Voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u EP-u Dubravka Šuica zajedno s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem, NATO-ovim brigadnim generalom Christosom Athanasiadis, državnim tajnikom Ministarstva obrane Tomislavom Ivićem, članom Vijeća za nacionalnu sigurnost Gordanom Kolakom i kolegama iz Europskog parlamenta, sudjelovala je, u Muzeju Mimara u Zagrebu, na Međunarodnoj konferenciji pod nazivom „Budućnost Europe - Sigurnosni i politički izazovi“.

http://www.hdz.hr/vijest/nacionalne/novo-globalno-ozracje-i-oblici-ugroza-zahtijevaju-visok-stupanj-zastite-i

U susret raspravi na plenarnoj sjednici o Razlikama u deklaracijama, sastavima i okusima proizvoda na tržištima država članica EU-a u srednjoj/istočnoj i zapadnoj Europi, u organizaciji ureda zastupnice Dubravke Šuice i češke kolegice Michaele Šojdrove organizirano je kušanje proizvoda kako bi se stvarne razlike i osjetile, a sve je potkrijepljeno deklaracijama s proizvoda koji te razlike i potvrđuju. Najbolji primjeri su bili: sir Ementaler, Nutella, Coca Cola, Mozzarella, čips, gumeni bomboni, napolitanke te drugi proizvodi.

O razlikama u sastavu i kvaliteti proizvoda u Srednjoj i Istočnoj Europi u odnosu na Zapadnu, sve se više govori. Svi građani Europe trebaju biti građani prvog reda i zaslužuju jednake standarde, stoga Dubravka Šuica ustraje na borbi za jednake standarde i uvjerena je da će uskoro doći do rezultata. Na sastanku Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo, održanom u Bruxellesu u ožujku ove godine, raspravljalo se o dvostrukoj kakvoći prehrambenih proizvoda, a od Komisije je zatraženo da razmotri odgovarajuće mjere uključujući zakone na razini EU. Studije su potvrdile razlike u sastavu i kvaliteti proizvoda s identičnom robnom markom i identičnim pakiranjem koji se prodaju u zemljama Srednje i Istočne Europe, a mnogi proizvodi često sadrže manje kvalitetne sastojke u odnosu na identične proizvode koji se prodaju na zapadnim tržištima EU.

Razlike se, između ostaloga, odnose na manju količinu mesa, veći udio masti, više umjetnih zaslađivača i konzervansa te su zabilježene u širokom rasponu proizvoda. Istina je da tvrtke razlikuju svoje proizvode prema tržištima i nije namjera prozivati pojedine proizvođače, međutim, neprihvatljive su razlike u kvaliteti osnovnog sastojka jer se na taj način potrošači dovode u zabludu. Zastupnica Šuica inzistira na tome da sve države članice Europske unije imaju jednake standarde. Ovdje se radi o principu, jer ako se nešto reklamira pod nazivom „Nutella“ ili „Coca-Cola“, i identičnog je pakiranja u Austriji i Hrvatskoj, ne bi li i okus i sastav trebali biti isti?

„Kao što znate, predstavila sam interpelaciju o razlikama u deklaracijama, sastavu i okusu proizvoda na tržištima Srednje i Istočne Europe u odnosu na Zapad EU. Krajnji rok za pismeni odgovor Komisije istekao je 12.travnja 2017. Uz podršku dovoljnog broja zastupnika EP-a iz različitih zemalja, ova je interpelacija stavljena na dnevni red plenarne sjednice te će o ovoj važnoj temi raspravljati Europski parlament u cjelini.

U interpelaciji postavljam sljedeća pitanja Europskoj komisiji: 1) uzimajući u obzir jedinstveno unutarnje tržište Europske unije, koje će mjere Komisija poduzeti kako bi se uklonile takve prakse podijeljenosti jedinstvenog tržišta? te 2) hoće li Komisija revidirati zakonodavstvo EU kako bi zaštitila potrošače uklanjanjem dvostrukih standarda u kvaliteti proizvoda koji se prodaju u srednjoj / istočnoj i zapadnoj Europi? Iznimno mi je drago da danas i Europski parlament raspravlja o ovoj za potrošače iznimno važnoj temi. Znamo da problem nejednakih standarda proizvoda široke potrošnje na jedinstvenom tržištu EU nije novost. Osobno se već tri godine bavim ovom temom, koja je napokon došla i do najviših razina odlučivanja u EU. Svi građani Europe trebaju biti građani prvog reda i zaslužuju jednake standarde, stoga ustrajem na borbi za jednake standarde i uvjerena sam da će uskoro doći do rezultata“, izjavila je zastupnica Šuica.

Danas su zastupnici u Europskom parlamentu raspravljali o provedbi Uredbe o izmjeni Zakonika o schengenskim granicama s ciljem pooštravanja kontrola na vanjskim granicama pregledima relevantnih baza podataka. Priključenje Hrvatske zoni Schengena i dalje je jedan od najvažnijih političkih ciljeva. S obzirom na to da je hrvatska granica ujedno i vanjska granica Europske unije, ali i dijelom vanjska granica zone Schengena, ne možemo ignorirati današnje okolnosti i opasnosti terorizma. Nakon terorističkih napada na europske metropole, pooštrene kontrole na granicama i pregledi relevantnih baza podataka poboljšat će upravljanje vanjskim granicama EU-a što je ključno za dobro funkcioniranje slobodnog kretanja unutar EU-a.

Većina od jedanaest hrvatskih zastupnika, sudjelovala je u raspravi ukazujući na veliki problem s kojim je Republika Hrvatska suočena, dosljednim provođenjem ove Uredbe. Potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Dubravka Šuica je tijekom rasprave rekla:

„Drago mi je što je ova točka na dnevnom redu Europskog parlamenta, posebice imajući u vidu da je 11.travnja 2017. dvadesetero zastupnika uputilo pismo apela predsjedniku Europske komisije Junckeru, predsjedniku Europskog vijeća Tusku, visokoj predstavnici Mogherini i povjereniku Avramoupulisu, jer je očito da ova uredba nema željeni učinak. Smiješno je i paradoksalno da su procjene rasta Europske komisije o hrvatskom BDP-u smanjene upravo zbog gužvi na hrvatskim granicama, a koje su posljedice ove Uredbe. Dobro je da je trilateralni sastanak između predsjednika Junckera, hrvatskog premijera Plenkovića i slovenskog premijera Cerara urodio većom propulzivnošću na granicama, što znači da se nakon petnaestak minuta čekanja sa sistematskih provjera prelazi na ciljane provjere putnika. S obzirom na to da je jedan od hrvatskih političkih prioriteta svakako priključenje zoni Schengena, a da je turizam naša glavna gospodarska grana, nemojte se čuditi što su gotovo svi hrvatski zastupnici danas govorili o ovoj temi jer 20% hrvatskog BDP-a dolazi upravo iz turizma! Ova je uredba za nas neodrživa, ali istovremeno svjesni smo činjenice da moramo imati sigurne granice“.

Hrvatska je u posebnom položaju s obzirom na dužinu vanjskih granica. Imajući na umu da se bliži ljetna turistička sezona i da turizam čini veliki udio u hrvatskom BDP-u, iznimno su važne propusne granice i brzi prolaz putnika. Višesatne kolone su bile na granicama, nakon donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu jačanja kontrola, te se taj problem pokušalo riješiti u suradnji sa susjednim državama, jer o samoj suradnji ovisi kako će se mjere  ove Uredbe primjenjivati te da se suradnjom može doći do pozitivnog rješenja za sve građene, uvijek vodeći računa o sigurnosti.

Iako su prema izmijenjenom zakoniku države članice obvezne provoditi sustavne kontrole svih osoba, među ostalim i osoba koje imaju pravo na slobodno kretanje u skladu s pravom EU-a državama članicama dopušteno je pregledima baza podataka provoditi samo ciljane kontrole, ako bi sustavan pregled baza podataka imao nerazmjeran utjecaj na protok prometa.