HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica u Varaždinu je otvorila ured koji se nalazi u prostorijama stranke.
– Urede imamo u Dubrovniku, Splitu, Rijeci, Varaždinu, Osijeku i naravno Zagrebu. U Splitu je otvoren, u Dubrovniku već radi, Zagreb radi standardno, danas smo u Varaždinu, za dva tjedan je Osijek i nakon toga Rijeka. Želimo da glavni gradovi pored Zagreba imaju predstavništva Europskog parlamenta odnosno Europske pučke stranke kojoj mi pripadamo. Da na neki način pokušamo što je moguće više približiti Europsku uniju našim građanima. To do sada nismo uspjeli. Dokaz tome je i mala izlaznost, konkretno 25 % na prošlim izborima, a prije toga 22 %. Vjerujem da građani razumiju, ali možda nisu dovoljno zainteresirani jer nismo dovoljno, zajedno s medijima, približili građanima vrijednosti i koristi od Europske unije, dobre i loše strane, ali puno je više dobrih strana. Moje je stajalište da smo presretni što smo se 2013. uspjeli pridružiti Europskoj uniji. Vidjevši što se događa sada, puno je lakše Hrvatskoj kad je punopravna članica donositi odluke i rješavati probleme u zajedništvu – kazala je Šuica.
HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Varaždina Damir Habijan rekao je da će takav ured biti izuzetno bitan.
– Negativna je činjenica da Grad Varaždin u proteklom razdoblju iz EU fondova nije povukao niti jedan cent. To treba mijenjati i u našem programu je osnivanje upravnog odjela za EU fondove. Neke projekte treba pokrenuti, primjerice urbani kampus, novu zgradu FOI-ja. Inzistirat ću na hitnoj izmjeni operativnog programa. Znamo da je za mandata Milanovićeve Vlade zbog pogreške u pregovorima obrazovan infrastruktura bila skinuta. Tu su i drugi projekti na koje smo upozoravali prošle godine. Imali smo natječaje za pružne prijelaze, a mi imamo problem kućanske rampe koji se mogao riješiti preko EU fondova – rekao je Habijan.
Istaknuto je da neće biti novih zapošljavanja, a da će u uredu u Varaždinu raditi Sanja Labaš, kao zaposlenica EPP-a, koja je bila na stažu u Bruxellesu i upoznala se s radom Europskog parlamenta.
http://aktualno.hr/u-varazdinu-otvoren-ured-eurozastupnice-dubravke-suice/
Dubravka Šuica, potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET) i zamjenska članica Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane (ENVI), sudjelovala je na konferenciji „No more double standards in foodstuffs“ u organizaciji zastupnika Pavela Poca i zastupnice Dariane Sarbu, potpredsjednika Odbora za okoliš, javno zdravstvo sigurnost hrane (ENVI) u Europskom parlamentu, javlja ured za odnose s javnošću Europske pučke stranke.
Zastupnica Šuica u protekle tri godine, između ostaloga, bavi se temom razlika u proizvodima na jedinstvenom europskom tržištu te je tijekom tog perioda kroz brojne načine pokušala podignuti svijest i pokrenuti debatu na europskoj razini o ovom problemu.
Podsjetimo, uz podršku 45 zastupnika iz Hrvatske, Slovenije, Poljske, Italije, Njemačke, Češke, Slovačke, Rumunjske, Grčke, Mađarske, Bugarske i Finske, prije nekoliko tjedana pokrenula je dvije inicijative kojima je podnijela zahtjev za raspravom na dnevnom redu plenarne sjednice i zahtjev za donošenje zakonodavnog prijedloga o reviziji zakonodavstva hrane u Europskoj uniji kako bi se stalo na kraj diskriminaciji potrošača i kako bi se uklonili dvostruki standardi u kvaliteti proizvoda koji se prodaju u zemljama Europske unije.
"Sve više istraživanja i dokaza upućuju na to kako postoji jasna razlika u kvaliteti i sastojcima prehrambenih i drugih proizvoda istog pakiranja i istog proizvođača, a očekuju se i rezultati najnovijeg istraživanja u Hrvatskoj. Ne želimo biti građani drugog reda, već želimo živjeti u jedinstvenom zajedničkom europskom tržištu. Inzistiram da svi građani Europe zaslužuju jednake standarde. Vidjeli smo na nedavnom primjeru dogovora o ukidanju roaminga uklanjanje razlika među državama članicama i povezivanje građana Europske unije. Potrebno je poduzeti konkretne korake kako bi se stalo na kraj diskriminaciji potrošača, a to je moguće izmjenom zakonodavstva“.
Na konferenciji je također sudjelovala i predstavnica iz Komisije Marie-Parie Benassikoja je rekla kako je povjerenica Europske komisije za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova Vera Jourova svjesna rezultata istraživanja koje su provele slovačke i druge vlasti i naglasila kako je povjerenica razumjela da je potrebno djelovanje Komisije po ovom pitanju. Komisija je započela prikupljanje informacija od zemalja članica i razgovore s nadležnim službama kako bi riješili probleme diskriminiranja potrošača i dvostrukih standarda u kvaliteti proizvoda. Dvojna kvaliteta prehrambenih proizvoda bila je i jedna o točaka dnevnog reda sastanka Vijeća AGRIFISH, odnosno ministara EU za poljoprivredu i ribarstvo u Bruxellesu 6. ožujka 2017. godine, na kojoj je hrvatski ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić aktivno podupro ovu inicijativu.
http://www.vecernji.hr/hrvatska/i-nama-ista-coca-cola-milka-i-nutella-1162838
'Potrebno je poduzeti konkretne korake kako bi se stalo na kraj diskriminaciji potrošača, a to je moguće izmjenom zakonodavstva', poručila je Šuica
Dubravka Šuica, potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET) i zamjenska članica Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane (ENVI), sudjelovala je na konferenciji „No more double standards in foodstuffs“ u organizaciji zastupnika Pavela Poca i zastupnice Dariane Sarbu, potpredsjednika Odbora za okoliš, javno zdravstvo sigurnost hrane (ENVI) u Europskom parlamentu.
Zastupnica Šuica u protekle tri godine, između ostaloga, bavi se temom razlika u proizvodima na jedinstvenom europskom tržištu te je tijekom tog perioda kroz brojne načine pokušala podignuti svijest i pokrenuti debatu na europskoj razini o ovom problemu. Podsjetimo, uz podršku 45 zastupnika iz Hrvatske, Slovenije, Poljske, Italije, Njemačke, Češke, Slovačke, Rumunjske, Grčke, Mađarske, Bugarske i Finske, prije nekoliko tjedana pokrenula je dvije inicijative kojima je podnijela zahtjev za raspravom na dnevnom redu plenarne sjednice i zahtjev za donošenje zakonodavnog prijedloga o reviziji zakonodavstva hrane u Europskoj uniji kako bi se stalo na kraj diskriminaciji potrošača i kako bi se uklonili dvostruki standardi u kvaliteti proizvoda koji se prodaju u zemljama Europske unije.
„Sve više istraživanja i dokaza upućuju na to kako postoji jasna razlika u kvaliteti i sastojcima prehrambenih i drugih proizvoda istog pakiranja i istog proizvođača, a očekuju se i rezultati najnovijeg istraživanja u Hrvatskoj. Ne želimo biti građani drugog reda, već želimo živjeti u jedinstvenom zajedničkom europskom tržištu. Inzistiram da svi građani Europe zaslužuju jednake standarde. Vidjeli smo na nedavnom primjeru dogovora o ukidanju roaminga uklanjanje razlika među državama članicama i povezivanje građana Europske unije. Potrebno je poduzeti konkretne korake kako bi se stalo na kraj diskriminaciji potrošača, a to je moguće izmjenom zakonodavstva“.
Na konferenciji je također sudjelovala i predstavnica iz Komisije Marie-Parie Benassi koja je rekla kako je povjerenica Europske komisije za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova Vera Jourova svjesna rezultata istraživanja koje su provele slovačke i druge vlasti i naglasila kako je povjerenica razumjela da je potrebno djelovanje Komisije po ovom pitanju. Komisija je započela prikupljanje informacija od zemalja članica i razgovore s nadležnim službama kako bi riješili probleme diskriminiranja potrošača i dvostrukih standarda u kvaliteti proizvoda. Dvojna kvaliteta prehrambenih proizvoda bila je i jedna o točaka dnevnog reda sastanka Vijeća AGRIFISH, odnosno ministara EU za poljoprivredu i ribarstvo u Bruxellesu 6. ožujka 2017. godine, na kojoj je hrvatski ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić aktivno podupro ovu inicijativu.
U Europskom parlamentu u srijedu je održan okrugli stol o različitoj kvaliteti naizgled istih proizvoda u zemljama istočne i zapadne Europe, na kojem je i hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan predstavila istraživanja koja provodi u Hrvatskoj. Posljednjih se godina aktualiziralo pitanje različite kvalitete istih proizvoda u Europskoj uniji, odnosno da proizvodi multinacionalnih kompanija istog imena imaju različit sastav u istočnoj Europi u […]
U Europskom parlamentu u srijedu je održan okrugli stol o različitoj kvaliteti naizgled istih proizvoda u zemljama istočne i zapadne Europe, na kojem je i hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan predstavila istraživanja koja provodi u Hrvatskoj.
Posljednjih se godina aktualiziralo pitanje različite kvalitete istih proizvoda u Europskoj uniji, odnosno da proizvodi multinacionalnih kompanija istog imena imaju sastav u istočnoj Europi u odnosu na zemlje zapadne Europe, a studija provedena u Slovačkoj utvrdila je da postoje značajne u kvaliteti istih proizvoda u Slovačkoj i Austriji.
Na problem su upozorile češka i slovačka vlada te više europarlamentaraca, među kojima i hrvatski zastupnici. Okrugli stol u Europskom parlamentu pod nazivom “No more double standards in foodstuffs“, koji je ukazao na problem dvostrukih standarda prehrambenih proizvoda, organizirali su češki zastupnik Pavel Poc i rumunjska zastupnica Daciana Sarbu, potpredsjednica Odbora za okoliš, javno zdravstvo sigurnost hrane (ENVI) u Europskom parlamentu, članovi kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu (S&D).
Istraživanje slovačkog veterinarskog instituta pokazalo je kako Slovaci u usporedbi s Austrijancima jedu naizgled iste riblje štapiće, ali sa 6 posto manje ribe, da su čajevi u Austriji pakirani da bolje sačuvaju i s većim dijelom ljekovite biljke, slovački sokovi su rađeni s jeftinijim sladilima i imaju umjetan okus. Premda je označena težina proizvoda ista, u slovačkoj su oni u stvarnosti ipak lakši nego austrijski.
„Jedina pozitivna stvar koju je pokazalo slovačko istraživanje jest da je Vegeta, kao jedini hrvatski proizvod koji se pojavljivao u sličnim istraživanjima, ista i u Slovačkoj i u Austriji. Ostali rezultati su veliki etički i moralni problem. Ranija istraživanja su pokazala i da proizvodi u jugoistočnoj Europi imaju puno više trans masti, aditiva i umjetnih šećera što je i zdravstveni problem“, kazala je Biljana Borzan.
Predstavnik Europskog udruženja brandova je tvrdio kako su razlike u recepturi posljedica ukusa lokalnih potrošača, te osnovnih namirnica dostupnih na nekom teritoriju. Propitivao je i metodologiju kojom su rađena neka istraživanja.
„Moje istraživanje prvo u Europi uključuje deterdžente i higijenske potrepštine. Želite li reći hrvatski potrošači preferiraju slabije pranje kod deterdženta ili slabiji učinak paste za zube? Ni jedan hrvatski građanin vam sigurno neće reći da preferira sok s umjetnim bojilima i sladilima te da ne želi po istoj cijeni kupiti kvalitetniji i zdraviji sok kakav se prodaje na zapadnom tržištu. Uz to, metoda mog istraživanja je u potpunosti znanstvena, uzorak su odredili hrvatski potrošači, a stručne institucije nadziru i uzorkovanje i analizu!“, rekla je Borzan i zaradila pljesak prisutnih, priopćio je ured zastupnice.
Biljana Borzan i Andrea Gross-Bošković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu (HAH), u studenom prošle godine predstavile su u Zagrebu rezultate ankete koja je pokazala da velika većina hrvatskih građana smatra da su proizvodi namijenjeni hrvatskom tržištu slabije kvalitete od onih za tržišta zapadnih zemalja EU-a i najavile istraživanje kojim će usporediti proizvoda na hrvatskom i njemačkom tržištu.
“Čak 82,6 posto građana Hrvatske smatra da su proizvodi namijenjeni istočnom europskom tržištu lošije kvalitete od onih namijenjenim trgovinama u zapadnim članicama EU”, rekla je Biljana Borzan, hrvatska predstavnica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta.
Borzan je provela anketno istraživanje s agencijom GfK na reprezentativnom uzorku od 800 građana. Anketom se omogućilo hrvatskim građanima da odrede proizvode koji će potom biti uspoređivani s istovjetnim proizvodima s njemačkog tržišta i laboratorijski testirani.
Početkom travnja Borzan je objavila da je u Muenchenu uzela uzorke za istraživanje o kvaliteti proizvoda na njemačkom i hrvatskom tržištu te da je druga faza istraživanja počela potpisivanjem ugovora s pet hrvatskih laboratorija, NZJZ dr. Andrija Štampar, Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom, Centrom za kontrolu namirnica, s Euroinspektom Croatia kontrola d.o.o i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo.
„Od iznimne je važnosti razgovarati o ovome problemu jer pritisak javnosti može imati ključan utjecaj na proizvođače i zakonodavce. Češki predstavnik je izvijestio kako je primjerice Pepsi počeo koristiti prirodna sladila pod pritiskom javnosti. Komisija treba razmisliti i o uspostavi web stranice na kojoj bi bili objavljivani rezultati istraživanja te dojmovi građana! Moramo se pobrinuti da EU radi za ljude, to bi trebao biti naš prvi interes“, zaključila je Borzan, navodi ured zastupnice.
Predstavnica iz Komisije Marie-Parie Benassi na okruglom stolu je rekla kako je povjerenica Europske komisije za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova Vera Jourova svjesna rezultata istraživanja koje su provele slovačke i druge vlasti i naglasila kako je povjerenica razumjela da je potrebno djelovanje Komisije po ovom pitanju. Komisija je započela prikupljanje informacija od zemalja članica i razgovore s nadležnim službama kako bi riješili probleme diskriminiranja potrošača i dvostrukih standarda u kvaliteti proizvoda.
Benassi je naglasila važnost oglašavanja proizvoda, jer ako se proizvod oglašava na jednak način onda je riječ o zavaravanju potrošača i potrebno je proširiti legislativu.
Dubravka Šuica, potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET) i zamjenska članica Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane (ENVI), je na konferenciji upozorila da je potrebno mijenjati zakonodavstvo kako bi spriječila diskriminacija potrošača.
“Sve više istraživanja i dokaza upućuju na to kako postoji jasna razlika u kvaliteti i sastojcima prehrambenih i drugih proizvoda istog pakiranja i istog proizvođača, a očekuju se i rezultati najnovijeg istraživanja u Hrvatskoj. Ne želimo biti građani drugog reda, već želimo živjeti u jedinstvenom zajedničkom europskom tržištu. Insistiram da svi građani Europe zaslužuju jednake standarde. Vidjeli smo na nedavnom primjeru dogovora o ukidanju roaminga uklanjanje razlika među državama članicama i povezivanje građana Europske unije. Potrebno je poduzeti konkretne korake kako bi se stalo na kraj diskriminaciji potrošača, a to je moguće izmjenom zakonodavstva“, rekla je Dubravka Šuica, priopćio je ured zastupnice.
Zastupnica Šuica je, uz podršku 45 zastupnika iz Hrvatske, Slovenije, Poljske, Italije, Njemačke, Češke, Slovačke, Rumunjske, Grčke, Mađarske, Bugarske i Finske, prije nekoliko tjedana pokrenula je dvije inicijative kojima je podnijela zahtjev za raspravom na dnevnom redu plenarne sjednice i zahtjev za donošenje zakonodavnog prijedloga o reviziji zakonodavstva hrane u Europskoj uniji kako bi se stalo na kraj diskriminaciji potrošača i kako bi se uklonili dvostruki standardi u kvaliteti proizvoda koji se prodaju u zemljama Europske unije, podsjeća ured zastupnice u priopćenju.
Izvor: Hina
Sve su hrvatske granice ili vanjske granice Europske unije ili vanjske granice schengenske zone. Veliki je petak i dan kada putuju stotine tisuća Europljana - ujedno je i dan testa primjene striktnih schengenskih pravila na svim prilazima Hrvatskoj. O tome je u Studiju 4 govrila europarlamentarna zastupnica HDZ-a i EPP-a Dubravka Šuica.
Rekla je kako je činjenica da je Dubrovnik jedinstven i takav slučaj ne postoji u EU-u i zbog toga se silno zalažu za izgradnju pelješkog mosta - da Hrvatska, odnosno EU, bude bolje povezana. No kada je Dubrovnik u pitanju, zbog neumskog koridora, uvijek su gužve, neovisno o primjeni schengenskih pravila, dodala je.
Pravoslavni Uskrs je na isti dan kad i katolički, stoga ovih dana ne putuju samo naši građani. Šuica je rekla kako je Uskrs blagdan diljem EU-a i naravno da građani žele putovati kući - bit će gužve, ali gužve je bilo i prije. Nada se da će se dogovor poštovati, no uredba je donesena zbog sigurnosti i to je prioritet svih prioriteta jer moramo voditi računa o svojoj sigurnosti i nacionalnim interesima. Među nacionalne interese spadaju i gospodarstvo i turizam, koji čini oko 18% BDP-a, stoga je vrlo važno da granice ipak budu propusne, izjavila je.
Hrvatski europarlamentarci inicirali su žurnu akciju u Bruxellesu, a poduprli su ih i Slovenci i Mađari. Potpora susjednih država je vrlo važna, združena akcija je vrlo važna, važno je da djelujemo zajedno, rekla je. Smatra da premijer može postići najviše, ali zajednička akcija je vrlo važna. On može učiniti više, no mi ne tražimo i nećemo tražiti derogaciju uredbe jer je sigurnost u pitanju, no tražit ćemo ublažavanje, odnosno primjenu članaka gdje stoji da osim sustavnih provjera, postoje i ciljane provjere, dodala je.
Činjenica je da je rast radikalizma u Europi evidentan i da moramo biti na oprezu, svaki dan imamo neki novi slučaj, rekla je. Smatra da se moramo boriti zajedno, udruženo protiv terorizma i to je jedan od načina zašto smo jači udruženi u Uniji nego zemlje pojedinačno. Vrlo je važna provjera podataka, razmjena podataka tajnih službi i granične kontrole jer kako se drugačije boriti protiv terorizma, dodala je.
Na pitanje hoćemo li platiti "ceh" i ugroziti vlastiti turizam, Šuica je rekla kako ćemo učiniti sve da se ne ugrozi naš turizam, a možemo djelovati samo udruženo, Hrvatska sama ne može. Objasnila je kako je osnovni problem to što je Hrvatska punopravna članica EU-a, a istodobno nije članica Schengena. Hrvastka Vlada, a i mi u parlamentu intenzivno radimo da ispunimo schengenske kriterije. Na prošloj sjednici u Strasbourgu pristupili smo tzv. SIS I (Schengenski informativni sustav I), sada trebamo još pristupiti SIS II i u tom slučaju, nakon evaluacije, Hrvatska ispunjava kriterije. Bilo bi loše da zbog toga što Bugarska i Rumunjska još nisu pristupile Schengenu, Hrvatska bude žrtvom toga. Kao što je Hrvatska sama pristupila EU-u, a ne u bloku kao što su to učinile druge zemlje, očekujem da će Hrvatska sama, nakon što ispuni kriterije, pristupiti Schengenu i tada nećemo imati ovaj problem, dodala je.
Mi smo na vanjskoj granici Schengena sa slovenske i mađarske strane, a na vanjskoj granici EU-a sa strane BiH, Srbije i Crne Gore, i tu je zapravo ključni problem. Ulazak u Schengen je prioritet svih prioriteta. To je prioritet i naše Vlade i nadam se da ćemo u tome uspjeti zbog utjecaja našeg premijera u samom Europskom vijeću i Europskoj komisiji, smatra Šuica.
Na pitanje hoće li Bruxelles do naše turističke sezone naći rješenje za ovo stanje, odgovorila je kako je povjerenik EU-a zadužen za pitanje granica Dimitris Avramopoulos izjavio je da sigurno neće doći do promjene ove uredbe jer je to jedan od alata kako se borimo protiv terorizma. Ne možemo očekivati rješenje samo od Bruxellesa, rješenje možemo očekivati i u dijalogu sa susjednim zemljama - samo o tome će ovisiti kako ćemo primjenjivati ove provjere koje će biti ciljane i to je bit cijelog problema,
Hrvatski europarlamentarci inicirali su žurnu akciju u Bruxellesu, a poduprli su ih i Slovenci i Mađari.
Sve su hrvatske granice – ili vanjske granice Europske unije, ili vanjske granice Schengenske zone. Veliki je petak i dan kada putuju stotine tisuća Europljana – ujedno je i dan testa primjene striktnih schengenskih pravila na svim prilazima Hrvatskoj. O tome je u Studiju 4 govorila europarlamentarna zastupnica HDZ-a i EPP-a gospođa Dubravka Šuica.
Rekla je kako je činjenica da je Dubrovnik jedinstven i takav slučaj ne postoji u EU-u i zbog toga se silno zalažu za izgradnju Pelješkog mosta – da Hrvatska, odnosno EU, bude bolje povezana. No kada je Dubrovnik u pitanju, zbog neumskog koridora, uvijek su gužve, neovisno o primjeni schengenskih pravila, dodala je.
Pravoslavni Uskrs je na isti dan kad i katolički, stoga ovih dana ne putuju samo naši građani. Šuica je rekla kako je Uskrs inače praznik diljem EU-a i naravno da građani žele putovati svojim kućama – biti će gužve, ali gužve je bilo i prije. Nada se da će se dogovor poštivati, no uredba je donešena zbog sigurnosti i to je prioritet svih prioriteta jer moramo voditi računa o svojoj sigurnosti i nacionalnim interesima. Među nacionalne interese spada i gospodarstvo i turizam koji čini oko 18% BDP-a, stoga je vrlo važno da granice ipak budu propusne, izjavila je.
Hrvatski europarlamentarci inicirali su žurnu akciju u Bruxellesu, a poduprli su ih i Slovenci i Mađari. Potpora susjednih država je vrlo važna, združena akcija je vrlo važna, važno je da djelujemo zajedno, rekla je. Smatra da premijer može postići najviše, ali zajednička akcija je vrlo važna. On može učiniti više, no mi ne tražimo i nećemo tražiti derogaciju uredbe jer je sigurnost u pitanju, no tražit ćemo ublažavanje, odnosno primjenu članaka gdje stoji da postoje osim sustavnih provjera, postoje i ciljane provjere, dodala je.
Činjenica je da je rast radikalizma u Europi evidentan i da moramo biti na oprezu, svaki dan imamo neki novi slučaj. Smatra da se moramo boriti zajedno, udruženo protiv terorizma i to je jedan od načina zašto smo jači udruženi u uniji nego zemlje pojedinačno. Vrlo je važna provjera podataka, razmjena podataka tajnih službi i granične kontrole jer kako se drugačije boriti protiv terorizma, dodala je.
Na pitanje hoćemo li platiti “ceh” i ugroziti vlastiti turizam, Šuica je rekla kako ćemo učiniti sve da se ne ugrozi naš turizam, a možemo djelovati samo udruženo, Hrvatska sama ne može. Pojasnila je kako je osnovni problem što je Hrvatska punopravna članica EU-a, a istovremeno nije članica Schengena. Hrvastka Vlada, a i mi u parlamentu intenzivno radimo da ispunimo Schengenske kriterije. Na prošloj sjednici u Strasbourgu smo pristupili tzv. SIS I (Schengenski informativni sustav I), sada trebamo još pristupiti SIS II i u tom slučaju, nakon evaluacije, Hrvatska ispunjava kriterije. Bilo bi loše da zbog toga što Bugarska i Rumunjska još nisu pristupile Schengenu, Hrvatska bude žrtvom toga. Kao što je Hrvatska sama pristupila EU-u, a ne u bloku kao što su to učinile druge zemlje, očekujem da će Hrvatska sama, nakon što ispuni kriterije, pristupiti Schengenu i tada nećemo imati ovaj problem, dodala je.
Mi smo na vanjskoj granici Schengena sa slovenske i mađarske strane, a na vanjskoj granici EU-a sa strane BiH, Srbije i Crne Gore i tu je zapravo ključni problem. Ulazak u Schengen je prioritet svih prioriteta i to je prioritet i naše Vlade i nadam se da ćemo u tome uspjeti zbog utjecaja našeg premijera u samom europskom vijeću i europskoj komisiji, smatra Šuica.
Na pitanje hoće li Bruxelles do špice naše turističke sezone naći rješenje za ovo stanje, odgovorila je kako je povjerenik EU-a zadužen za pitanje granica Dimitris Avramopoulos izjavio je da sigurno neće doći do promjene ove uredbe jer je to jedan od alata kako se borimo protiv terorizma. Ne možemo očekivati rješenje samo od Bruxellesa, rješenje možemo očekivati i u dijalogu sa susjednim zemljama – samo o tome će ovisiti kako ćemo primjenjivati ove provjere koje će biti ciljane i to je bit cijelog problema, zaključila je Šuica.
Prošli smo kroz Veliki tjedan. Vrijeme milosti, molitve i opraštanja. Vjernici su se za svetkovinu Uskrsa pripremali kroz molitvu promišljajući o vlastitim djelima i odlukama. Uskrs slavimo s nadom u novi početak!
Neka Vam ovaj Uskrs probudi novu nadu, podsjeti da je najvažnije znati oprostiti i otvoriti srca drugima. Probajmo očima Božijeg milosrđa promatrati našu svakodnevnicu te s vjerom u bolje sutra u miru i radosti u krugu obitelji provedimo najveći kršćanski blagdan Uskrs. Sretan Uskrs!
Sve su hrvatske granice – ili vanjske granice Europske unije, ili vanjske granice Schengenske zone. Veliki je petak i dan kada putuju stotine tisuća Europljana – ujedno je i dan testa primjene striktnih schengenskih pravila na svim prilazima Hrvatskoj. O tome je u Studiju 4 govorila europarlamentarna zastupnica HDZ-a i EPP-a gospođa Dubravka Šuica.
Rekla je kako je činjenica da je Dubrovnik jedinstven i takav slučaj ne postoji u EU-u i zbog toga se silno zalažu za izgradnju Pelješkog mosta – da Hrvatska, odnosno EU, bude bolje povezana. No kada je Dubrovnik u pitanju, zbog neumskog koridora, uvijek su gužve, neovisno o primjeni schengenskih pravila, dodala je.
Pravoslavni Uskrs je na isti dan kad i katolički, stoga ovih dana ne putuju samo naši građani. Šuica je rekla kako je Uskrs inače praznik diljem EU-a i naravno da građani žele putovati svojim kućama – biti će gužve, ali gužve je bilo i prije. Nada se da će se dogovor poštivati, no uredba je donešena zbog sigurnosti i to je prioritet svih prioriteta jer moramo voditi računa o svojoj sigurnosti i nacionalnim interesima. Među nacionalne interese spada i gospodarstvo i turizam koji čini oko 18% BDP-a, stoga je vrlo važno da granice ipak budu propusne, izjavila je.
Hrvatski europarlamentarci inicirali su žurnu akciju u Bruxellesu, a poduprli su ih i Slovenci i Mađari. Potpora susjednih država je vrlo važna, združena akcija je vrlo važna, važno je da djelujemo zajedno, rekla je. Smatra da premijer može postići najviše, ali zajednička akcija je vrlo važna. On može učiniti više, no mi ne tražimo i nećemo tražiti derogaciju uredbe jer je sigurnost u pitanju, no tražit ćemo ublažavanje, odnosno primjenu članaka gdje stoji da postoje osim sustavnih provjera, postoje i ciljane provjere, dodala je.
Činjenica je da je rast radikalizma u Europi evidentan i da moramo biti na oprezu, svaki dan imamo neki novi slučaj. Smatra da se moramo boriti zajedno, udruženo protiv terorizma i to je jedan od načina zašto smo jači udruženi u uniji nego zemlje pojedinačno. Vrlo je važna provjera podataka, razmjena podataka tajnih službi i granične kontrole jer kako se drugačije boriti protiv terorizma, dodala je.
Na pitanje hoćemo li platiti “ceh” i ugroziti vlastiti turizam, Šuica je rekla kako ćemo učiniti sve da se ne ugrozi naš turizam, a možemo djelovati samo udruženo, Hrvatska sama ne može. Pojasnila je kako je osnovni problem što je Hrvatska punopravna članica EU-a, a istovremeno nije članica Schengena. Hrvastka Vlada, a i mi u parlamentu intenzivno radimo da ispunimo Schengenske kriterije. Na prošloj sjednici u Strasbourgu smo pristupili tzv. SIS I (Schengenski informativni sustav I), sada trebamo još pristupiti SIS II i u tom slučaju, nakon evaluacije, Hrvatska ispunjava kriterije. Bilo bi loše da zbog toga što Bugarska i Rumunjska još nisu pristupile Schengenu, Hrvatska bude žrtvom toga. Kao što je Hrvatska sama pristupila EU-u, a ne u bloku kao što su to učinile druge zemlje, očekujem da će Hrvatska sama, nakon što ispuni kriterije, pristupiti Schengenu i tada nećemo imati ovaj problem, dodala je.
Mi smo na vanjskoj granici Schengena sa slovenske i mađarske strane, a na vanjskoj granici EU-a sa strane BiH, Srbije i Crne Gore i tu je zapravo ključni problem. Ulazak u Schengen je prioritet svih prioriteta i to je prioritet i naše Vlade i nadam se da ćemo u tome uspjeti zbog utjecaja našeg premijera u samom europskom vijeću i europskoj komisiji, smatra Šuica.
Na pitanje hoće li Bruxelles do špice naše turističke sezone naći rješenje za ovo stanje, odgovorila je kako je povjerenik EU-a zadužen za pitanje granica Dimitris Avramopoulos izjavio je da sigurno neće doći do promjene ove uredbe jer je to jedan od alata kako se borimo protiv terorizma. Ne možemo očekivati rješenje samo od Bruxellesa, rješenje možemo očekivati i u dijalogu sa susjednim zemljama – samo o tome će ovisiti kako ćemo primjenjivati ove provjere koje će biti ciljane i to je bit cijelog problema, zaključila je Šuica.
Sve su hrvatske granice ili vanjske granice Europske unije ili vanjske granice schengenske zone. Veliki je petak i dan kada putuju stotine tisuća Europljana - ujedno je i dan testa primjene striktnih schengenskih pravila na svim prilazima Hrvatskoj. O tome je u Studiju 4 govrila europarlamentarna zastupnica HDZ-a i EPP-a Dubravka Šuica.
Rekla je kako je činjenica da je Dubrovnik jedinstven i takav slučaj ne postoji u EU-u i zbog toga se silno zalažu za izgradnju pelješkog mosta - da Hrvatska, odnosno EU, bude bolje povezana. No kada je Dubrovnik u pitanju, zbog neumskog koridora, uvijek su gužve, neovisno o primjeni schengenskih pravila, dodala je.
Pravoslavni Uskrs je na isti dan kad i katolički, stoga ovih dana ne putuju samo naši građani. Šuica je rekla kako je Uskrs blagdan diljem EU-a i naravno da građani žele putovati kući - bit će gužve, ali gužve je bilo i prije. Nada se da će se dogovor poštovati, no uredba je donesena zbog sigurnosti i to je prioritet svih prioriteta jer moramo voditi računa o svojoj sigurnosti i nacionalnim interesima. Među nacionalne interese spadaju i gospodarstvo i turizam, koji čini oko 18% BDP-a, stoga je vrlo važno da granice ipak budu propusne, izjavila je.
Hrvatski europarlamentarci inicirali su žurnu akciju u Bruxellesu, a poduprli su ih i Slovenci i Mađari.Potpora susjednih država je vrlo važna, združena akcija je vrlo važna, važno je da djelujemo zajedno, rekla je. Smatra da premijer može postići najviše, ali zajednička akcija je vrlo važna. On može učiniti više, no mi ne tražimo i nećemo tražiti derogaciju uredbe jer je sigurnost u pitanju, no tražit ćemo ublažavanje, odnosno primjenu članaka gdje stoji da osim sustavnih provjera, postoje i ciljane provjere, dodala je.
Činjenica je da je rast radikalizma u Europi evidentan i da moramo biti na oprezu, svaki dan imamo neki novi slučaj, rekla je. Smatra da se moramo boriti zajedno, udruženo protiv terorizma i to je jedan od načina zašto smo jači udruženi u Uniji nego zemlje pojedinačno. Vrlo je važna provjera podataka, razmjena podataka tajnih službi i granične kontrole jer kako se drugačije boriti protiv terorizma, dodala je.
Na pitanje hoćemo li platiti "ceh" i ugroziti vlastiti turizam, Šuica je rekla kako ćemo učiniti sve da se ne ugrozi naš turizam, a možemo djelovati samo udruženo, Hrvatska sama ne može. Objasnila je kako je osnovni problem to što je Hrvatska punopravna članica EU-a, a istodobno nije članica Schengena. Hrvastka Vlada, a i mi u parlamentu intenzivno radimo da ispunimo schengenske kriterije. Na prošloj sjednici u Strasbourgu pristupili smo tzv. SIS I (Schengenski informativni sustav I), sada trebamo još pristupiti SIS II i u tom slučaju, nakon evaluacije, Hrvatska ispunjava kriterije. Bilo bi loše da zbog toga što Bugarska i Rumunjska još nisu pristupile Schengenu, Hrvatska bude žrtvom toga. Kao što je Hrvatska sama pristupila EU-u, a ne u bloku kao što su to učinile druge zemlje, očekujem da će Hrvatska sama, nakon što ispuni kriterije, pristupiti Schengenu i tada nećemo imati ovaj problem, dodala je.
Mi smo na vanjskoj granici Schengena sa slovenske i mađarske strane, a na vanjskoj granici EU-a sa strane BiH, Srbije i Crne Gore, i tu je zapravo ključni problem. Ulazak u Schengen je prioritet svih prioriteta. To je prioritet i naše Vlade i nadam se da ćemo u tome uspjeti zbog utjecaja našeg premijera u samom Europskom vijeću i Europskoj komisiji, smatra Šuica.
Na pitanje hoće li Bruxelles do naše turističke sezone naći rješenje za ovo stanje, odgovorila je kako je povjerenik EU-a zadužen za pitanje granica Dimitris Avramopoulos izjavio je da sigurno neće doći do promjene ove uredbe jer je to jedan od alata kako se borimo protiv terorizma. Ne možemo očekivati rješenje samo od Bruxellesa, rješenje možemo očekivati i u dijalogu sa susjednim zemljama - samo o tome će ovisiti kako ćemo primjenjivati ove provjere koje će biti ciljane i to je bit cijelog problema, zaključila je Šuica.