Vize za hrvatske državljane koji putuju u Sjedinjene Američke Države još uvijek nisu ukinute. Hrvatska po tome nije jednaka kao i ostale članice Unije pa je Europski parlament dao Komisiji dva mjeseca da riješi taj problem.

Uz Hrvate, u SAD bez vize ne mogu ni još četiri zemlje članice EU-a: Bugarska, Rumunjska, Poljska i Cipar. Ostatak Europske unije ne treba vize, kao ni stanovici SAD-a koji dolaze u EU. Tako se Hrvatska kao punopravna članica Unije i NATO-a našla u nejednakopravnom položaju.

Jednaka pravila za Ameriku i Europu trebalo je napraviti do 12. travnja 2016. godine pa Europski parlament zbog kašnjenja traži rješavanje problema i nude dvije mogućnosti.

Na pitanje znači li to na neki način da mi tražimo uvođenje viza za građane SAD-a koji dolaze u Europu, Dubravka Šuica, zastupnica u Europskom parlamentu, kaže: "To bi značilo upravo to. Ali, čini mi se da je lakše ovo drugo, a to je da se Hrvate i građane ove ostale četiri zemlje oslobodi obveze posjedovanja viza, nego da mi zatražimo to od SAD-a. Ali, ova rezolucija je na tom tragu".

Za ukidanje viza za hrvatske državljane SAD traži da postotak odbijenih viza bude manji od tri posto od ukupnih zahtjeva na godinu. Godine 2016. izdane su 13.482 vize, a odbijeno je čak 6,78 posto. U posljednjih pet godina broj odbijenih viza stalno se mijenja: 2015. - 5,3%, 2014 - 6,1%, 2013. - 5,9% i 2012., kad smo se najviše približili granici, bilo ih je 4,4 posto.

Viza za SAD košta 160 dolara, odnosno oko 1100 kuna.

http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/zbog-hrvatske-i-jos-4-zemlje-eu-a-amerikanci-ce-mozda-morati-traziti-vize-za-europu---468817.html

Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica  sudjelovao je na svečanom obilježavanju 27. obljetnice osnutka HDZ-a u zaprešićkom kraju, održanom u velikoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta Zaprešić. Svečanu proslavu povodom osnutka HDZ-a Zaprešić svojim dolaskom uveličao je predsjednik HDZ-a i Vlade mr. sc. Andrej Plenković.

Uz Gradski odbor HDZ-a Zaprešića, proslavu su suorganizirali i ogranci naše stranke iz obližnjih općina Dubravica, Bistra, Luka, Jakovlje, Marija Gorica, Pušća i Brdovec.

27. rođendan HDZ-a obilježen je u veličanstvenoj atmosferi i pobjedničkom ozračju, a na skupu se predstavio i kandidat naše stranke za župana Zagrebačke županije Vladimir Bregović.

Osim predsjednika Plenkovića i - uvjereni smo - budućeg župana Bregovića, okupljenim članovima i simpatizerima obratili su se zaprešićki gradonačelnik (i član nacionalnog Predsjedništva HDZ-a) Željko Turk i predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Zagrebačke županije Dražen Barišić - koji je najavio Bregovićevu pobjedu, a i sam će na lokalnim izborima 21. svibnja (o)braniti mjesto velikogoričkog gradonačelnika.

http://www.hdz.hr/vijest/lokalne/iz-zapresica-na-izborima-ocekujemo-nove-iskorake-medu-njima-i-pobjedu-u-zagrebackoj

Međunarodni dan žena obilježava se od 8. ožujka 1909., no borba za ravnopravnost spolova i danas je važno pitanje. 
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena Ured za informiranje u Republici Hrvatskoj organizirao je panel "IWD2017: Žene i STEM" na kojem je sudjelovala i zastupnica Dubravka Šuica. Prema Državni zavod za statistiku, među ženskim stanovništvom Hrvatske postotak visokoobrazovanih žena 1961. bio je samo 0.8%., a do zadnjih mjerenja 2011. penje se na 16.7%. 

Na današnjoj mini-plenarnoj sjednici u Bruxellesu Europski parlament velikom većinom glasova usvojio je Rezoluciju o obvezama Komisije u području viznog reciprociteta. Budući da i dalje postoji nedostatak reciprociteta s određenim trećim zemljama, te da taj kriterij općenito podrazumijeva da građani EU-a koji putuju u treću zemlju podliježu istim uvjetima kao i državljani te treće zemlje koji putuju u EU-u, Europski parlament poziva Komisiju da usvoji potrebne pravne mjere u roku od dva mjeseca od usvajanja rezolucije.

''Ponovno podsjećam i inzistiram na tome da građani Republike Hrvatske, punopravne članice NATO-a i Europske unije, trebaju imati jednaki tretman kao i ostali građani EU. Zalažem se da svi građani EU imaju jednaka prava u svim područjima, bilo da se radi o kvaliteti proizvoda, mobilnosti ili posjedovanju viza za posjetu SAD-u. Ovo je jasan primjer da se građani 5 zemalja članica ne osjećaju jednakima'',  izjavila je zastupnica Dubravka Šuica, potpredsjednica Odbora za vanjske poslove i članica Delegacije Europskog parlamenta za odnose sa SAD-om, koja je više puta uputila usmena i pismena parlamentarna pitanja veleposlaniku Europske unije u Washingtonu, Davidu O'Sullivanu i bivšem američkom veleposlaniku u EU Anthonyju L. Gardneru, kao i Europskoj komisiji, o ukidanju viza za hrvatske građane.

Podsjetimo, građani 5 zemalja EU, Bugarske, Cipra, Hrvatske, Poljske i Rumunjske i dalje trebaju vizu za posjet SAD-u, dok se isto ne odnosi na Amerikance koji slobodno  putuju Europskom unijom. Kanada također zahtjeva vize za bugarske i rumunjske građane, ali je najavila da će se vize ukinuti 1. prosinca 2017. Rok za ispravljanje izostanka reciprociteta istekao je 12. travnja 2016. no i dalje se očekuje reakcija Komisije. Prema načelu viznog reciprociteta, ako treća zemlja ne ukine vize u roku od dvije godine od primitka obavijesti o izostanku reciprociteta, Komisija je zakonski obvezna poduzeti mjere i usvojiti tzv. delegirani akt. Tim aktom suspendiralo bi se izuzeće od vize za državljane trećih zemalja koje nisu ukinule obvezu posjedovanja vize za građane određenih zemalja članica Unije.

''Današnja rezolucija Europskog parlamenta još jednom poziva na uspostavljanje  jednakosti i eliminiranje  diskriminacije među državama  članicama Europske unije i njezinim građanima“, zaključila je zastupnica Šuica.

25. ožujka u Rimu ce se obilježiti 60. obljetnica potpisivanja Rimskih ugovora. Predsjednik Europske komisije Jea-Claude Juncker je u srijedu u Europskom parlamentu predstavio "Bijelu knjigu o budućnosti Europe: razmišljanja i scenariji za EU27 do 2025." 

Bijela knjiga je doprinos Komisije za summit koji se održava 25. ožujka u Rimu u povodu proslave 60. obljetnice rimskih sporazum. 

Pet je mogućih scenarija „White Paper“ European Commission o budućnosti EU, a članicama će poslužiti kao dobar temelj za rasprave u Europskom parlamentu te šefovima država i vlada o tome kakvu Europu želimo.

"Ovo je prilika da EU jasno razmotri sve postojeće izazove, sigurnosne prijetnje i napokon usuglasi jasan plan budućnosti i smjer razvoja Unije. Klub zastupnika EPP-a u Europskom parlamentu se zalaže za bolju Europu, prosperitetnu Europu njenih građana." - izjavila je potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta Dubravka Šuica. 

BIJELA KNJIGA

Pet mogućih scenarija o budućnosti EU predstavljenih u Bijeloj knjizi su: zadržati status quo; EU samo kao jedinstveno tržište; Europa s više brzina; EU s manje ovlasti, ali efikasnija; EU koja će u više područja raditi zajedno.

„Bijela knjiga“ je pripremni materijal Europske komisije za raspravu na summitu u Rimu. 

Na tom bi summitu trebao započeti proces u kojem bi 27 zemalja članica trebalo donijeti odluku o budućoj Uniji.

 Juncker bi u svom govoru o stanju Unije 2017. u rujnu pred Europskim parlamentom trebao rezimirati raspravu i razmišljanja država članica, a na summitu u prosincu trebali bi se formulirati prvi zaključci.

Scenariji za EU27 do 2025.

O predloženim scenarijima trebaju se izjasniti zemlje članice, što ne treba očekivati prije nego što se završe važni izbori u Nizozemskoj, 15. ožujka, zatim u svibnju predsjednički izbori u Francuskoj te u rujnu parlamentarni izbori u Njemačkoj.

Juncker bi u svom govoru o stanju EU u rujnu pred Europskim parlamentom trebao rezimirati raspravu i razmišljanja država članica, a na novom summitu u prosincu trebali bi se formulirati prvi zaključci.

https://europa.eu/european-union/eu60_en

 

Odbor za vanjske poslove podržava važnost europskog puta za ove četiri zemlje, od kojih je najveći napredak ostvarila Crna Gora

Na današnjoj sjednici Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta, ususret sutrašnjem glasanju, vodila se trosatna rasprava o izvješćima o napretku zemalja Zapadnog Balkana – Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i Srbiji –  kojima Europski parlament daje svoje stajalište na Izvješća o napretku Europske komisije i situacijama u pogledu njihovog pristupanja Europskoj uniji. U raspravi sa zastupnicima sudjelovao je i crnogorski ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.

Odbor za vanjske poslove podržava važnost europskog puta za ove četiri zemlje, od kojih je najveći napredak ostvarila Crna Gora. Zastupnica Šuica istaknula je priključenje NATO-u od ključne važnosti, ali da je unatoč vrlo dobrom napretku i svjesna nedavnih osvajačkih pretenzija na teritoriju Republike Hrvatske, neophodno riješiti i bilateralna pitanja, primjerice pitanje poluotoka Prevlake, zatim sukcesije bivše Jugoslavije u pogledu vojne imovine, osiguranja pravične naknade za žrtve logora, a sve prije zatvaranja preostalih pregovaračkih poglavlja. Pohvalila je i zaključke nedavno održane treće trilaterale između Albanije, Crne Gore i Hrvatske, održane u Splitu.

U vezi s izvješćem o Srbiji, njemački zastupnik i izvjestitelj David McAllister napomenuo je da je potrebno nastaviti reforme i nakon predsjedničkih izbora. Dubravka Šuica izjavila je da su njegovi kompromisni amandmani obuhvatili sve traženo i pohvalila izbalansirano izvješće, napomenuvši da unatoč stoljetnim vezama s Rusijom Srbija mora prilagoditi svoju vanjsku politiku europskoj, produbiti dijalog s Prištinom te riješiti preostala bilateralna pitanja sa susjednim državama, uključujući i Hrvatsku, istaknuvši i pitanja nestalih osoba te potrebu rješavanja granice, kao i sukcesije bivše Jugoslavije.

Osvrnuvši se na izvješće o Kosovu, zastupnica je izjavila da je pozitivno to što je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju na snazi, složivši se s tvrdnjom da Kosovo provodi reforme, no da nema dovoljno napretka u istragama o korupciji, problemima s udruženjem srpskih općina i u reformi javne uprave. Ocijenila je izvješće kao dobar poticaj kosovskoj vladi za nastavak pregovora. U vezi s izvješćem o Makedoniji, zastupnica je izjavila da je prioritet formiranje vlasti, isto kao i rješavanje spora s Grčkom oko imena kako bi Makedonija nastavila europski put.

Zaključak današnje rasprave jest da je prijeko potrebna veća prisutnost Europske unije u regiji kako bi se osigurala stabilnost zemalja Zapadnog Balkana i Unije u cijelosti, imajući u vidu vrlo nestabilnu situaciju u susjednoj Bosni i Hercegovini.

http://www.dnevno.hr/vijesti/regija/dubravka-suica-jesu-li-srbija-kosovo-crna-gora-i-makedonije-korak-blize-europi-1004164/

Unatoč stoljetnim vezama s Rusijom, Srbija mora prilagoditi svoju vanjsku politiku europskoj, produbiti dijalog s Prištinom te riješiti preostala bilateralna pitanja, poručila je Šuica

Na jučerašnjoj sjednici Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta, ususret današnjem glasanju, vodila se trosatna rasprava o izvješćima o napretku zemalja Zapadnog Balkana - Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i Srbiji -  kojima Europski parlament daje svoje stajalište na Izvješća o napretku Europske komisije i situacijama u pogledu njihovog pristupanja Europskoj uniji. U raspravi sa zastupnicima sudjelovao je i crnogorski ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.

Odbor za vanjske poslove podržava važnost europskog puta za ove četiri zemlje, od kojih je najveći napredak ostvarila Crna Gora. Zastupnica Dubravka Šuica istaknula je priključenje NATO-u od ključne važnosti, ali da je unatoč vrlo dobrom napretku i svjesna nedavnih osvajačkih pretenzija na teritoriju Republike Hrvatske, neophodno riješiti i bilateralna pitanja, primjerice pitanje poluotoka Prevlake, zatim sukcesije bivše Jugoslavije u pogledu vojne imovine, osiguranja pravične naknade za žrtve logora, a sve prije zatvaranja preostalih pregovaračkih poglavlja. Pohvalila je i zaključke nedavno održane treće trilaterale između Albanije, Crne Gore i Hrvatske, održane u Splitu.

U vezi s izvješćem o Srbiji, njemački zastupnik i izvjestitelj David McAllister napomenuo je da je potrebno nastaviti reforme i nakon predsjedničkih izbora. Dubravka Šuica izjavila je da su njegovi kompromisni amandmani obuhvatili sve traženo i pohvalila izbalansirano izvješće, napomenuvši da unatoč stoljetnim vezama s Rusijom Srbija mora prilagoditi svoju vanjsku politiku europskoj, produbiti dijalog s Prištinom te riješiti preostala bilateralna pitanja sa susjednim državama, uključujući i Hrvatsku, istaknuvši i pitanja nestalih osoba te potrebu rješavanja granice, kao i sukcesije bivše Jugoslavije.

Osvrnuvši se na izvješće o Kosovu, zastupnica je izjavila da je pozitivno to što je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju na snazi, složivši se s tvrdnjom da Kosovo provodi reforme, no da nema dovoljno napretka u istragama o korupciji, problemima s udruženjem srpskih općina i u reformi javne uprave. Ocijenila je izvješće kao dobar poticaj kosovskoj vladi za nastavak pregovora. U vezi s izvješćem o Makedoniji, zastupnica je izjavila da je prioritet formiranje vlasti, isto kao i rješavanje spora s Grčkom oko imena kako bi Makedonija nastavila europski put.

Zaključak današnje rasprave jest da je prijeko potrebna veća prisutnost Europske unije na ovom području kako bi se osigurala stabilnost zemalja Zapadnog Balkana i Unije u cijelosti, imajući u vidu vrlo nestabilnu situaciju u susjednoj Bosni i Hercegovini.

http://direktno.hr/svijet/eu/suica-jesu-li-srbija-kosovo-crna-gora-i-makedonija-korak-blize-europig-77617/

Na današnjoj sjednici Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta, ususret sutrašnjem glasanju, vodila se trosatna rasprava o izvješćima o napretku zemalja Zapadnog Balkana - Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i Srbiji -  kojima Europski parlament daje svoje stajalište na Izvješća o napretku Europske komisije i situacijama u pogledu njihovog pristupanja Europskoj uniji. U raspravi sa zastupnicima sudjelovao je i crnogorski ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.

Odbor za vanjske poslove podržava važnost europskog puta za ove četiri zemlje, od kojih je najveći napredak ostvarila Crna Gora. Zastupnica Šuica istaknula je priključenje NATO-u od ključne važnosti, ali da je unatoč vrlo dobrom napretku i svjesna nedavnih osvajačkih pretenzija na teritoriju Republike Hrvatske, neophodno riješiti i bilateralna pitanja, primjerice pitanje poluotoka Prevlake, zatim sukcesije bivše Jugoslavije u pogledu vojne imovine, osiguranja pravične naknade za žrtve logora, a sve prije zatvaranja preostalih pregovaračkih poglavlja. Pohvalila je i zaključke nedavno održane treće trilaterale između Albanije, Crne Gore i Hrvatske, održane u Splitu.

U vezi s izvješćem o Srbiji, njemački zastupnik i izvjestitelj David McAllister napomenuo je da je potrebno nastaviti reforme i nakon predsjedničkih izbora. Dubravka Šuica izjavila je da su njegovi kompromisni amandmani obuhvatili sve traženo i pohvalila izbalansirano izvješće, napomenuvši da unatoč stoljetnim vezama s Rusijom Srbija mora prilagoditi svoju vanjsku politiku europskoj, produbiti dijalog s Prištinom te riješiti preostala bilateralna pitanja sa susjednim državama, uključujući i Hrvatsku, istaknuvši i pitanja nestalih osoba te potrebu rješavanja granice, kao i sukcesije bivše Jugoslavije.

Osvrnuvši se na izvješće o Kosovu, zastupnica je izjavila da je pozitivno to što je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju na snazi, složivši se s tvrdnjom da Kosovo provodi reforme, no da nema dovoljno napretka u istragama o korupciji, problemima s udruženjem srpskih općina i u reformi javne uprave. Ocijenila je izvješće kao dobar poticaj kosovskoj vladi za nastavak pregovora. U vezi s izvješćem o Makedoniji, zastupnica je izjavila da je prioritet formiranje vlasti, isto kao i rješavanje spora s Grčkom oko imena kako bi Makedonija nastavila europski put.

Zaključak današnje rasprave jest da je prijeko potrebna veća prisutnost Europske unije u regiji kako bi se osigurala stabilnost zemalja Zapadnog Balkana i Unije u cijelosti, imajući u vidu vrlo nestabilnu situaciju u susjednoj Bosni i Hercegovini.

U Kongresnom centru Globus na Zagrebačkom velesajmu održava se Izborni sabor Zajednice žena HDZ-a „Katarina Zrinski“. Izaslanice iz cijele Hrvatske izabrat će predsjednicu te članice tijela Zajednice. Osim izaslanica iz zemlje, posebna gošća je Doris Pack, dugogodišnja zastupnica Europske narodne stranke - demokršćana u Europskom parlamentu i predsjednica Žena Europske pučke stranke (EPPW). Na Izbornom saboru Zajednice žena HDZ-a “Katarina Zrinska” sudjelovala je i zastupnica Dubravka Šuica, potpredsjednica Žena Europske pučke stranke (EPPW). Sudionicima se obratio predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković koji je pozdravio aktivnosti aktivnosti svih članica i rekao da će podupirati veći politički angažman žena u Hrvatskoj.

Za novu predsjednicu Zajednice žena HDZ-a "Katarina Zrinski" izabrana je ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić.