Notice: Undefined property: JObject::$description in /home/ds/public_html/components/com_k2/templates/default/user.php on line 59
02-03-2017
Na današnjoj mini-plenarnoj sjednici u Bruxellesu Europski parlament velikom većinom glasova usvojio je Rezoluciju o obvezama Komisije u području viznog reciprociteta. Budući da i dalje postoji nedostatak reciprociteta s određenim trećim zemljama, te da taj kriterij općenito podrazumijeva da građani EU-a koji putuju u treću zemlju podliježu istim uvjetima kao i državljani te treće zemlje koji putuju u EU-u, Europski parlament poziva Komisiju da usvoji potrebne pravne mjere u roku od dva mjeseca od usvajanja rezolucije.
”Ponovno podsjećam i inzistiram na tome da građani Republike Hrvatske, punopravne članice NATO-a i Europske unije, trebaju imati jednaki tretman kao i ostali građani EU. Zalažem se da svi građani EU imaju jednaka prava u svim područjima, bilo da se radi o kvaliteti proizvoda, mobilnosti ili posjedovanju viza za posjetu SAD-u. Ovo je jasan primjer da se građani 5 zemalja članica ne osjećaju jednakima”, izjavila je zastupnica Dubravka Šuica, potpredsjednica Odbora za vanjske poslove i članica Delegacije Europskog parlamenta za odnose sa SAD-om, koja je više puta uputila usmena i pismena parlamentarna pitanja veleposlaniku Europske unije u Washingtonu, Davidu O’Sullivanu i bivšem američkom veleposlaniku u EU Anthonyju L. Gardneru, kao i Europskoj komisiji, o ukidanju viza za hrvatske građane.
Podsjetimo, građani 5 zemalja EU, Bugarske, Cipra, Hrvatske, Poljske i Rumunjske i dalje trebaju vizu za posjet SAD-u, dok se isto ne odnosi na Amerikance koji slobodno putuju Europskom unijom. Kanada također zahtjeva vize za bugarske i rumunjske građane, ali je najavila da će se vize ukinuti 1. prosinca 2017. Rok za ispravljanje izostanka reciprociteta istekao je 12. travnja 2016. no i dalje se očekuje reakcija Komisije. Prema načelu viznog reciprociteta, ako treća zemlja ne ukine vize u roku od dvije godine od primitka obavijesti o izostanku reciprociteta, Komisija je zakonski obvezna poduzeti mjere i usvojiti tzv. delegirani akt. Tim aktom suspendiralo bi se izuzeće od vize za državljane trećih zemalja koje nisu ukinule obvezu posjedovanja vize za građane određenih zemalja članica Unije.
”Današnja rezolucija Europskog parlamenta još jednom poziva na uspostavljanje jednakosti i eliminiranje diskriminacije među državama članicama Europske unije i njezinim građanima“, zaključila je zastupnica Šuica.
http://glasgrada.hr/suica-vrijeme-je-za-ukidanje-americkih-viza-za-hrvatice-i-hrvate/
02-03-2017
Amerikancima vize za EU jer ih oni traže od Hrvata, Bugara...
- Europska komisija u prosincu objavila da ne želi ispuniti zakonsku obvezu i, zbog na- čina na koji SAD tretira Hrvatsku i još četiri članice EU, predložiti uvođenje viznog reciprociteta za američke državljane, jučer je Europski parlament podsjetio Komisiju da mora to učiniti “u roku od dva mjeseca”.
– Još 12. travnja istekao je dvogodišnji zakonodavni rok za primjenu viznog reciprociteta, a unatoč tome mi i dalje imamo situaciju da američki građani slobodno putuju Europskom unijom, dok naši građani, baš kao i građani Bugarske, Cipra, Poljske i Rumunjske moraju ispunjavati uvjete i plaćati aplikaciju za vizu čime su nepravedno diskriminirani u odnosu na sve druge zemlje članice.
Drago mi je da Europski parlament nastavlja vršiti pritisak na Komisiju da izvrši svoje obveze sve dok se ne ispoštuje potpuni vizni reciprocitet između Europske unije i SAD-a. Građani Hrvatske moraju imati ista prava kada putuju u SAD kao i ostali europski građani – komentirao je Tonino Picula (SDP) nakon što je Europski parlament izglasao jučer rezoluciju o viznom reciprocitetu.
Vezani članciSvima isti tretman – Građani Republike Hrvatske, punopravne članice NATO-a i EU, trebaju imati jednaki tretman kao i ostali građani EU – složila se i Dubravka Šuica(HDZ). – Ovo je jasan primjer zašto se građani pet zemalja članica ne osjećaju jednakima – dodala je. Podsjetimo, EK je zaključila da bi uvođenje viza Amerikancima za ulazak u sve države EU, kao protumjera zbog toga što SAD i dalje ima vizni re- žim za građane Hrvatske, Poljske, Cipra, Bugarske i Rumunjske, bilo kontraproduktivno.
Dovelo bi, prema stavu EK, do “znatnih negativnih učinaka” i “pogoršalo bi, umjesto da poboljša, situaciju za građane i poslovne subjekte s obje strane Atlantika”. Umjesto uvođenja viza za Amerikance, EK želi nastaviti diplomatske pregovore s Washingtonom o ukidanju američkih viza za sve građane EU.
EK izigrava propise
Komisija tako izigrava europske propise koji kažu da bi građani EU koji putuju u neku treću zemlju trebali uživati isti vizni re- žim kao državljani te konkretne treće zemlje koji putuju u EU. Europski parlament, za razliku od Komisije, nema milosti i ne strahuje od kontraproduktivnog učinka uvođenja viza za Amerikance sve dok SAD ne ukine vize za apsolutno sve građane EU.
Pitanje je hoće li Komisija poslušati takav zahtjev iz rezolucije EP-a ili će samo pokušati iskoristiti postojanje takve rezolucije kao još jedan argument kojim nagovara Washington na odluku o ukidanju viznog režima za Hrvate, Poljake, Rumunje, Bugare i Ciprane. Hrvatska je suzdržana zbog političkih i ekonomskih odnosa te nade polaže u lobiranje i dogovor sa SAD-om.
10-03-2017
Nakon što je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predstavio prošlog tjedna 'Bijelu knjigu' o budućnosti Europske unije, sve više moćnih europskih političara pozitivno se izražava o ideji Europe s više brzina. Francuski, njemački, španjolski i talijanski čelnici zauzeli su se u ponedjeljak na samitu blizu Pariza za Europu koja bi nekim članicama EU-a omogućila da napreduju brže od drugih. Kako gledaju na 'Europu s više brzina', što bi to donijelo Hrvatskoj i je li u pitanju zapravo plan bogatih zemalja stare Europe da elegantno otkače neke problematične članice s istoka, poput Mađarske, pitali smo hrvatske eurozastupnike
Dubravka Šuica, zastupnica u Europskom parlamentu HDZ-a i Europske pučke stranke (EPP), kaže za tportal kako smatra da bi bilo najbolje kad bismo nastavili baštiniti ista prava i iste vrijednosti za koje smo se zalagali za vrijeme pristupanja te kad bismo pritom uspjeli ostvariti razinu razvoja koju imaju Njemačka, Francuska, Italija i Španjolska. Šuica kaže da Hrvatska i sada pred sobom ima za cilj ulazak u eurozonu i schengenski prostor. Vjeruje da bi bilo najbolje da kohezija zaživi u pravom smislu riječi.
HDZ-ova europarlamentarka ne vjeruje da je Europa više brzina budućnost europskog projekta jer mnogo toga ovisi o izborima u Njemačkoj, Francuskoj i Nizozemskoj ove godine. Kad saznamo pobjednike, 'bit ćemo pametniji'. 'Otvorena je rasprava o raznim scenarijima i vjerujem da ćemo se znati nametnuti, posebno naša Vlada i premijer Andrej Plenković', ističe Šuica.
Ivan Jakovčić, zastupnik IDS-a i Saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE), za tportal kaže da će, po svemu sudeći, 'Europa u više brzina' postati naša realnost.
'Možda to i nije tako loše jer alternativa je praktički siguran raspad EU-a! Ne mislim da je riječ o nekom egoizmu već jednostavno: ako zemlje kao što su Poljska, Mađarska, Slovačka i Češka imaju svoje ideje koje se duboko razlikuju od drugih, one trebaju imati svoju brzinu. Veću ili manju brzinu, sasvim svejedno, ali svoju jer tako će dalje teško ići', poručuje Jakovčić.
Po njegovu mišljenju, sve će ovisiti o rezultatima skorašnjih izbora u Nizozemskoj, Francuskoj i Njemačkoj.
'Kako sada stvari stoje, proeuropske snage pobjeđuju i za očekivati je da će upravo Njemačka, Francuska i zemlje Beneluxa krenuti brže u ujedinjavanje novih funkcija, uključujući vojno-obrambeno-obavještajnu dimenziju', vjeruje IDS-ovac.
Naglašava da Hrvatska u svemu tome ne mora biti na margini. 'Prihvaćanje eura i ulazak u Schengensko područje za nas trebaju biti priključak onima koji idu brže. Naša povezanost s gospodarstvima stare Europe tako je velika da bismo trebali imati samo koristi od toga. Pa upravo je ulazak u EU zaslužan za rast našega BDP-a, a ne vlade koje se time još uvijek hvale!' ocijenio je Jakovčić.
Biljana Borzan, eurozastupnica SDP-a i Progresivnog saveza socijalista i demokrata (PES), kaže da se višebrzinska Europa kosi sa svime na čemu je Europska unija osnovana i sa svim vrijednostima koji se ističu u osnovnim dokumentima EU-a koji u prvi plan stavljaju ravnopravnost, jednakost i solidarnost.
'I dosad smo imali posebne fondove koji su mogli pomagati zemljama poput naše i smatram da je to pravi put da se ide prema ujednačavanju kvalitete života u cijeloj Europskoj uniji. Mi smo i dosad imali zemlje prijatelje kohezije, mehanizam koji je jasno pokazivao razliku u Europi i odvajao grupu siromašnijih zemalja od bogatijih', kaže Borzan.
Smisao toga je bio taj da se kroz fondove financiraju siromašnije zemlje da brže dosegnu razinu života u bogatijima.
'Protivnik sam ovakvoga načina razmišljanja, od pet Junckerovih scenarija meni je najprihvatljiviji onaj da nastavljamo zajedno raditi na tome da Europa postane najbogatija regija, svijet bez ikakvih razdvajanja i grupiranja. Protiv sam toga, ali veliki su igrači u pitanju i upitno je koliko ćemo se mi uspjeti nametnuti', poručuje Borzan.
Hrvatskoj se, po svemu sudeći, loše piše u takvoj novoj konstelaciji snaga jer smo po svim pokazateljima loši i bili bismo na margini. Borzan smatra da za lošu atmosferu u EU-u krivnju snosi dio čelnika koji pleše na rubu i biračko tijelo osvajaju stvarajući euroskeptičnu atmosferu.
'To je i radio David Cameron pa vidimo gdje je danas Velika Britanija završila. Europa ne može napredovati ako čelnici koriste EU kao izvor svega lošega. A sve dobro smo napravili sami sa svojim nacionalnim kompetencijama', naglasila je Borzan. Ne zalaže se za razdvajanje jer je to, smatra, uvod u razdor većih razmjera
10-03-2017
Zbog razlike u plaćama muškaraca i žena, žene tijekom života zarađuju manje pa stoga imaju manje mirovine i u starosti im prijeti veća opasnost od siromaštva.
Povodom prošlotjednog obilježavanja Međunarodnog dana žena, na današnjem plenarnom zasjedanju u Strasbourgu održana je zajednička rasprava na temu ravnopravnosti spolova. Na plenumu se raspravljalo o tri izvješća Europskog parlamenta: „Ravnopravnost žena i muškaraca u Europskoj uniji 2014.- 2015.“, „Jednako postupanje prema muškarcima i ženama u pristupu i nabavi robe, odnosnu pružanju usluga“ i „Sredstva EU-a za ravnopravnost spolova“. U raspravi je sudjelovala zastupnica Dubravka Šuica, potpredsjednica Žena Europske pučke stranke (EPPW) i zamjenska članica Odbora za prava žena i jednakost spolova.
Zbog razlike u plaćama muškaraca i žena, žene tijekom života zarađuju manje pa stoga imaju manje mirovine i u starosti im prijeti veća opasnost od siromaštva.
“Iako je ravnopravnost žena i muškaraca jedna od temeljnih vrijednosti Europske unije još od 1957. godine kada je načelo jednake plaće za jednaki rad postalo dio Rimskog ugovora, žene u prosjeku zarađuju oko 16 % manje po satu od muškaraca. Više razloga doprinosi nižoj plaći; direktna i indirektna diskriminacija na radnom mjestu, sektori u kojima žene rade manje su plaćeni od onih u kojima dominiraju muškarci, žene nemaju isti pristup treningu, fondovima, manjak žena na menadžerskim pozicijama, rodne uloge i tradicija izbora zanimanja, te usklađivanje radnih i obiteljskih obveza“.
Budući da žene snose teret neplaćenog rada i brige za djecu, one obično rade kraće radno . U EU žene čine većinu zaposlenih na pola radnog vremena te je u takvom radnom odnosu 34,9 % žena u usporedbi sa samo 8,6 % muškaraca. To ima negativan utjecaj na napredak u karijeri, mogućnosti izobrazbe, mirovinska prava te naknade za nezaposlene. Zastupnica Šuica poručila je kako je više i proračunskih sredstava potrebno usmjeriti za borbu protiv neravnopravnosti spolova jer nema napretka bez ravnopravne zastupljenosti muškaraca i žena u svim područjima, a pri završetku izlaganja zaiskrilo je oko moguće ratifikacije Istanbulske konvencije u Republici Hrvatskoj.
Ovo je prilika za najaviti konferenciju koju Dubravka Šuica organizira u Europskom parlamentu 21. ožujka 2017. na temu „ Jednakost žena i muškaraca na poslu i u politici“, a na kojoj će uz predstavnike Europskog parlamenta i Europske komisije, sudjelovati i ekspertice iz Republike Hrvatske
10-03-2017
Povjerenik Karmenu Vella odgovorio je kako je Komisija svjesna problema s kojima se Republika Hrvatska susreće
Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost (ENVI) Europskog parlamenta održao je u četvrtak godišnju razmjenu mišljenja s Povjerenikom Europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenuom Vellom, a hrvatska europarlamentarka Dubravka Šuica tom je postavila pitanje o slučajevima onečišćenja u Hrvatskoj koje uzrokuju susjedne države.
Dubravka Šuica (HDZ/EPP), potpredsjednica Odbora za vanjske poslove (AFET) i zamjenska članica ENVI odbora, upitala je Povjerenika za slučajeve onečišćenja u Republici Hrvatskoj uzrokovanih od njenih susjednih zemalja, aspirantica za pristupanje Uniji, istaknuvši tri vodeća ekološka problema s kojima je RH suočena, priopćio je ured zastupnice u četvrtak.
"Građani Republike Hrvatske, posebice Slavonskog Broda, izloženi su štetnim emisijama iz bosanskohercegovačke rafinerije koji predstavljaju veliku ekološku i javnozdravstvenu opasnost; iz albanskog područja dopire smeće koje zatrpava hrvatsku Jadransku obalu. Nadalje, Crna Gora je dogovorila graditi naftnu bušotinu koja se nalazi na samo nekoliko desetaka kilometara od Dubrovnika, te u slučaju ekološke katastrofe s obzirom na Jadransku morsku struju, zagađenje bi automatski došlo do hrvatske obale. Zanima me koje je stajalište Europske komisije o ovom pitanju, te kako namjerava utjecati na države aspirantice da poštuju pravila Europske unije u svrhu zaštite građana Republike Hrvatske?", upitala je zastupnica.
Povjerenik Karmenu Vella odgovorio je kako je Komisija svjesna problema s kojima se Republika Hrvatska susreće. Istina je da postoje prekogranična neriješena pitanja kako između dvije zemlje članice tako između zemlje članice i zemlje kandidatkinje, te smatra kako je najbolji način za rješavanje ovog problema kroz raspravu i dogovor. Izjavio je kako je i Povjerenik za Europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju, gospodin Johannes Hahn također upoznat s ovim problemom, navodi se u priopćenju.
10-03-2017
Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost (ENVI) Europskog parlamenta održao je u četvrtak godišnju razmjenu mišljenja s Povjerenikom Europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenuom Vellom, a hrvatska europarlamentarka Dubravka Šuica tom je postavila pitanje o slučajevima onečišćenja u Hrvatskoj koje uzrokuju susjedne države. Dubravka Šuica (HDZ/EPP), potpredsjednica Odbora za vanjske poslove (AFET) i zamjenska […]
Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) Europskog parlamenta održao je u četvrtak godišnju razmjenu mišljenja s Povjerenikom Europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenuom Vellom, a hrvatska europarlamentarka Dubravka Šuica tom je prilikom postavila pitanje o slučajevima onečišćenja u Hrvatskoj koje uzrokuju susjedne države.
Dubravka Šuica (HDZ/EPP), potpredsjednica Odbora za vanjske poslove (AFET) i zamjenska članica ENVI odbora, upitala je Povjerenika za slučajeve onečišćenja u Republici Hrvatskoj uzrokovanih od njenih susjednih zemalja, aspirantica za pristupanje Uniji, istaknuvši tri vodeća ekološka problema s kojima je RH suočena, priopćio je ured zastupnice u četvrtak.
“Građani Republike Hrvatske, posebice Slavonskog Broda, izloženi su štetnim emisijama iz bosanskohercegovačke rafinerije koji predstavljaju veliku ekološku i javnozdravstvenu opasnost; iz albanskog područja dopire smeće koje zatrpava hrvatsku Jadransku obalu. Nadalje, Crna Gora je dogovorila graditi naftnu bušotinu koja se nalazi na samo nekoliko desetaka kilometara od Dubrovnika, te u slučaju ekološke katastrofe s obzirom na Jadransku morsku struju, zagađenje bi automatski došlo do hrvatske obale. Zanima me koje je stajalište Europske komisije o ovom pitanju, te kako namjerava utjecati na države aspirantice da poštuju pravila Europske unije u svrhu zaštite građana Republike Hrvatske?”, upitala je zastupnica.
Povjerenik Karmenu Vella odgovorio je kako je Komisija svjesna problema s kojima se Republika Hrvatska susreće. Istina je da postoje prekogranična neriješena pitanja kako između dvije zemlje članice tako između zemlje članice i zemlje kandidatkinje, te smatra kako je najbolji način za rješavanje ovog problema kroz raspravu i dogovor. Izjavio je kako je i Povjerenik za Europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju, gospodin Johannes Hahn također upoznat s ovim problemom, navodi se u priopćenju.
10-03-2017
Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) Europskog parlamenta održao je godišnju razmjenu mišljenja s Povjerenikom Europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenuom Vellom. Hrvatska europarlamentarka Dubravka Šuica tom je prilikom postavila pitanje o slučajevima onečišćenja u Hrvatskoj koje uzrokuju susjedne zemlje.
Dubravka Šuica (HDZ/EPP), potpredsjednica Odbora za vanjske poslove (AFET) i zamjenska članica ENVI odbora, upitala je Povjerenika za slučajeve onečišćenja u Republici Hrvatskoj uzrokovanih od njenih susjednih zemalja, aspirantica za pristupanje Uniji, istaknuvši tri vodeća ekološka problema s kojima je RH suočena, priopćio je ured zastupnice u četvrtak.
"Građani Republike Hrvatske, posebice Slavonskog Broda, izloženi su štetnim emisijama iz bosanskohercegovačke rafinerije koji predstavljaju veliku ekološku i javnozdravstvenu opasnost; iz albanskog područja dopire smeće koje zatrpava hrvatsku Jadransku obalu. Nadalje, Crna Gora je dogovorila graditi naftnu bušotinu koja se nalazi na samo nekoliko desetaka kilometara od Dubrovnika, te u slučaju ekološke katastrofe s obzirom na Jadransku morsku struju, zagađenje bi automatski došlo do hrvatske obale. Zanima me koje je stajalište Europske komisije o ovom pitanju, te kako namjerava utjecati na države aspirantice da poštuju pravila Europske unije u svrhu zaštite građana Republike Hrvatske?", upitala je zastupnica.
Povjerenik Karmenu Vella odgovorio je kako je Komisija svjesna problema s kojima se Republika Hrvatska susreće. Istina je da postoje prekogranična neriješena pitanja kako između dvije zemlje članice tako između zemlje članice i zemlje kandidatkinje, te smatra kako je najbolji način za rješavanje ovog problema kroz raspravu i dogovor. Izjavio je kako je i Povjerenik za Europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju, gospodin Johannes Hahn također upoznat s ovim problemom, navodi se u priopćenju.
http://hr.n1info.com/a183859/Vijesti/Suica-se-zali-na-hrvatske-susjede-povjereniku-EK.html
10-03-2017
Povjerenik Karmenu Vella odgovorio je kako je Komisija svjesna problema s kojima se Republika Hrvatska susreće. Istina je da postoje prekogranična neriješena pitanja kako između dvije zemlje članice tako između zemlje članice i zemlje kandidatkinje, te smatra kako je najbolji način za rješavanje ovog problema kroz raspravu i dogovor.
Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) Europskog parlamenta održao je u četvrtak godišnju razmjenu mišljenja s Povjerenikom Europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenuom Vellom, a hrvatska europarlamentarka Dubravka Šuica tom je prilikom postavila pitanje o slučajevima onečišćenja u Hrvatskoj koje uzrokuju susjedne države.
Dubravka Šuica (HDZ/EPP), potpredsjednica Odbora za vanjske poslove (AFET) i zamjenska članica ENVI odbora, upitala je Povjerenika za slučajeve onečišćenja u Republici Hrvatskoj uzrokovanih od njenih susjednih zemalja, aspirantica za pristupanje Uniji, istaknuvši tri vodeća ekološka problema s kojima je RH suočena, priopćio je ured zastupnice u četvrtak.
"Građani Republike Hrvatske, posebice Slavonskog Broda, izloženi su štetnim emisijama iz bosanskohercegovačke rafinerije koji predstavljaju veliku ekološku i javnozdravstvenu opasnost; iz albanskog područja dopire smeće koje zatrpava hrvatsku Jadransku obalu. Nadalje, Crna Gora je dogovorila graditi naftnu bušotinu koja se nalazi na samo nekoliko desetaka kilometara od Dubrovnika, te u slučaju ekološke katastrofe s obzirom na Jadransku morsku struju, zagađenje bi automatski došlo do hrvatske obale. Zanima me koje je stajalište Europske komisije o ovom pitanju, te kako namjerava utjecati na države aspirantice da poštuju pravila Europske unije u svrhu zaštite građana Republike Hrvatske?", upitala je zastupnica.
Povjerenik Karmenu Vella odgovorio je kako je Komisija svjesna problema s kojima se Republika Hrvatska susreće. Istina je da postoje prekogranična neriješena pitanja kako između dvije zemlje članice tako između zemlje članice i zemlje kandidatkinje, te smatra kako je najbolji način za rješavanje ovog problema kroz raspravu i dogovor. Izjavio je kako je i Povjerenik za Europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju, gospodin Johannes Hahn također upoznat s ovim problemom, navodi se u priopćenju.
10-03-2017
Na današnjoj sjednici Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) Europskog parlamenta, održala se godišnja razmjena mišljenja u sklopu strukturiranog dijaloga s Povjerenikom Europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo gospodinom Karmenuom Vellom. U sklopu te razmjene, sudjelovala je i zastupnica Dubravka Šuica, potpredsjednica Odbora za vanjske poslove (AFET) i zamjenska članica ENVI odbora, koja je tom prigodom upitala Povjerenika za slučajeve onečišćenja u Republici Hrvatskoj uzrokovanih od njenih susjednih zemalja aspirantica. Naime, zastupnica je upozorila na tri vodeća ekološka problema s kojima je RH suočena.
“Građani Republike Hrvatske, posebice Slavonskog Broda, izloženi su štetnim emisijama iz bosanskohercegovačke rafinerije koji predstavljaju veliku ekološku i javnozdravstvenu opasnost; iz albanskog područja dopire smeće koje zatrpava hrvatsku Jadransku obalu. Nadalje, Crna Gora je dogovorila graditi naftnu bušotinu koja se nalazi na samo nekoliko desetaka kilometara od Dubrovnika, te u slučaju ekološke katastrofe s obzirom na Jadransku morsku struju, zagađenje bi automatski došlo do hrvatske obale.
Zanima me koje je stajalište Europske komisije o ovom pitanju, te kako namjerava utjecati na države aspirantice da poštuju pravila Europske unije u svrhu zaštite građana Republike Hrvatske?”
Ovo nije prvi puta da zastupnica Šuica upozorava Europsku komisiju na probleme zaštite okoliša i zdravlja građana Republike Hrvatske uzrokovane opasnostima koja dolaze s područja susjednih zemalja. Zastupnica je više puta uputila pismeno i usmeno pitanje Komisiji u vezi zagađenog zraka u Slavonskom Brodu, te tona smeća iz Albanije i Crne Gore koje zatrpavaju hrvatsku obalu i podizala svijest o ovim problemima tijekom plenarnih sjednica.
Povjerenik Karmenu Vella odgovorio je kako je Komisija svjesna problema s kojima se Republika Hrvatska susreće. Istina je da postoje prekogranična neriješena pitanja kako između dvije zemlje članice tako između zemlje članice i zemlje kandidatkinje, te smatra kako je najbolji način za rješavanje ovog problema kroz raspravu i dogovor. Izjavio je kako je i Povjerenik za Europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju, gospodin Johannes Hahn također upoznat s ovim problemom.
Dodatni materijali:Pitanje (Problem međunarodnog otpada na hrvatskoj obali) : http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+WQ+P-2016-001367+0+DOC+XML+V0//HR&language=hr
Odgovor: http://www.europarl.europa.eu/sides/getAllAnswers.do?reference=P-2016-001367&language=HR
Pitanje ( Problem onečišćenog zraka u Slavonskom Brodu): http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+WQ+E-2016-000268+0+DOC+XML+V0//HR&language=hr
Odgovor: http://www.europarl.europa.eu/sides/getAllAnswers.do?reference=E-2016-000268&language=HR
Priopćenje: http://dubravka-suica.eu/index.php/aktivnosti/ostale-aktivnosti-u-ep/item/6776-slucaj-peljesac-problem-medunarodnog-smeca-na-hrvatskoj-obali
http://glasgrada.hr/dubravka-suica-kako-do-cistog-mora-i-zraka-u-hrvatskoj/
10-03-2017
Naime, na današnjoj sjednici Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) Europskog parlamenta, upitala je Povjerenika za slučajeve onečišćenja u Republici Hrvatskoj uzrokovanih od njenih susjednih zemalja aspirantica.
-Građani Republike Hrvatske, posebice Slavonskog Broda, izloženi su štetnim emisijama iz bosanskohercegovačke rafinerije koji predstavljaju veliku ekološku i javnozdravstvenu opasnost; iz albanskog područja dopire smeće koje zatrpava hrvatsku Jadransku obalu. Nadalje, Crna Gora je dogovorila graditi naftnu bušotinu koja se nalazi na samo nekoliko desetaka kilometara od Dubrovnika, te bi u slučaju ekološke katastrofe s obzirom na jadransku morsku struju, zagađenje automatski došlo do hrvatske obale. Zanima me koje je stajalište Europske komisije o ovom pitanju, te kako namjerava utjecati na države aspirantice da poštuju pravila Europske unije u svrhu zaštite građana Republike Hrvatske? – pitala je Šuica.
Ovo nije prvi puta da naša zastupnica upozorava Europsku komisiju na probleme zaštite okoliša i zdravlja građana Republike Hrvatske uzrokovane opasnostima koja dolaze s područja susjednih zemalja. Zastupnica je više puta uputila pismeno i usmeno pitanje Komisiji u vezi zagađenog zraka u Slavonskom Brodu, te tona smeća iz Albanije i Crne Gore koje zatrpavaju hrvatsku obalu i podizala svijest o ovim problemima tijekom plenarnih sjednica.
Povjerenik Karmenu Vella odgovorio je kako je Komisija svjesna problema s kojima se Republika Hrvatska susreće. Istina je da postoje prekogranična neriješena pitanja kako između dvije zemlje članice tako između zemlje članice i zemlje kandidatkinje, te smatra kako je najbolji način za rješavanje ovog problema kroz raspravu i dogovor. Izjavio je kako je i Povjerenik za Europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju, Johannes Hahn također upoznat s ovim problemom.
http://www.dulist.hr/suica-o-problemima-sa-susjedima-kako-do-cistog-mora-i-zraka-u-hrvatskoj/392595/
Moja EUropska putovnica
Moje konferencije
VIDEO
(VIDEO) Kampanja za europske izbore 2019
(VIDEO) HRT1: Dubravka Šuica "U svom filmu"
(VIDEO) RTL Exkluziv: Poznate Hrvatice nosile humanitarnu modnu reviju
Tweets
Newsletter
