Zastupnici u Europskom parlamentu su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu raspravljali o uočenim razlikama u prehrambenim proizvodima, kozmetici i higijenskim potrepštinama na jedinstvenom tržištu. Zatražili su da se jasno definira što se podrazumijeva pod dvojnom kvalitetom, nakon što su istraživanja pokazala da se naizgled isti proizvodi slabije kvalitete prodaju u zemljama istočne Europe.

Izvješće kojim se traži rješenje u obliku promjene zakonskih regulativa, što će omogućiti jednako tretiranje svih građana Europske unije, podržala jevećina zastupnika. Izvjeršće su podržalaa 464 zastupnika, dok je protiv bilo 69 protiv, a suzdržanih 17. 

Izvjestiteljica Olga Sehnalová (S&D), članica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, istaknula je kako je tema aktualna već nekoliko godina i da je bilo vrijeme da se krene naprijed.

"Cilj nije da se unificiraju proizvodi i da se stvori tzv. 'europski ukus', već je riječ o kvaliteti jer veliki broj potrošača ne zna da se mnogi proizvodi istog proizvođača zapravo razlikuju od tržišta do tržišta.”

Hrvatska zastupnica Biljana Borzan (S&D), također članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, napomenula je da se izvješćem traže izmjene Direktive o nepoštenoj trgovačkoj praksi i osnivanje europskog tijela koje bi pomagalo u regulaciji tržišta i tako zaustavile podjele u EU. "Mi se osjećamo kao građani drugog reda. Danas je vrijeme da pokažemo da Europski parlament predstavlja sve građane, da nema istoka i zapada i da smo svi jedna Unija. Nismo svi isti, ali smo ravnopravni", rekla je.

Dvojna kvaliteta proizvoda odnosi se na hranu i piće, ali i na robu široke, uključujući higijenske potrepštine i deterdžente. "Sigurna sam da nitko ne želi jesti jogurt s manje voća, a više šećera, čokoladu s manje kakaa ili koristiti deterdžent koji manje kvalitetno služi svrsi”, dodala je Borzan u izjavi za Hinu.

Kritike izvješću temeljile su se na tvrdnjama kako je to pitanje različitih ukusa i nejednakih lokalnih preferencija. "Nemaju svi ljudi u Europi isti ukus i to je nešto što proizvođači također moraju uzeti u obzir. Važno je osigurati transparentnost, ali svejedno će postojati proizvodi koji će se razlikovati. Primjerice, u Portugalu i Poljskoj se možda razlikuju predodžbe o tome kakvog okusa trebaju biti riblji štapići”, rekao je njemački zastupnik Andreas Schwab (EPP).

Takve je argumente je po završetku rasprave odbacila hrvatska zastupnica Dubravka Šuica (EPP). 

"Istočne zemlje su kritike o lokalnim preferencijama demantirale primjerom tromjesečne bebe koja ima ukus ali se sigurno o njemu ne može izraziti. Prema tome, ne radi se o regionalnim ukusima, ukus se stječe i to je potpuno izmišljen argument", rekla je za Hinu.

"Ako se već zalažemo za jedinstveno tržište, aBritanija se trenutno bori da ostane na tom tržištu iako izlazi iz Europske unije, onda je logično da svi na jedinstvenom, zajedničkom i europskom tržištu uživamo jednaka prava”, dodala je Šuica i pozvala na promjenu zakonodavstva.

Povjerenik Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Povilas Andriukaitis istaknuo je da svi građani Europske unije trebaju imati pristup proizvodima visoke kvalitete. Podsjetio je na europsko istraživanje o kvaliteti proizvoda za koje je izabrana metodologija, dok je sljedeći korakproizvoda koji će se uvrstiti u istraživanje.

https://direktno.hr/eu-i-svijet/eu/europarlamentarci-trazili-zakonsku-regulaciju-razlicite-kvalitete-istih-proizvoda-na-trzistu-unije-133423/

Mađarski premijer Viktor Orban izgubio je podršku većine u Europskoj pučkoj stranci (EPP), političkoj obitelji čiju je zaštitu uživao u EU dok je koračao putem izgradnje onoga što je sâm nazvao “iliberalnom demokracijom”, no hrvatski europarlamentarci iz redova pučana, troje HDZ-ovaca i Marijana Petir, odlučilo mu je i u takvim okolnostima držati stranu.

Nema kompromisa Europski je parlament, naime, s 448 glasova za, 197 protiv i 48 suzdržanih, izglasao jučer rezoluciju koja poziva na aktiviranje kaznenog članka 7. europskog ugovora protiv Mađarske zbog kršenja vladavine prava i gušenja sloboda koje se događaju pod vladom premijera Viktora Orbana. Dubravka Šuica, Ivana Maletić, Željana Zovko i Marijana Petir glasale su protiv te rezolucije. Je li se HDZ takvim stavom oko Orbana ujedno izjasnio da ne pripada “mainstream” politici unutar EU i unutar europskih pučana? – Jedna lasta ne čini proljeće. Ostajemo mainstream, ovo je bilo pojedinačno pitanje, mi smo s Mađarima prvi susjedi, neka se prvo o Mađarskoj izjasni Sud EU, a ne Parlament – komentirala je Dubravka Šuica, šefica hrvatskog izaslanstva u klubu pučana u Europskom parlamentu.

 No, činjenica je da se i predsjednik tog kluba, njemački demokršćanin Manfred Weber, izjasnio protiv Orbanovih nepodopština te glasao za rezoluciju. I predsjednik EPP-a Joseph Daul poručio je da nema kompromisa s onima koji krše slobodu, demokraciju i vladavinu prava u EU pa makar pripadali i istoj političkoj obitelji. Očito je da su se pučani, i to baš “mainstream”, odmaknuli od Orbana, ali HDZ u tom odmicanju nije sudjelovao. Unutar EPP-a 115 zastupnika podržalo je rezoluciju, 57 je bilo protiv, a 28 suzdržano. – HDZ je danas pokazao, a to znamo godinama, da ima nekoliko lica. Ta se stranka još nije oslobodila naslijeđa koje je jasno artikulirao Tomislav Karamarko kad je preko Drave vidio svog političkog uzora. Danas smo vidjeli jasan iskaz protueuropskog ponašanja vladajuće stranke u Hrvatskoj, što ne ulijeva sigurnost hrvatskim građanima koji žele članstvo u EU graditi neorbanovskim putem – komentirao je SDP-ov europarlamentarac Tonino Picula. Od ostalih Hrvata u EP-u, protiv rezolucije bila je još i Ruža Tomašić, svi su ostali bili za. Orban je dan prije glasanja, u raspravi u EP-u, bio vrlo borbeno raspoložen.

Tvrdio je da EP želi osuditi ne samo njegovu vladu, nego cijelu jednu državu i narod, koji će se, međutim, tome oduprijeti. Da mu sude oni koji promiču useljavanje migranata u EU, a koji ga ne vole jer je on zaštitio granicu od migranata. To je, podsjetimo, učinio i gradnjom žilet-žice prema Hrvatskoj, kojom je jednostavno preusmjerio nekoliko stotina tisuća migranata. Pod povećalom je Orban i zbog političke kontrole nad pravosuđem, s čime Hrvatska također ima ponešto iskustva u slučaju šefa MOL-a Zsolta Hernadija, kojeg Mađari odbijaju staviti na raspolaganje hrvatskim pravosudnim organima čak i nakon mišljenja Suda EU da nemaju pravo. No, kad su hrvatski pučani u EP-u dobili priliku reći što misle o Orbanovoj politici upravo u ta dva područja, njihov je odgovor praktički glasio: Orban je O. K.

Proceduru prvi put traži EP

Članak 7. europskog ugovora predviđa, u krajnjem koraku, mogućnost sankcija u obliku oduzimanja prava glasa nekoj državi članici u Vijeću EU. Izglasana rezolucija Europskog parlamenta daleko je od toga, ona samo poziva da se pokrene procedura zapisana u tom članku, a jednom kad se procedura i pokrene, ona može trajati, kao što traje u slučaju Poljske. No, ovo je prvi put da EP traži pokretanje takve kaznene procedure. Poljski slučaj pokrenula je Komisija.

Lider pučana u EP-u Manfred Weber poručio je da EPP želi da se u dijalogu s Budimpeštom otklone sve točke prijepora. No, dodao je: “Nema pregovaranja o europskim vrijednostima”. One se ne smiju kršiti. HDZ-ov dio unutar EPP-a jučer se našao na suprotnoj strani tog stava.

https://www.vecernji.hr/vijesti/veliki-udarac-za-orbana-europarlament-osvojio-izvjesce-o-ma-arskoj-1269454