Notice: Undefined property: JObject::$description in /home/ds/public_html/components/com_k2/templates/default/user.php on line 59
29-03-2017
U St Julian's, na sjevernoj obali Malte, od 28. do 30. ožujka održavaju se studijski dani i kongres Europske pučke stranke (EPP) najveće europske političke grupacije, na kojem sudjeluju voditeljica HDZ/EPP delegacije Dubravka Šuica te zastupnici Ivana Maletić, Željana Zovko i Ivica Tolić. Na Maltu su uz zastupnike Kluba EPP-a u Europskom parlamentu pozvani i čelnici europskih država među kojima je hrvatski premijer Andrej Plenković, njemačka kancelarka Angela Merkel, španjolski premijer Mariano Rajoy, mađarski premijer Viktor Orban te svi predsjednici stranaka koji su članovi EPP-a. Među glavnim govornicima ovog skupa, po prvi put će na ovom kongresu govoriti Andrej Plenković u ulozi predsjednika Vlade Republike Hrvatske i predsjednika HDZ-a.
Predsjednik Kluba zastupnika EPP-a Manfred Weber službeno je otvorio studijske dane EPP-a. Budući da britanska premijerka Theresa May, danas, 29. ožujka aktivira članak 50. Lisabonskog ugovora čime će i službeno započeti dvogodišnji proces izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije, sastanak na Malti se održava u ključnom trenutku za Europsku uniju. Podsjetimo, povodom 60. obljetnice potpisivanja Rimskog sporazuma, vođe europskih država su u subotu 25. ožujka potpisali Rimsku deklaraciju u kojoj ističu jedinstvo i nedjeljivost nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva. Stoga, jedna od vodećih tema kongresa i studijskih dana je budućnost Europe kao i jačanje Europske unije nakon Brexit-a. Na Malti se planira posljednje usuglašavanje oko jedinstvene rezolucije Europskog parlamenta o Brexitu o kojoj će se glasati na sljedećoj plenarnoj sjednici u travnju u Strasbourgu.
Zastupnica Dubravka Šuica ovom prigodom je izjavila:“Glavne teme ovog skupa su jačanje obrane i sigurnosti bazirane na zajedničkim vrijednostima te naglasak na osiguravanje fiskalne stabilnosti i gospodarskog napretka za EU 27. Dakle, Europsku uniju nakon Brexita. Također se raspravlja o budućnosti Južnog susjedstva te se očekuje usvajanje rezolucije kongresa EPP-a naslovljene “Europa osigurava našu budućnost”(Europe secures our Future).”
Zastupnica Maletić istaknula je važnost slogana „Ostvarimo uspjeh zajedno“ kongresa EPP-a na Malti te izjavila da kao najjača europska stranka pozivamo na solidarnost, partnerstvo i koheziju država članica. „Želimo graditi jaku Europu koja odgovara na potrebe svog stanovništva i brzo reagira na sve izazove. Želimo graditi sigurno i socijalno pravedno društvo te gospodarstvo koje napreduje brže od drugih zahvaljujući sinergijskim efektima“.
Zastupnica Željana Zovko naglasila je: “Rezolucija o Zapadnom Balkanu koja će sutra biti usvojena na Kongresu EPP-a na Malti snažna je poruka za tihu većinu ovog područja te ohrabrenje za nastavak reformi, kako institucionalnih tako i gospodarskih, na putu za izlazak iz mračnog tunela prošlosti”.
"Vrlo su zanimljive teme na dnevnom redu Kongresa i vrlo je živa rasprava na panelima. Brexit, razvoj situacije u Siriji i Bliskom istoku, Sjeverna Afrika, migracije, proširenje EU te zaštita vanjskih granica izravno utječu na stabilnost i sigurnost EU te svakako imaju izravan utjecaj na Republiku Hrvatsku. Važno je na kongresu EPP-a, najjače grupacije u EU Parlamentu, prezentirati i nacionalna stajališta i prioritete", izjavio je zastupnik Ivica Tolić.
Na kongresu i studijskim danima EPP-a sudjeluje 2 000 sudionika iz više od 40 zemalja s ciljem izražavanja jedinstva i zajedničkih napora na putu prema jačoj, stabilnijoj i složnijoj zajednici 27 zemalja Europske unije, a skup prati više od 250 novinara.
28-03-2017
Voditeljica EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica danas je sudjelovala je na međunarodnoj konferenciji posvećenoj održivom razvoju europskih otoka koja se održala u Bruxellesu povodom svečanog potpisivanja Deklaracije o pametnim otocima (Smart Island Declaration).
Deklaraciji o pametnim otocima do sada je potpisalo više od 200 europskih otoka, od Baltika i Sjevernog mora do Mediterana.
Predstavnici europskih otoka, supotpisnici Deklaracije, obvezali su se prilagoditi klimatskim promjenama, uvesti održivu mobilnost na otocima, pametno upravljati vodenim resursima, čuvati prirodni i kulturni kapital otoka, diverstificirati gospodarstvo, jačati socijalnu uključivost i uključivanje građana te osnažiti održivi razvoj turizma. Svoj potpis na Deklaraciju stavili su i predstavnicihrvatskih otoka, među kojima i Andrija Fabris gradonačelnik Grada Korčula, izražavajući tako predanost stvaranja što uspješnije otočne zajednice za inovativnu i održivu Europu te podržavajući nove smjernice namijenjene europskim otocima.
Potpisnici Deklaracije o pametnim otocima iz Republike Hrvatske su:Grad Krk, Općina Baška, Općina Dobrinj, Općina Omišalj, Općina Punat, Općina Vrbnik, Grad Zadar (u ime otoka: Ist, Iž, Molat, Olib, Premuda, Rava, Silba), Grad Korčula, Općina Vela Luka.
28-03-2017
Zastupnica Dubravka Šuica, članica intergrupe u Europskom parlamentu "Zastupnici protiv karcinoma" ( MEP's against cancer) održala je pozdravni govor u Europskom parlamentu povodom godišnje konferencije European Alliance for Personalised Medicine na temu "Inovacije, smjernice i projekcije: Slučaj raka pluća."
Prilikom održavanja konferencije, između ostalog, naglasak je stavljen na različit spektar prepreka i bolesti s kojima se pacijenti suočavaju, među kojima je i najsmrtonosniji oblik raka, rak pluća.
Najveći broj slučajeva raka pluća nastaje iz stanica pluća. Međutim, rak se može također širiti (metastazirati) u pluća iz drugih dijelova tijela.
Rak pluća ima tendenciju širenja ili metastaziranja vrlo rano nakon formiranja, što ga čini vrlo opasnim po život i jedan je od oblika raka koje je najteže liječiti. Mjesta najčešćih metastaza su nadbubrežne žlijezde, jetra, mozak i kosti, ali to može biti i bilo koji drugi dio tijela.
Najčešći uzrok karcinoma pluća je dugotrajno pušenje duhana, koje uzrokuje 80–90% slučajeva karcinoma pluća. U nepušača se razvija 10–15% slučajeva karcinoma pluća, a ti se slučajevi pripisuju kombinaciji genskih čimbenika, izlaganju plinu radonu, azbestu, te zagađenju zraka u koje spada i pasivno pušenje. Karcinom pluća se može otkriti rendgenom pluća i kompjuteriziranom tomografijom (CT). Dijagnoza se potvrđuje biopsijom koja se obično izvodi bronhoskopijom ili uz pomoć CT-a. Liječenje i dugoročni ishod ovise o vrsti karcinoma, kliničkom stadiju bolesti (proširenosti) i procjeni sveukupnog zdravstvenog stanja bolesnika.
Liječenje se sastoji od kirurškog zahvata, kemoterapije i radioterapije. Širom svijeta, karcinom pluća je najčešći uzrok smrti od zloćudnih tumora u muškaraca i žena.
U 2008. g. u Hrvatskoj je otkriveno 2020 slučajeva raka pluća kod muškaraca i 514 slučajeva kod žena što ukupno čini 2534 slučajeva raka kod oba spola.
Podsjetimo, kao članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u Europskom parlamentu Dubravka Šuica pridružila se prije 2015. godine radu skupine "MEPs Against Cancer (MAC) - Zastupnici protiv karcinoma"..Zastupnici protiv karcinoma(MAC) neformalna je skupina zastupnika Europskog parlamenta osnovana s ciljem poboljšanja prevencije karcinoma u Europi obzirom da europska suradnja može biti dodana vrijednost u zdravstvenim sustavima država članica Europske unije. MAC usko surađuje s Europskom komisijom i Vijećem EU, kao i ostalim relevantnim organizacijama, a sve s ciljem smanjivanja stope učestalosti karcinoma za 15% do 2020. godine.,
U aktualnom mandatu zastupnika u Europskom parlamentu (2014. - 2019.) strateški cilj MAC-a je smanjiti učestalost karcinoma promicanjem prevencije, smanjenjem mortaliteta osiguravajući ravnopravnu dostupnost visoke razine liječničke skrbi u svim članicama EU te osiguranje bolje kvalitete života za pacijente koji se bore s karcinomom, ali i one koji su pobijedili karcinom.
25-03-2017
U glavnom talijanskom gradu Rimu svečano je obilježena 60. obljetnica potpisivanja Rimskih ugovora - u nazočnosti državnih poglavara ili predsjednika vlada svih 27 članica Europske unije.
Zajedno nastavljamo graditi EU
Zajedno s ostalim europskim liderima, i predsjednik Vlade RH i HDZ-a mr. sc. Andrej Plenković, potpisao je Rimsku deklaraciju, kojom je potvrđeno da će se očuvati jedinstvo 27 članica te nastaviti graditi EU i nakon izlaska Velike Britanije. U deklaraciji su iznijeta i dosadašnja postignuća EU, kao izazovi s kojima je danas suočena.
Deklaracija je simbolično potpisana u dvorani Kapitolskog muzeja - istoj onoj u kojoj su prije 60 godina potpisani ugovori o Europskoj ekonomskoj zajednici i Europskoj zajednici za atomsku energiju, iz kojih je izrasla današnja EU - a predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker potpisao je deklaraciju, podjednako simbolično, originalnim perom kojim su potpisani Rimski ugovori prije 60 godina.
O Rimskim ugovorima
Rimski ugovori bili su osnivački ugovori o uspostavi Europske ekonomske zajednice (EEZ) i Europske zajednice za atomsku energiju (EZAE), koji su potpisani 25. ožujka 1957. godine, a na snagu su stupili 1. siječnja 1958. godine. Institucije novih zajednica bile su slične strukturama Europske zajednice za ugljen i čelik (EZUČ) te su se također sastojale od četiriju institucija: Komisije, Vijeća, Skupštine i Suda, pri čemu su Skupštinu i Sud dijelile s EZUČ-om. Prvi sastanak Vijeća EEZ-a održan je 25. siječnja 1958. pod predsjedanjem belgijskog ministra vanjskih poslova Victora Larocka.
NA AUDIJENCIJI KOD SVETOGA OCA
Program svečanosti obilježavanja 60. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora u Rimu započeo je jučer audijencijom šefova država ili vlada Europske unije kod Svetoga Oca.
Nakon audijencije, predsjednik Plenković istaknuo je da je Sveti Otac poslao važne poruke kršćanske solidarnosti, nade, mira, otvorenosti i zadaće svih šefova država ili vlada EU da u složenim globalnim okolnostima upravo oni budu ključni akteri koji će biti prvi u rješavanju problema, okrenuti se obrazovanju, mladima i pružiti ruku onima koji su u nevolji.
- Sveti je Otac poslao one temeljne poruke koje tijekom prve četiri godine svog pontifikata i sam globalno poduzima. Nama je prigodom 60. obljetnice Rimskih ugovora kazao da bi bilo vrlo korisno da, temeljeći naš rad na onome što su očevi, utemeljitelji europskog projekta 1957. učinili, nastavimo u ovim vrlo izazovnim globalnim okolnostima.
22-03-2017
Uoči sastanka na vrhu u Rimu povodom 60. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET) Dubravka Šuica sudjelovala je na Konferenciji »Budućnost Europske unije: postignuća, izazovi, perspektive«
Konferenciju je otvorio predsjednik Vlade Andrej Plenković, a zajednički su je organizirali Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Veleposlanstvo Talijanske Republike u Republici Hrvatskoj i Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj.
Na konferenciji održanoj u Hrvatskom državnom arhivu, sudjelovala je i ministrica gospodarstva Martina Dalić, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, državna tajnica za europske poslove u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, državni tajnik pri Predsjedništvu Vlade Talijanske Republike Sandro Gozi, voditelj Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj Branko Baričević, predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora Domagoj Ivan Milošević i hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu, Tonino Picula i Jozo Radoš.
Ambiciozan put europskih integracija započeo je prije 60 godina, kada je šest današnjih država članica Europske unije potpisalo Rimske ugovore. Osim dogovora o tome da će se sva pitanja rješavati za pregovaračkim stolom, time su stvoreni uvjeti za ekonomski napredak za više od 500 milijuna građana koji danas žive u zemljana članicama EU-a. Pred Europskom su unijom najveći izazovi od njezina osnutka, a trenutno svaka članica drukčije vidi njezinu budućnost. Potrebno je stoga da one budu prilagodljive, ali i solidarne prema državama koje su tek na putu da postanu dio europske obitelji.
22-03-2017
Europska unija se nalazi pred nizom izazova koje može riješiti kvalitetnijom komunikacijom sa svojim građanima, nadilaženjem uskih nacionalnih pogleda na zajedničke probleme i ustrajavanjem na zajedničkim vrijednostima, ocjena je sudionika konferencije o budućnosti Europske unije održane u srijedu u Zagrebu.
Na konferenciji „60 godina Rimskih ugovora: budućnost Europske unije - postignuća, izazovi, perspektive", održanoj u Hrvatskom državnom arhivu, sudjelovali su državna tajnica za europske poslove u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, državni tajnik pri Predsjedništvu Vlade Talijanske Republike Sandro Gozi, voditelj Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj Branko Baričević, predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora Domagoj Ivan Milošević i hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Dubravka Šuica, Tonino Picula i Jozo Radoš, a konferenciju je otvorio predsjednik vlade Andrej Plenković.
Plenković je u uvodnom govoru na konferenciji koju su organizirali Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u suradnji s Veleposlanstvom Talijanske Republike u Zagrebu i Predstavništvom Europske komisije u Republici Hrvatskoj upozorio na prijedloge o Europi više brzina istaknuvši da je to tema s kojom Hrvatska treba biti jako oprezna i ne smije upasti u tu "zamku", već je treba držati otvorenom i uključivom kako EU ne bi postao ekskluzivni direktorij pet najutjecajnijih članica koje onda za druge odlučuju o svemu.
"Za nas je bitno da taj proces Europe više brzina bude uključiv. Ja se čvrsto suprotstavljam jednoj evoluciji stanja u kojem će se stvoriti direktorij od pet najutjecajnijih članica koje onda za druge odlučuju o svemu", kazao je Plenković i dodao da bi to "ojačalo antieuropske pokrete u svim zemljama" što nije "dobar scenarij".
Talijanski državni tajnik Sandro Gozi, podsjetivši na ocjenu bivšeg glavnog tajnika UN-a Kofija Anana, istaknuo je da je Europska unija "najuspješniji politički projekt 20. stoljeća". Europa je od Auschwitza, jednog od najtragičnijiih iskustava u povijesti čovječanstva, prešla put do projekta Erasmus, programa razmjene studenata među europskim sveučilištima, podsjetio je Gozi.
Populistički i antidemokratski pokreti hrane se strahovima i propustima u rješavanju problema, poput migrantske krize, no zidovi i bodljikave žice ne mogu biti odgovor, rekao je, među ostalim Gozi ali i dodao da oni pokazuju da problem postoji. Podjele na unutarnjim granicama EU-a nisu rješenja nego je rješenje biti učinkovitiji na vanjskim granicama EU-a, ustvrdio je. "Moramo spasiti Europu od populističkih i antidemokratskih pokreta ali je moramo spasiti i od njenih vlastitih grešaka", slušati građane, riješiti migrantsku krizu i građanima osigurati im gospodarsku i socijalnu sigurnost, rekao je Gozi.
Još uvijek pitanjima previše pristupamo s usko nacionalnih stajališta i mikrokozmosa, a danas nam je potrebna i transnacionalna politika i politički prostor, ocijenio je Gozi i dodao da bi se 73 zastupnička mjesta u Europskom parlamentu koja će ostati nakon izlaska Ujedinjenog Kraljaevstva mogla iskoristiti tako da se popune izborom s transnacionalnih listi umjesto da se prepuste pogađanju o raspodjeli između članica.
"Izrazito je važno što će za nekoliko dana naši čelnici ponovno potvrditi da temeljni aspekt Europske unije, nije jedinstveno tržište, strukturni fondovi, zajednički poslovi, jedinstvena valuta, koji jesu svi vrlo važni, nego jedinstvena zajednica temeljena na vrijednostima vladavine prava i temeljnih prava", rekao je Gozi.
Europa je supersila ali se ne ponaša tako, te se mora opredijeliti želi li biti promatrač ili protagonist na svjetskoj sceni, rekao je Gozi.
Voditelj Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj Branko Baričević rekao je da će se članice, bez obzira na pet predloženih scenarija budućnosti EU-a, moguće složiti oko nekog šestog te da se Komisija ne veže uz bio koji od tih scenarija nego "ostaviti čelnicima, u stvari građanima Europe, da odluče". Ono što je najvažnije je da svi scenariji govore "da smo zajedno, da smo svih 27 solidarni i da izgrađujemo dalje zajedničku budućnost", rekao je Baričević.
Zastupnici u Europskom parlamentu Dubravka Šuica i Tonino Picula podsjetili su na slab odziv na izbore za Europski parlament 2014. u Hrvatskoj i potrebu da se širu javnost snažnije uključi u sva pitanja politika EU-a.
"Dobro je da je od strane gospodina Junckera otvorena ova rasprava o pet scenarija na način da će rasprava voditi ne samo u europskim institucijama, ne samo u nacionalnim i regionalnim parlamentima, nego nadam se i u našim županijskim i gradskim skupštinama, ali i u civilnom društvu. Bez toga ćemo teško uvjeriti naše građane u budućnost Unije", rekla je Šuica.
Europska unija se od samog svog početka suočava s jednom dilemom koju još nije riješila i "nisam siguran hoće li je uspjeti preskočiti i u najnovijim najavljenim reformama", rekao je Picula. Pitanje je u kom pravcu razvijati projekt, je li Europska unija zajednica država ili ima povijesnu perspektivu postati zajednička država, rekao je Picula te ocijenio da "jedno i drugo ne može biti, odnosno može pokušati ali ćemo onda svako malo imati referendume do kojih Brexit nije ni prvi ni zadnji". Danas, 60 godina od Rimskih ugovora, ponovno se nalazimo pred istom dilemom, zaključio je Picula.
Radoš je rekao da ne očekuje spektakularne iskorake ili rješenja za budućnost EU-a, jer sve poteškoće s kojima se Unija suočava od nastanka postoje i dalje. Iako će kriza EU natjerati na neke pomake naprijed "mislim da Unija ni u ovom okolnostima nema snagu za nešto spektakularno. Mi smo zadnjih pola godine dobili desetak dokumenata od Komisije, Vijeća i Europskog parlamenta o napretku sigurnosne politike ali temeljni problemi te politike ostaju, kao nesuradnja i to što nismo u stanju standardizirati oružje što bi trebala biti elementarna stvar", napomenuo je Radoš.
Bez obzira što, kako je rekao, ne očekuje spektakularne rezultate, Radoš je zaključio da je "bitno je da Unija opstane, da se sačuva ideja Unije".
Pitanje podizanje povjerenja građana EU-a u EU ima jednostavan odgovor, kako u EU-u tako i u Hrvatskoj, da "treba dobro raditi", rekao je europarlamentarac Radoš.
Predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora Domagoj Ivan Milošević istaknuo je da su europske zemlje proteklih desetljeća ostvarile gospodarski i tehnološki uzlet. "Naravno da se taj efekt Europske unije ne osjeća svugdje jednako, jer države imaju različite vlade, koje su, kao i tvrtke, u konkurenciji", rekao je Milošević i dodao da mu se ne sviđa olako optuživanje Bruxellesa za pitanja za koja su odgovorne nacionalne države, odnosno njihove vlade.
Marija Pejčinović Burić je, navodeći primjere zgrade Hrvatskog državnog arhiva i Marka Marulića, istaknula da se "hrvatski i europski identitet isprepliću" te da na tom temelju možemo graditi zajedničku budućnost. Europa je 60 godina nalazila modus suradnje u kojoj su države ostajale svoje ali su radile zajednički", rekla je Pejčinović Burić.
Moja EUropska putovnica
Moje konferencije
VIDEO
(VIDEO) Kampanja za europske izbore 2019
(VIDEO) HRT1: Dubravka Šuica "U svom filmu"
(VIDEO) RTL Exkluziv: Poznate Hrvatice nosile humanitarnu modnu reviju
Tweets
Newsletter
