Upitan u kojem smjeru razmišlja Vlada kada je riječ o Agrokoru, kojemu je Moody's oborio rejting, ali i upozorio da duguje dobavljačima dvaput dulje od drugih sličnih poduzeća, Plenković odgovara:

"Pratimo situaciju. Ja očekujem i od vlasnika i od menadžmenta menadžmenta Agrokora da obazrivo odgovore na izazove pred kompanijom, vodeći računa o njenoj financijskoj stabilnosti, dobavljačima i hrvatskom gospodarstvu. Vlada ovu cijelu priču temeljito prati", kazao je Plenković.

Savjet i Vlada otvoreni su za postizanje najsmislenijeg rješenja za kupovinu Ine od Mola.

"IPO HEP-a je itekako na stolu, jer ne generira javni dug", kazao je Plenković.

"Što trebam ponavljati da je IPO HEP-a po meni jedina, najučinkovitija, najbrža, najjednostavnija i najčistija varijanta, s najmanje aktera?", pita Plenković, nakon izbornog sabora Zajednice žena HDZ-a "Katarina Zrinski".

Na pitanje o tome kako komentira informaciju koja je izašla u javnost, o tome da Ministarstvo vanjskih poslova - u kojemu je odnedavno Ladislav Ilčić - počelo po pitanju ljudskih prava stavljati veći naglasak na vjerske slobode, što je modus operandi vjerske desnice u inozemstvu, kada se govori o pitanjima istospolnih parova ili prava na planiranje obitelji. Konkretno, upitan je o zabrinutosti dijela diplomatskih krugova koji smatraju da se radi o klizanju udesno.

"Bila je riječ samo o pojašnjenju stavova, kada su se formirala zajednička stajališta EU za vijeće za ljudska prava. Ne vidim nikakvu dramu, ne znam tko je začuđen", kazao je Plenković.

To su sjednice koje dotiču te teme, koje su uobičajene, dodao je. Upitan je stavljaju li ovakva stajališta Hrvatsku među konzervativnije zemlje Europe, poput Poljske i Mađarske, budući da sugerira EU da se u skladu s tim stajalištima postavlja pred Ujedinjenim narodima. 

"Kažem vam, to je jednostrana izjava uz određeno stajalište koje je usvojeno u EU i tome ne treba pridavati više pažnje", kazao je Plenković. Tvrdi i da ratifikacija Istanbulske konvencije "nije zapela".

Šuica objasnila: Glasa se protiv rezuolucija zbog "ubačenih" ideoloških tema

Europarlamentarka Dubravka Šuica kazala je da po tom pitanju nisu svi bili usuglašeni.

"Nije moguće usuglasiti jedno europsko stajalište. Često se te teme o reproduktivnosti, zdravlju, abortusu ubacuju u svaku direktivu, iako joj to nije osnovni cilj. I dovodimo se u poziciju da glasujemo protiv neke rezolucije za koju bismo bili, ali zbog toga što su unutra ubačene te ideološke stavke i mi glasamo protiv. Tako smo često izvrgnuti problemima i ovdje i u vrijeme kampanja. Svaka nacionalna država treba to rješvati na svojoj razini", pojasnila je Šuica.

http://hr.n1info.com/a181516/Vijesti/Premijer-o-zabrinutosti-zbog-klizanja-udesno-Ne-vidim-dramu.html

- Poznato mi je da je ovaj sajam krenuo prije dvadesetak godina, kao inicijativa entuzijasta koja se svodila na županijski događaj. Ali, u dva desetljeća dospjeli ste do više od 25 tisuća kvadrata izložbenoga prostora i do više od 600 izlagača iz 27 zemalja, što puno govori o vašem poduzetnom duhu. Čestitam vam, jer ste sada među relevantnijim sajmovima u cijeloj Hrvatskoj! - rekao je u svom govoru predsjednik Plenković. 

Više na:

http://www.hdz.hr/vijest/nacionalne/plenkovic-otvorio-viroexpo-gospodarski-trendovi-ohrabrujuci-su-za-poduzetnike

 

U startu je izjavu potpisalo 84 zastupnika, a u drugom pokušaju je uz 58 zastupnika supotpisnika sakupljen ukupno 141 potpis

U našim se medijima ponovno aktualiziralo pitanje nejednakih, odnosno lošijih standarda proizvoda na istočnoeuropskom tržištu u odnosu na zapadno. Pakiranje je isto, no zašto onda i dalje osjećamo razliku u  deterdženta, sredstava za čišćenje, čokoladnih namaza i drugih proizvoda široke potrošnje?

„Svaki svoj istup u Europskom parlamentu započinjem sa željom da se uklone sve razlike između eurozone i „ne-eurozone“, Schengena i „ne-Schengena“, ali i razlike između Istoka i Zapada – tu prije svega mislim na političke razlike. No slučaj s proizvodima konkretan je primjer jer postoje indicije o razlikama u sastavu i proizvoda za zapadno i istočno tržište. Dakle, ovdje se ne radi o namjeri da se prozovu pojedini proizvođači nego  da sve države članice Europske unije imaju jednake standarde, te da toliko željena kohezija zaživi u punom smislu te riječi“,  kaže Dubravka Šuica.

Zastupnica Dubravka Šuica o ovoj problematici u više je navrata obavijestila Europsku komisiju putem pismenih zastupničkih pitanja, upitavši Europsku komisiju prati li stanje i poduzima li radnje kako bi se uveo red na jedinstvenom tržištu, te kako bi se smanjila očita diskriminacija građana istočnoeuropskih zemalja. „Iako Komisija navodi da ‘može doći do razlika u sastavu ili kvaliteti zbog komercijalnih strategija  subjekata, navika potrošača, tehničkih specifikacija proizvodnih linija kao i dostupnosti i pristupu sirovinama’, ne možemo prihvatiti taj odgovor kao konačan jer je očito da se radi o razlici u samim standardima, a to je nedopustivo na jedinstvenom tržištu na kojem toliko inzistiramo na zaštiti potrošača“, objasnila je zastupnica i pozdravila sve  koje će razriješiti dvojbe i dileme oko različitih sastojaka na istočnom i zapadnom tržištu.

Zastupnica je dva puta pokrenula  i inicijativu tzv. pisane izjave, na temelju članka 136. Poslovnika Europskog parlamenta, o razlikama u sastavu i kvaliteti proizvoda koji se prodaju na istočnim i zapadnim tržištima EU-a, jer, naglašava, „moramo djelovati na sve moguće načine kako bismo ukazali Komisiji i zakonodavcima na ovu nedopustivu praksu. Također ću se boriti za to da ova točka ponovno dođe na dnevni red Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane“, izjavila je zastupnica.

U startu je izjavu potpisalo 84 zastupnika, a u drugom pokušaju je uz 58 zastupnika supotpisnika sakupljen ukupno 141 potpis. Očito je da su zastupnici zapadnoeuropskih zemalja nevoljko stavljali svoj potpis na ovakvu inicijativu te je bilo teško doći do potrebnih 376 potpisa za nastavak procedure, ali sada je evidentno da se ova problematika aktualizirala u srednjoeuropskim državama koje su odlučile da „ne žele biti europska kanta za smeće“.

„Pregovaramo o međunarodnim trgovinskim sporazumima, a nismo uskladili niti svoje vlastito unutarnje tržište kako bismo zaštitili sve svoje potrošače. Ovo je problem o kojem se dugo govori ali se premalo poduzima. Zašto bismo pristali na lošije? Nećemo ostati ravnodušni jer su i građani Jugoistočne Europe također građani prvog reda i zaslužuju jednake standarde”, zaključila je zastupnica.

http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/dubravka-suica-hocemo-istu-nutellu-i-isti-ariel-1003129/

Hoćemo istu Nutellu i isti Ariel!, poručuje eurozastupnica Dubravka Šuica u povodu ponovne aktualizacije pitanja navodnih lošijih standarda proizvoda na istočnoeuropskom tržištu u odnosu na zapadno.

– Slučaj s proizvodima konkretan je primjer jer postoje indicije o razlikama u sastavu i okusu proizvoda za zapadno i istočno tržište. Dakle, ovdje se ne radi o namjeri da se prozovu pojedini proizvođači nego o želji da sve države članice Europske unije imaju jednake standarde te da toliko željena kohezija zaživi u punom smislu te riječi – navela je Dubravka Šuica u priopćenju dodajući da je u više navrata o ovoj problematici obavijestila Europsku komisiju putem pismenih zastupničkih pitanja.

– Iako Komisija navodi da 'može doći do razlika u sastavu ili kvaliteti zbog komercijalnih strategija poslovnih subjekata, navika potrošača, tehničkih specifikacija proizvodnih linija kao i dostupnosti i pristupu sirovinama', ne možemo prihvatiti taj odgovor kao konačan jer je očito da se radi o razlici u samim standardima, a to je nedopustivo na jedinstvenom tržištu na kojem toliko inzistiramo na zaštiti potrošača – kaže Šuica.

Šuica je dva puta pokrenula i inicijativu tzv. pisane izjave, na temelju članka 136. Poslovnika Europskog parlamenta, o razlikama u sastavu i kvaliteti proizvoda koji se prodaju na istočnim i zapadnim tržištima EU jer, naglašava, "moramo djelovati na sve moguće načine kako bismo upozorili Komisiju i zakonodavce na ovu nedopustivu praksu. Također ću se boriti za to da ova točka ponovno dođe na dnevni red Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane". U startu je izjavu potpisalo 84 zastupnika, a u drugom pokušaju je uz 58 zastupnika supotpisnika sakupljen ukupno 141 potpis. Očito je da su zastupnici zapadnoeuropskih zemalja nevoljko stavljali svoj potpis na ovakvu inicijativu te je bilo teško doći do potrebnih 376 potpisa za nastavak procedure, ali sada je evidentno da se ova problematika aktualizirala u srednjoeuropskim državama koje su odlučile da „ne žele biti europska kanta za smeće“, navodi Šuica

– Pregovaramo o međunarodnim trgovinskim sporazumima, a nismo uskladili ni svoje vlastito unutarnje tržište kako bismo zaštitili sve svoje potrošače. Ovo je problem o kojem se dugo govori, ali se premalo poduzima. Zašto bismo pristali na lošije? Nećemo ostati ravnodušni jer su i građani Jugoistočne Europe također građani prvog reda i zaslužuju jednake standarde – zaključuje Šuica.

http://www.vecernji.hr/eu/dubravka-suica-ne-zelimo-biti-europska-kanta-za-smece-hocemo-istu-nutellu-i-isti-ariel-1151932