniti institucionalne neravnopravnosti i prepreke koje nameću nelegitimne predstavnike hrvatskog naroda u tijela vlasti. Također, svima nama je u interesu funkcionalna BiH, a uvjerena sam da je Parlament čvrsto opredijeljen za europsku Bosnu i Hercegovinu, jer utjecaji drugih geopolitičkih interesnih sfera i udaljavanje BiH od Europske unije moglo bi rezultirati nesigurnim i nepouzdanim susjedstvom“, rekla je u svom izlaganju Dubravka Šuica.
„Sretna sam što je Bosna i Hercegovina pred drugom fazom puta prema EU, a to je stjecanje statusa države kandidatkinje i nadam se da će proces pripreme odgovora na pitanja iz upitnika, ali isto tako i analize odgovora EU komisije biti brz i učinkovit te da će uz izmjenu izbornog zakona i uspostavu mehanizma koordinacije BiH najkasnije do kraja ove godine postati kandidatkinja za članstvo i brzo prijeći u treću fazu, a to su formalni pregovori. To je važno za modernizaciju i demokratizaciju države, za jačanje pravnog i političkog sustava u kojem se njeguju visoki standardi zaštite ljudskih prava, prava manjina i jednakopravnog sudjelovanja sva tri konstitutivna naroda u institucijama i procesima donošenja odluka u BiH. Po ekonomskoj snazi, BDP po stanovniku u PPS-u Bosne i Hercegovine u odnosu na EU28 je na 29%. Investicije u BiH su od ogromne važnosti i zato pozivam Europsku komisiju da što kvalitetnije i brže realizirate provedbu IPA programa u svim područjima/komponentama. Europski fond za strateška ulaganja također treba postati instrument poticanja gospodarskog rasta i stvaranja radnih mjesta u BiH“, izjavila je Ivana Maletić.
15-02-2017
U raspravi je većina zastupnika pozdravila napredak i približavanje Bosne i Hercegovine EU-u te pozvali BiH da ustraje na tom putu
Većina zastupnika u Europskom parlamentu je u raspravi održanoj u utorak navečer kao uravnoteženo ocijenila izvješće o napretku Bosne i Hercegovini koje ističe da promjene u BiH treba provoditi uz poštivanje načela federalizma, decentralizacije i pune ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana.
U raspravi su većina zastupnika, Johannes Hahn, povjerenik Komisije za susjedstvo i proširenje i malteški predstavnik Vijeća EU-a Ian Borg, pozdravili napredak i približavanje Bosne i Hercegovine EU-u te pozvali BiH da ustraje na tom putu, ali i upozorili na potrebu provedbe reformi, te usredotočenost na borbu protiv organiziranog kriminala, radikalizacije i terorizma.
Hahn je u uvodu rasprave ocijenio kako je izvješće rumunjskog pučanina Cristiana Dana Prede u skladu s Komisijinim ocjenama te da je riječ u uravnoteženom tekstu. Glede ustroja Bosne i Hercegovine Hahn je rekao kako "EU nema nadležnost propisati unutarnje uređenje te zemlje", posebice stoga što i u samoj Uniji postoje različiti modela ustroja države, no upozorio je i da EU ne dopušta diskriminaciju na temelju etniciteta.
Borg je pozdravio napredak Bosne i Herecgovinu i pozvao je da ostane "aktivno predana europskom procesuu Europsku uniju". Borg je također podsjetio na "protokol Sporazuma o stabilizaciju i pridruživanju koji uzima u obzir pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji koji bi trebao stupiti na snagu ove godine. To je nešto što će Bosni i Hercegovini omogućiti normalizaciju trgovinskih odnosa s Europskom unijom i stoga predstavlja važan element na putu ove zemlje pristupanju Europskoj uniji", rekao je Borg.
Izvjestitelj Europskog parlamenta za napredak Bosne i Hercegovine Cristian Dan Preda podsjetio je da je početkom prošle godine BiH podnijela zahtjev za status kandidata za EU, a krajem godine je ispunjen upitnik za europski put BiH. Preda je rekao kako Bosni i Hercegovini na tom putu treba pružiti pomoć i ohrabrenje te da se nada kako će Komisija omogućiti Bosni i Hercegovini status kandidata.
Zastupnici su raspravljali o napretku BiH na temelju prijedloga rezolucije Dana Prede koju je krajem prošlog mjeseca izglasao Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta. U tekstu stoji da se promjene nužne za stvaranje funkcionalne države u Bosni i Hercegovini provedu uz poštivanje načela federalizma, decentralizacije i pune ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana. Ta načela uvrštena su na prijedlog hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu.
Hrvatski zastupnik Jozo Radoš (HNS/ALDE) je u raspravi na plenarnoj sjednici o Izvješću o Bosni i Hercegovini upozorio je na iznimno otežano funkcioniranje državnih institucija BiH i izrazio zabrinutost zbog nerješavanja problema neravnopravnosti Hrvata u Federaciji.
„BiH je suočena s nizom poteškoća: od ozbiljnih gospodarskih i socijalnih poteškoća, preko separatizma koji se najavljuje iz Banja Luke, do otvorenog pitanja neravnopravnosti Hrvata u Federaciji BiH, što dovodi do nefunkcionalnosti i blokade institucija na svim razinama države“, rekao je Radoš.
Radoš je primjetio kako se u izvješću jasno ne navodi što bi BiH trebala učiniti kako bi savladala postojeće poteškoće. „Ni Europski parlament ni međunarodna zajednica ni politički akteri u BiH u ovom trenutku nemaju snage za ozbiljniju promjenu institucija BiH i za definiranje konkretnih mjera koje bi tu državu izvukle iz ozbiljnih poteškoća", ocijenio je Radoš.
Dubravka Šuica (HDZ/EPP) je rekla kako smatra "da je jako važno da EP pošalje jaki signal u BiH da moramo nastaviti na ovom putu" dodala da se, međutim, ukazuje da potreba da nakon svih ovih rasprava dođe do izmjene izbornog zakona. "Ono što pozdravljam to je da se četvrti put u ovom izvješću naglašava princip federalizma, subsidijarnosti i decentralizacije, što je neophodno kako bi sva tri konstitutivna naroda i naravno, manjine, uživali jednaka prava.. Ovdje posebno ističem prava hrvatskog naroda - na jezik, TV kanal i sva ona prava koja mu pripadaju po Daytonskom sporazumu" rekla je Šuica.
Tonino Picula (SDP/S&D), predsjednik Izaslanstva EP-a za odnose s BiH i Kosovom, ocijenio kako "neovisno o nezakonitom referendumu u Republici Srpskoj, pred BiH stoje mnogi krupni socioekonomski i sigurnosni izazovi" i istaknuo kako su. "za razliku od drugih zemalja zapadnog Balkana, razlozi za blokade i krize u BiH su pretežno unutarnjopolitički".
"U BiH svaki pomak u pravcu europske transformacije pogađa okoštali daytonski poredak. Politička proturječja, gospodarski problemi, socijalna neizvjesnost neće nestati preko noći jer su odraz osobito složenog državnog uređenja koje stimulira kulturu konflikta, a ne dogovora. Treba pozdraviti svako rješenje koje će biti posljedica unutrašnjeg konsenzusa, a ne vanjskog nametanja. Ali ono na što treba biti posebno osjetljiv je ustavna jednakopravnost i ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i građana BiH", rekao je Picula.
Zastupnica Ruža Tomašić (ECR) je u raspravi ocijenila kako "daytonska formula već odavno ne odgovara potrebama BiH društva, a separatističke i centralističke težnje ometaju zarastanje ratnih rana i rad institucija".
"BiH mora postati decentralizirana zajednica tri ravnopravna naroda koji upravljaju sami sobom, ne ugrožavaju druge i grade međusobno povjerenje na državnoj razini. To se može samo federalnim modelom kojim će i hrvatski narod dobiti ono što druga dva naroda već praktički imaju", rekla je Tomašić.
Željana Zovko, zastupnica HDZ i EPP-a iz BiH, u svom obraćanju na plenarnoj sjednici je istaknula kako je "u prethodnim rezolucijama ovaj Parlament ukazao kako je federalizam, a ne unitarizam ili separatizam jedini integrativni faktor koji donosi mir i sigurnost u Bosnu i Hercegovinu".
"To je srednji put kojim se zemlja treba vratiti iz dvije decenije dugog traženja modela kako pomiriti tri zajednice koje su prošle teški rat i traže zajedničku budućnost uz uvažavanje svojih različitosti. Protivnici tog srednjeg puta, odnosno federalizma nam nude iste politike koje ne daju nikakve rezultate već dvadeset godina od Daytonskog pariškog sporazuma. Konstitutivnost tri naroda je temelj Daytonskog sporazuma, njezin integrativni faktor i garant stabilnosti zemlje", rekla je Zovko.
"Promjena izbornog zakona na temelju principa federalizma i legitimne zastupljenosti je prvi korak ka povratku povjerenja i stabilnosti da brojniji narod neće više drugom narodu birati političke predstavnike. Zatim slijedi provedba presuda Ustavnog suda koje će vratiti demokraciju u lokalnu zajednicu kao što je slučaj u Mostaru, gradu taocu dugo godina nametnutog Statuta, koji se pokazao neustavnim. I na kraju nadamo se otvaranju šire rasprave o izmjeni Ustava koji će konačno tri naroda u BiH učiniti ravnopravnim i sigurnim", zaključila je svoje izlaganje Zovko
Marijana Petir (EPP) je rekla kako "čvrsto podržava put BiH u Europsku uniju i pozivam na provođenje nužnih reformi, uključujući i ustavne, koje će omogućiti potpunu funkcionalnost i stabilnost BiH te ravnopravnost svih konstitutivnih naroda" te da za"ostvarenje tog cilja treba razmotriti federalizaciju kao mogući model".
"Uz političke probleme koji se moraju nadići, u BiH postoje i problemi koje se tiču zaštite okoliša, tj. onečišćenje zraka, koji izravno utječu na hrvatske građane, posebice u Slavonskom Brodu", dodala je Petir i ocijenila da je napredak u ovom području slab te treba poduzeti odlučnije korake.
Ivan Jakovčić (IDS/ALDE) je ustvrdio kako "pozivanje na unitarizam od nekih Bošnjaka ili pokušaj stvaranje trećeg entiteta od nekih Hrvata idu u prilog razaranja BiH i stvaranja onoga što ne znači stabilna BiH". "Pozivam na decentraliziranu BiH u kojoj će svaki građanin biti građanin, ali i u kojem će konstitutivni narod biti konstitutivni narod", rekao je Jakovčić.
Većina zastupnika je u raspravi na plenarnoj sjednici, kao i krajem siječnja u vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta, podržala prijedlog rezolucije Cristiana Dana Prede, no dio zastupnika nekih političkih klubova, poput zelenih i socijalista, protivio se uvrštavanju načela federalizma i spominjanju konstitutivnih naroda, ističući da više treba naglašavati građanske elemente, a manje etničke jer to vodi u daljnje podjele.
Slovenska zastupnica iz skupine S&D Tanja Fajon izrazila "duboko žaljenje što je Europski paralamnet, ponovno zloupotrebljen za promicanje partikularnih inteersa hrvatske zajednice Bosne i Hercegovine".
"Tijekom pregovora i ranijih godina ja sam , zajedno sa svojom političkom obitelji socijalista i demokrata u EP-u, pozvala moje hrvatske kolege da se suzdrže od korištenja parlamenta kao poligona za nametanje njihovih strateških nacionalnih interesa. To nije pomoć BiH u cjelini, to je protivno cilju ove rezolucije - da se pomogne našim bošnjačkim, hrvatskim i srpskim prijateljima u BiH, da se pomogne građanima BiH", poručila je u utorak Fajon u priopćenju.
Željana Zovko ocjenjuje kako je stav dijela kluba zastupnika S&D "proizvod lobiranja strana koje su dobro poznate i nepoznavanja situacije Bosne i Hercegovine". "Na sreću tu imamo gospodina Piculu koji se, uz neke svoje kolege, čvrsto drži svoje pozicije i nadamo se da će prevagnuti zdrav razum i u okviru njihove skupine", rekla je Zovko.
Tijekom rasprave su posebno stajalište, suprotno stavovima kako većine u paralmnetu tako u dijelu socijalista, iskazali iskazali francuski zastupnici Europe nacija i sloboda (ENF), kluba zastupnika Marine Le Pen, Edouard Ferrand i Dominique Bilde. Bilde je institucije Europske unije optužila da žele nametati svoja rješenja narodima BiH, dok je Ferrand izvješće nazvao naivnim.
Ferrand je ustvrdio kako je problem nastao kada je "1975. Tito muslimane promovirao u naciju", te da su "Srbi najviše na udaru, dok Hrvati i muslimani žele ići prema EU-u kako bi ostvarili svoj interes". Ferrand je rekao kako se zalaže da se republici Srpskoj omogući braniti njen identitet.
Dan Preda je u oštroj razmjeni sa zastupnicima ENF-a među ostalim rekao: "Oni izražavaju stavove Rusije, oni štite interese Rusije. Mi podupiremo BiH, a oni podržavaju Rusiju. To je sramota za ovaj parlament."
Zovko ocjenjuje kako je očito da gospođa Le Pen i njene pristaše "propagiraju neke ideje koje nisu glas i želja naroda iz BiH". "Srbi, Bošnjaci i Hrvati u BiH su, odgovorno tvrdim za Europsku uniju a ne neku drugu integraciju", prokomentirala je Zovko.
Moja EUropska putovnica
Moje konferencije
VIDEO
(VIDEO) Kampanja za europske izbore 2019
(VIDEO) HRT1: Dubravka Šuica "U svom filmu"
(VIDEO) RTL Exkluziv: Poznate Hrvatice nosile humanitarnu modnu reviju
Tweets
Newsletter
