Od 15. lipnja u cijeloj Europskoj uniji službeno je započela nova regulacija EU-a kojom se ukidaju maloprodajne naknade za roaming za govorne pozive, podatkovni promet i SMS-ove  i uvodi se sustav „u roamingu kao kod kuće”, poznat kao RLAH (engl. Roam Like at Home). S današnjim danom, svi hrvatski građani će moći putovati zemljama Europske unije i telefonirati, slati poruke i surfati u inozemstvu po cijenama koje vrijede unutar Republike Hrvatske.

„Ukidanje roaming naknada je uspješna priča Europske unije i pobjeda hrvatskih građana. Naši građani će odsad moći putovati Europom i istovremeno surfati internetom i slati fotografije bližnjima sa svojih putovanja bez straha od velikih računa mobilnih operatera. Današnji dan predstavlja velik i važan korak ka povezivanju građana Europske unije, dostizanju jedinstvenog tržišta za elektroničke komunikacije i jačanju ujedinjene Europe. Nakon 10 godina borbe, s ponosom mogu reći da je Europski parlament ispunio obećanje građanima i uspio sniziti veleprodajne cijene roaminga mobilnih telefona za do 90%. Ovo je uistinu povijesni dan za Europsku uniju i sve njene građane“.

Cijene usluga u inozemstvu bit će jednake domaćim maloprodajnim cijenama, odnosno tarifnom paketu koji je korisnik odabrao, a jedino u slučaju podatkovnog prometa, kada korisnik prijeđe određeni limit, operator mu može naplaćivati dodatnu roaming naknadu u iznosu od 7,7 eura po gigabajtu/GB, pri čemu će korisnike obavijestiti je li njegova tarifa podliježe limitu potrošnje i koliki mu je taj limit. Cilj je da do kraja lipnja 2022. godine veleprodajna cijena poziva u roamingu iznosi 0,032 eura po minuti, a SMS poruke 0,01 eura. Veleprodajna cijena podatkovnog prometa tijekom godina postupno će padati počevši od lipnja 2017. sa ugovorenih 7,7 eura za gigabajt, na 2,5 eura po gigabajtu do 2022. godine.

Na večerašnjoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu, ususret sutrašnjem glasanju, održala se rasprava o izvješćima o napretku Srbije i Kosova kojima Europski parlament daje svoje stajalište na Izvješća o napretku Europske komisije i situacijama u pogledu njihovog pristupanja Europskoj uniji. Zastupnici Europskog parlamenta pohvalili su napredak Srbije i njezinog vodstva na putu do članstva u EU, no upozorili su kako ima još prostora za napredak u područjima vladavine prava, borbe protiv korupcije i zaštite manjinskih prava. Potpredsjednica Odbora za vanjske poslove (AFET) Europskog parlamenta pohvalila je rad njemačkog zastupnika i izvjestitelja Davida McAllistera, te naglasila kako je izvješće uravnoteženo i objektivno. Zastupnica Šuica istaknula je kako Srbija mora nastaviti s temeljitom provedbom reformi i politika koje su ključni pokazatelji uspješnosti procesa integracije.

„Vidi se pozitivan pomak u pregovorima Srbije i EU, ali i dalje postoje nedostaci. Daljnja dinamika pregovora ovisit će o napretku u vladavini prava i normalizaciji odnosa s Kosovom gdje se očekuje veći srpski angažman. Srbija jednostavno mora prilagoditi svoju vanjsku politiku europskoj politici, produbiti dijalog s Kosovom te povećati napore u rješavanju svih preostalih bilateralnih pitanja, a to su pitanja granica, nestalih osoba, povrat kulturnog blaga, status hrvatske manjine u Srbiji, sukcesiju, pravosudnu suradnju ili tzv. regionalnu univerzalnu jurisdikciju. Vjerujem da će Srbija nastaviti svoj europski put i doći do članstva u EU ispunjavanjem svih potrebnih kriterija“.

Što se tiče izvješća o Kosovu, zastupnici su naglasili kako očekuju od nove kosovske vlade nastavak napora u ispunjavanju kriterija Europske unije, no izrazili zabrinutost zbog snažne polarizirane situacije na političkoj sceni i pozvali političke snage da zajamče, poštuju i podrže vladavinu prava te da pojačaju napore u pogledu njezina poboljšanja. Zastupnica Šuica je naglasila kako bi liberalizacija viznog režima bio pozitivan korak na putu Kosova prema europskoj integraciji, no da su potrebni daljnji napori u ispunjavanju mjerila među kojima je razgraničenje između Crne Gore i Kosova.

„Drago mi je da Europski parlament poziva članice EU koje nisu priznale Kosovo da to učine, te da je Parlamentarna skupština Vijeća Europe pozvala Kosovo da sudjeluje kao promatrač. Kosovo je još u ranoj fazi pripreme u mnogim područjima kao što su reforme javne uprave, pravosudni sustav, borba protiv korupcije, i razvoj funkcionalnog tržišnog gospodarstva. Stoga smatram da će ovo izvješće EP-a biti dobar poticaj i novoj kosovskoj vladi za nastavak pregovora s Europskom unijom“, izjavila je zastupnica Dubravka Šuica

Odbor za nagradu „Europski građanin” Europskoga parlamenta, 7. lipnja je donio odluku o ovogodišnjim laureatima, nakon obrade nominacija pristiglih iz svih država članica.

U novoj emisiji Iz srca Europe voditeljica EPP/HDZ delegacije u Europskom parlametnu Dubravka Suica, zastupnici Ivan Jakovčić i Davor Škrlec te Lahorka Ropac iz Hrvatske gospodarske komore govore o turističkim trendovima u Hrvatskoj i Europi, ugledu Hrvatske kao turističke destinacije, što znači Pelješki most za turizam hrvatskog juga, održivosti turizma te budućnost turizma u Hrvatskoj.

U sklopu Ciklusa europskih petaka, Ured za informiranje Europskog parlamenta u RH u partnerstvu s Akademijom za politički razvoj u petak, 9. lipnja u Kući Europe organiziro je javnu panel-raspravu pod nazivom Populizam u Europi: Kako mu se suprotstaviti?

Koji su čimbenici utjecali na jačanje populističkih pokreta u Europi? Kako se othrvati valu populizma i dobiti jaču, učinkovitiju i demokratskiju Europu? O ovim i drugim pitanjima raspravljali su: Dubravka Šuica, zastupnica u Europskom parlamentu (EPP), potpredsjednica Odbora za vanjske poslove te Izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom, Nj.E. Philippe Meunier, francuski veleposlanik u Republici Hrvatskoj, dr. sc. Max Brändle, direktor Zaklade Friedrich Ebert u Zagrebu te doc. dr. sc. Marko Mustapić sa Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

Skup je moderirala novinarka Nove TV Ivana Brkić Tomljenović.

Uvodnim govorom publici se obratila Violeta Staničić, voditeljica Ureda za informiranje Europskog parlamenta.