• dubravka-suica-slide18.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-1AP.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-1L.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-A.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-B.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-C.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-D.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-E.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-F.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-G.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-H.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-I.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-J.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-K.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-M.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-N.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-O.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-Q.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-R.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-S.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-T.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-V.jpg

Notice: Undefined property: JObject::$description in /home/ds/public_html/components/com_k2/templates/default/user.php on line 59
23-10-2018

  •  

    Danas se u Europskom parlamentu glasuje o novim pravilima koja bi se trebala primijeniti do 2021., a obuhvaćaju smanjenje količine plastike u morima i zabranu najčešće pronađenog plastičnog otpada na morskim obalama, plastike za jednokratnu upotrebu - plastičnog pribora za jelo, tanjura, štapića za uši i slamki.

    O tome smo u emisiji Dobro jutro razgovarali s našim europarlamentarkama Dubravkom Šuicom i Biljanom Borzan te Sanjom Radović Josić, načelnicom Sektora za održivo gospodarenje otpadom u Ministarstvu zaštite okoliša. 

    U Europi svake godine nastane 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30 posto prikuplja radi recikliranja, dio se izvozi, dio završi na odlagalištima, u spalionicama, a u konačnici kao otpad u okolišu. U svijetu plastika čini 80 posto otpada na plažama. 

    "Europska unija se novim pravilima i direktivom nastoji uhvatiti u koštac s ovim sve većim problemom. Hrvatska kao članica Unije vrlo aktivno sudjeluje u donošenju direktive", istaknula je Radović Josić. Objasnila je kako je to tek prijedlog koji je Europska komisija poslala na raspravu u parlament. 

    "Predstavnici Hrvatske sudjeluju u radnoj skupini za okoliš. Dajemo prijedloge i komentare. Trenutačno su u tijeku pregovori s parlamentom", dodala je Radović Josić. "Donošenje direktive predviđeno je početkom sljedeće godine. Zemlje članice imat će dvije godine za donošenje svojih propisa koji će regulirati ovu problematiku te još dvije do tri godine za potpunu primjenu tih mjera", izjavila je Radović Josić. 

    Najvažnije je, smatra, promijeniti ponašanje potrošača. "I dalje će biti štapića za uši, ali će oni biti od nekog drugog materijala. Plastične čaše neće smjeti biti jednokratne i morat će imati manji udio plastike", rekla je.

    Šuica je izjavila kao je sinoćnja rasprava bila zanimljiva te kako nije bilo razlika i velikih podjela. "Većina europarlamentaraca se zalaže za to da se zabrane proizvodi za jednokratnu uporabu. Podržavamo prijedlog Komisije s nekim malim razlikama, većina se slaže da čak treba postrožiti taj prijedlog kako bi se dodali još neki materijali i proizvodi koji bi se zabranili", rekla je Šuica.

    Borzan je uvjerena da proces prihvaćanja ove direktive u zemljama članicama neće dugo trajati jer je riječ o problemu koji apsolutno svi građani i političari prepoznaju kao nešto iznimno važno. Iznijela je podatak da će do 2050. u moru biti više plastike nego ribe te dodala kako nas to tjera da što brže djelujemo. 

    Šuica je rekla kako će direktiva biti obvezujuća za sve države članice, ali će svaka imati pravo donijeti svoju strategiju i prilagoditi je svojim potrebama. "Ne sumnjam da će se Hrvatska naći na vrhu zemalja koje će voditi računa o okolišu", dodala je

    https://vijesti.hrt.hr/468517/do-2050-u-moru-ce-biti-vise-plastike-nego-ribe

 

24-10-2018

 

PLENARNA SJEDNICA O NADOGRADNJI SCHENGENSKOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA

 

Voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Dubravka Šuica sudjelovala je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu u raspravi o prijedlozima Europske komisije za nadogradnju Schengenskog informacijskog sustava. Schengenski informacijski sustav je zajednički informacijski sustav koji omogućuje nadležnim tijelima u državama članicama schengenskog prostora suradnju u razmjeni podataka i kvalitetniju kontrolu vanjskih granica Unije te predstavlja bitan alat za primjenu odredbi schengenske pravne stečevine.
 

 
Zastupnica Šuica u svom obraćanju na plenarnoj sjednici ponovno je istaknula važnost koju Schengen i članstvo u schengenskom prostoru predstavljaju za Hrvatsku s obzirom na najdužu vanjsku granicu prema trećim zemljama, te je pozdravila predložene mjere za poboljšanje Schengenskog informacijskog sustava koje uključuju mjere za bolju usklađenost graničnih kontrola, mjere za poboljšanje učinkovitosti politike Unije u pogledu vraćanja državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom te mjere za bolju suradnju država članica i europskih sigurnosnih organa.
 
„Hrvatska je potpisivanjem pristupnog ugovora prihvatila moguće pridruživanje Schengenu i Eurozoni, a to su ujedno i dva najvažnija vanjskopolitička cilja aktualne Vlade Andreja Plenkovića. Pristupanje schengenskoj zoni ima posebnu važnost u aktualnom trenutku kad su učestale migracije ali i pojave terorizma. Stoga je sigurnost prije svega hrvatskih građana ali i svih građana Europske unije jako važna i sigurna bi hrvatska granica kao vanjska granica Europske unije trebala biti prioritet ne samo Hrvatskoj nego i našim partnerima u Uniji jer unutarnju sigurnost građana Europske unije možemo osigurati samo ako osiguramo vanjske granice. Ne želimo biti tvrđava, ali želimo znati tko ulazi na naš prostor“, naglasila je zastupnica Šuica.
 
Republika Hrvatska će do kraja 2019. godine ispuniti sve tehničke kriterije za pristupanje schengenskom prostoru, čime će se proširiti područje slobodnog kretanja ljudi te povećati sigurnost svih europskih građana, a hrvatski građani će moći slobodno putovati Europom bez predočavanja osobne iskaznice ili putovnice:
 
„Stoga očekujem da će aktualni sastav Komisije i Europskog Vijeća do kraja ovog mandata, a do hrvatskog predsjedanja Vijećem EU donijeti dobre vijesti za Hrvatsku“, zaključno je izjavila zastupnica Šuica.
 
Pristupanje Schengenskom prostoru jedan je od strateških prioriteta Vlade Republike Hrvatske. Jačanjem zaštite svoje vanjske granice, Hrvatska će dati značajan doprinos učinkovitom i sveobuhvatnom upravljanju migracijama i time pridonijeti otklanjanju razloga zbog kojeg su uvedene privremene kontrole na unutarnjim granicama država članica.
24-10-2018

 

PLENARNA SJEDNICA O NADOGRADNJI SCHENGENSKOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA

 

Voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Dubravka Šuica sudjelovala je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu u raspravi o prijedlozima Europske komisije za nadogradnju Schengenskog informacijskog sustava. Schengenski informacijski sustav je zajednički informacijski sustav koji omogućuje nadležnim tijelima u državama članicama schengenskog prostora suradnju u razmjeni podataka i kvalitetniju kontrolu vanjskih granica Unije te predstavlja bitan alat za primjenu odredbi schengenske pravne stečevine.
 

 
Zastupnica Šuica u svom obraćanju na plenarnoj sjednici ponovno je istaknula važnost koju Schengen i članstvo u schengenskom prostoru predstavljaju za Hrvatsku s obzirom na najdužu vanjsku granicu prema trećim zemljama, te je pozdravila predložene mjere za poboljšanje Schengenskog informacijskog sustava koje uključuju mjere za bolju usklađenost graničnih kontrola, mjere za poboljšanje učinkovitosti politike Unije u pogledu vraćanja državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom te mjere za bolju suradnju država članica i europskih sigurnosnih organa.
 
„Hrvatska je potpisivanjem pristupnog ugovora prihvatila moguće pridruživanje Schengenu i Eurozoni, a to su ujedno i dva najvažnija vanjskopolitička cilja aktualne Vlade Andreja Plenkovića. Pristupanje schengenskoj zoni ima posebnu važnost u aktualnom trenutku kad su učestale migracije ali i pojave terorizma. Stoga je sigurnost prije svega hrvatskih građana ali i svih građana Europske unije jako važna i sigurna bi hrvatska granica kao vanjska granica Europske unije trebala biti prioritet ne samo Hrvatskoj nego i našim partnerima u Uniji jer unutarnju sigurnost građana Europske unije možemo osigurati samo ako osiguramo vanjske granice. Ne želimo biti tvrđava, ali želimo znati tko ulazi na naš prostor“, naglasila je zastupnica Šuica.
 
Republika Hrvatska će do kraja 2019. godine ispuniti sve tehničke kriterije za pristupanje schengenskom prostoru, čime će se proširiti područje slobodnog kretanja ljudi te povećati sigurnost svih europskih građana, a hrvatski građani će moći slobodno putovati Europom bez predočavanja osobne iskaznice ili putovnice:
 
„Stoga očekujem da će aktualni sastav Komisije i Europskog Vijeća do kraja ovog mandata, a do hrvatskog predsjedanja Vijećem EU donijeti dobre vijesti za Hrvatsku“, zaključno je izjavila zastupnica Šuica.
 
Pristupanje Schengenskom prostoru jedan je od strateških prioriteta Vlade Republike Hrvatske. Jačanjem zaštite svoje vanjske granice, Hrvatska će dati značajan doprinos učinkovitom i sveobuhvatnom upravljanju migracijama i time pridonijeti otklanjanju razloga zbog kojeg su uvedene privremene kontrole na unutarnjim granicama država članica.
24-10-2018

Zastupnica Šuica u svom obraćanju na plenarnoj sjednici ponovno je istaknula važnost koju Schengen i članstvo u schengenskom prostoru predstavljaju za Hrvatsku s obzirom na najdužu vanjsku granicu prema trećim zemljama, te je pozdravila predložene mjere za poboljšanje Schengenskog informacijskog sustava koje uključuju mjere za bolju usklađenost graničnih kontrola, mjere za poboljšanje učinkovitosti politike Unije u pogledu vraćanja državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom te mjere za bolju suradnju država članica i europskih sigurnosnih organa.

 

„Hrvatska je potpisivanjem pristupnog ugovora prihvatila moguće pridruživanje Schengenu i Eurozoni, a to su ujedno i dva najvažnija vanjskopolitička cilja aktualne Vlade Andreja Plenkovića. Pristupanje schengenskoj zoni ima posebnu važnost u aktualnom trenutku kad su učestale migracije ali i pojave terorizma. Stoga je sigurnost prije svega hrvatskih građana ali i svih građana Europske unije jako važna i sigurna bi hrvatska granica kao vanjska granica Europske unije trebala biti prioritet ne samo Hrvatskoj nego i našim partnerima u Uniji jer unutarnju sigurnost građana Europske unije možemo osigurati samo ako osiguramo vanjske granice. Ne želimo biti tvrđava, ali želimo znati tko ulazi na naš prostor“, naglasila je zastupnica Šuica.


Republika Hrvatska će do kraja 2019. godine ispuniti sve tehničke kriterije za pristupanje schengenskom prostoru, čime će se proširiti područje slobodnog kretanja ljudi te povećati sigurnost svih europskih građana, a hrvatski građani će moći slobodno putovati Europom bez predočavanja osobne iskaznice ili putovnice:

„Stoga očekujem da će aktualni sastav Komisije i Europskog Vijeća do kraja ovog mandata, a do hrvatskog predsjedanja Vijećem EU donijeti dobre vijesti za Hrvatsku“, zaključno je izjavila zastupnica Šuica. Pristupanje Schengenskom prostoru jedan je od strateških prioriteta Vlade Republike Hrvatske. Jačanjem zaštite svoje vanjske granice, Hrvatska će dati značajan doprinos učinkovitom i sveobuhvatnom upravljanju migracijama i time pridonijeti otklanjanju razloga zbog kojeg su uvedene privremene kontrole na unutarnjim granicama država članica.

 

https://www.vecernji.hr/vijesti/suica-i-hrvatskoj-konacno-schengen-1278317

29-10-2018
28-10-2018
29-10-2018
 
Privatni arhiv/Index
 

ZASTUPNICA u Europskom parlamentu Dubravka Šuica jedno je od najpoznatijih lica HDZ-a. Bila je gradonačelnica Dubrovnika, saborska zastupnica, a sada je već u drugom mandatu zastupnica u Europskom parlamentu. 

Šuica je rođena u Dubrovniku 1957. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je engleski i njemački jezik 1981., a članicom HDZ-a postala je 1990.

Šuica je za svoje književne preporuke izabrala kombinaciju svojih književnih favorita, poput Marina Držića, i stručne literature koja nudi uvid u rad zastupnice u Europskom parlamentu.

“Svake godine imam nekoliko najpopularnijih književnih naslova, bez obzira na žanr ili popularnost djela. Međutim, uvijek bih na svoju listu najboljih pet književnih naslova nezaobilazno svrstala našeg Vidru, Marina Držića, i njegovu najpoznatiju komediju”, objašnjava Šuica svoje književni izbor.

Dundo Maroje - Marin Držić

Osim što je jedno od najpoznatijih hrvatskih renesansnih djela, za mene ima posebno značenje. Mogu reći da sam odrasla uz Marina Držića i njegova djela. Još u gimnaziji, ljeta sam provodila radeći na Dubrovačkim ljetnim igrama i tako bih koristila svaku priliku da pogledam predstave koje su igrale, kao Dundo Maroje koji igra još i danas. Posebna čast mi je što ću ove godine imati priliku predstaviti prvi integralni prijevod Dunda Maroja na engleski jezik u Bruxellesu. 


Zašto narodi propadaju - Daron Acemoğlua i James A. Robinson

Nedavno sam čitala Zašto narodi propadaju, djelo uglednih američkih ekonomista Darona Acemoğlua i Jamesa A. Robinsona. Knjiga na vrlo zanimljiv način proučava proces gospodarskog razvitka i posebnu pozornost posvećuje značenju vladavine prava u razvitku jedne države. 

Langenscheidtov rječnik njemačko-francuskog jezika

Budući da učim francuski, često posežem u posljednje vrijeme za ovim rječnikom s obzirom na to da sam profesorica engleskog i njemačkog jezika, a između redaka učim i francuski, tako da mi ovaj rječnik omogućuje da preko njemačkog naučim i pokoju riječ francuskog.


Svjetski poredak - Henry Kissinger

Spomenula bih i Svjetski poredak, posljednje djelo Henryja Kissingera, jednog od najvećih američkih i svjetskih diplomata. S obzirom na autorov izniman autoritet u diplomaciji, geopolitici i međunarodnim odnosima, djelo nudi jedinstven pogled na modernu svjetsku politiku i analizira kontekst međunarodnih odnosa koji je ključan za rješavanje političkih izazova koji su pred nama.

The European Union and its Court of Justice - Anthony Arnull

Ovu knjigu ne čitam, nego je često konzultiram za potrebe posla i mog rada u odborima Europskog parlamenta. 

https://www.index.hr/Vijesti/clanak/dubravka-suica-preporucuje-vam-svojih-pet-omiljenih-knjiga/2035065.aspx

26-10-2018

 

Hrvatski europarlamentarci poslali prosvjedno pismo zbog BiH

 

    Zastupnici iz Hrvatske u Europskom Parlamentu požalili su se visokim dužnosnicima EU na izborni proces u Bosni i Hercegovini, zahtjevajući da se o toj temi raspravlja na sljedećoj sjednici Vijeća za vanjske poslove Europske komisije.


      "Mi, potpisani članovi Europskog Parlamenta iz Hrvatske, želimo ovom prilikom izraziti zabrinutost rezultatom proteklih izbora u Bosni i Hercegovini, koji su rezultirali izborom člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda zahvaljujući većinom bošnjačkim glasovima, dok je uvjerljiva većina Hrvata glasala za drugog kandidata. To se dogodilo već treći put", riječi su kojima počinje pismo hrvatskih europarlamentaraca naslovljeno na predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija, predsjedniku Eu ropskog vijeća Donaldu Tusku, predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru, visokoj Predstavnici EU Federici Mogherini, povjereniku Europske unije za proširenje i politiku susjedstva Johannesu Hahnu.

      Potpisnici ovog pisma su Biljana Borzan, Ivana Maletić, Marijana Petir, Tonino Picula, Jozo Radoš, Davor Škrlec, Dubravka Šuica, Ivica Tolić, Ruža Tomašević, Željana Zovko.

      "Čvrsto vjerujemo da takav rezultat ne doprinosi stabilnosti u i funcionalnosti Bosne i Hercegovine kao države tri ravnopravna konstitutivna naroda i Ostalih, kao što je predviđeno daytonskim sporazumom i pariškim pregovorima", navedeno je u njihovom pismu.

      Potpisnici navode da je Hrvatska potpisnica Daytonkog mirovnog sporazuma i članica Evropske unije koja dijeli najdužu granicu sa Bosnom i Hercegovinom, te da su veze između ove dvije zemlje duboke i dugoročne.

      “Stoga, hrvatski članovi Europskog parlamenta zahtijevaju budnost i pažnju prema tome kako ovadogađanja na stabilnost Bosne I Hercegovine i šire regije, bilateralnih odnosa sa Hrvatskom, regionalne suradnje i europskih ambicija Bosne i Hercegovine”.

      Europarlamentarci iz Hrvatske su također naglasili "ozbiljne izazove i prolongiranja uspostave vlasti" na Federalnom i državnom nivou zbog "nepostojećih članova izbornog zakona".

      Zastupnici stoga očekuju “opsežnu diskusiju o postizbornoj situaciji” u Bosni i Hercegovini tijekom sljedeće sjednice Vijeća za vanjske poslove Europske komisije, ali i da podržavaju zajedničku poruku Mogherini i Hahn, koji su istakli važnost brze uspostave vlasti u Domu naroda u skladu sa odlukama Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine u slučaju Ljubić.

      “Postoje jako dobri razlozi za to zbog čega je Bosna i Hercegovina u Daytonskom mirovnom sporazumu stvorena kao zemlja sa dva entiteta i tri konstutivna naroda. Arhitektura Bosne i Hercegovine nije bila idealna u svim detaljima, međutim, promjene izvornog balansa su proizvele nepovoljne, štetne rezultate. To mora biti ispravljeno i ne bi trebalo biti nikakvih opravdanja za daljnje odlaganje tog posla”, istaknuto je u pismu.

      http://hr.n1info.com/a342730/Svijet/Regija/Hrvatski-europarlamentarci-poslali-prosvjedno-pismo-zbog-BiH.html

       

      26-10-2018

       

      Zeljko Komsic, Democratic Front (DF) attends a news conference where he declared himself the winner of the Croat seat of the Tri-partite Bosnian Presidency in Sarajevo, Bosnia and Herzegovina October 7, 2018. REUTERS/Fedja Krvavac

       

      Svi hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu zajednički su u četvrtak poslali otvoreno pismo čelnim ljudima Europske unije, u kojem su izrazili svoju duboku zabrinutost ishodom izbora u Bosni i Hercegovini.

      U pismu, poslanom na adrese predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija, čelnika Europskog vijeća Donalda Tuska, predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera, visoke predstavnice EU za vanjsku politiku Federice Mogherini i povjerenika za proširenje Johannesa Hahna, ukazali su na činjenicu da je na izborima u BiH kao hrvatski član Predsjedništva izabran kandidat za kojeg su većinom glasali Bošnjaci, dok je većina Hrvata glasala za drugog kandidata.

      “Hrvatska je potpisnica Daytonskog sporazuma, članica EU koja ima najdužu granicu s BiH te s tom državom ima duge i duboke veze”, naveli su hrvatski europarlamentarci u svojem pismu. “Stoga pozivamo na oprez i praćenje razvoja ovih događaja koji bi mogli utjecati na stabilnost Bosne i Hercegovine i šire regije, bilateralne odnose s Hrvatskom, regionalnu suradnju i njene europske ambicije”.

       

      “Vrijeme je da sve institucije EU i države članice shvate i prihvate činjenicu da je jednakost triju konstitutivnih naroda neophodna, ne samo zato što je tako navedeno u Daytonskom sporazumu nego i zato što je to jedini koncept koji jamči dugoročnu održivost i prosperitet Bosne i Hercegovine”, stoji u pismu.

      “Tendencije koje zagovaraju centralizaciju ili separatizam ne vode učinkovitijem djelovanju BiH i nastavljaju polarizirati zajednice u toj državi. BiH može prevladati sadašnje probleme samo ako sva tri konstitutivna naroda mogu sjesti za isti stol i osigurati da svaki od njih ima jednaku i ujedinjujuću ulogu u svojoj državi”.

      Pismo je potpisalo svih jedanaest hrvatskih zastupnika u EP-u: Biljana Borzan, Ivana Maletić, Marijana Petir, Tonino Picula, Jozo Radoš, Davor Škrlec, Dubravka Šuica, Ivica Tolić, Ruža Tomašić, Željana Zovko i Ivan Jakovčić, a u zaključku navode da će i dalje podržavati BiH u sklopu vizije prošlogodišnje rezolucije EP-a, koja je ukazala na nužnost osiguravanja legitimiteta izabranih predstavnika.

      https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/komsicev-izbor-za-clana-predsjednistva-bih-ujedinio-sve-hrvatske-eurozastupnike-njih-11-poslalo-pismo-kojim-celnicima-eu-izrazavaju-zabrinutost/7983431/

       

      24-10-2018

      Vrijeme u kojem živimo može se okarakterizirati kao „doba plastike”. Plastika se masovno proizvodi od početka pedesetih godina 20. stoljeća, uz eksponencijalni porast proizvodnje u zadnjih 15 godina – u samo 65 godina proizvedeno je više od osam milijardi tona plastike i više od šest milijardi tona otpada.

      U Europi se svake godine približno 150 000 tona plastike baci u more. Ako se ništa ne poduzme po ovom pitanju, procjenjuje se da će do 2050. godine u oceanima biti više plastike nego ribe. Ostaci plastike pronađeni su u mnogim morskim vrstama: želvama, tuljanima, kitovima, pticama, kao i u nekoliko vrsta riba i školjkaša te stoga ulaze u prehrambeni lanac i predstavljaju opasnost i za ljudsko zdravlje.

      Govoreći na plenarnoj sjednici zastupnica Šuica izjavila je: „Smatram da je pred nama izvrstan prijedlog o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. No isto tako, moramo pronaći alternativne načine proizvodnje kako bismo zamijenili proizvode o kojima govorimo. Također, ne želim da Europska unija postane simbol zabranjivanja dječjih balona na rođendanima i njihovog puštanja u zrak, ali mora biti predvodnik u borbi protiv onečišćenja i smanjivanju upotrebe jednokratnih plastičnih proizvoda“.

      Glavni cilj ove inicijative je sprječavanje nastanka i smanjenje količine plastičnog morskog otpada koji potječe od plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu i ribolovnog alata koji sadržava plastiku, i to dopunjavanjem mjera koje su već predviđene strategijom EU-a za plastiku. Njome će se podržati inovativna rješenja za nove poslovne modele, alternative koje podrazumijevaju višestruku upotrebu te alternative za proizvode za jednokratnu upotrebu.

      „Europa mora predvoditi u ovoj borbi protiv plastike, nemoguće zvuči podatak da tri četvrtine otpada u moru dolazi od plastike. Ako se taj trend nastavi do 2050. godine u moru će biti više plastike nego ribe. S obzirom da dolazim iz Hrvatske, s obala Jadranskog mora ovo pitanje smatram osobito važnim. Moramo zaštiti naša mora i očuvati ih. Nadam se da će države članice što prije uvesti pravila koja je danas Parlament usvojio“, zaključila je zastupnica Šuica.

      95% Europljana smatra da je hitno potrebno poduzeti mjere u pogledu plastike za jednokratnu upotrebu, a isto tako, među zastupnicima Europskog parlamenta postoji konsenzus o smanjivanju njihove upotrebe poput plastičnih štapića za uši, slamki, oxo plastike, i slično. Osim zabrane pojedinih plastičnih proizvoda potrebno je i ulaganje u projekte kojima bi se educirala javnost kako postupati s plastičnim otpadom, odnosno motivirati ih na recikliranje istog i demotivirati ih na bacanje takve vrste otpada u prirodi ili po ulicama gradova

      Moja EUropska putovnica

      moja-europska-putovnica-ds

      Moje konferencije

      moje-konferencije-dubravka-suica

      Novosti

      VIDEO

       (VIDEO) Kampanja za europske izbore 2019

       video-5

       

      (VIDEO) HRT1: Dubravka Šuica "U svom filmu"   
      u-svom-filmu
       
      (VIDEO) RTL Exkluziv: Poznate Hrvatice nosile humanitarnu modnu reviju 
       

      Tweets

      Newsletter

      Ova web stranica koristi kolačiće i slične tehnologije. Nastavkom pregledavanja stranice pristajete na Uvjete korištenja. Pročitajte više

      Prihvaćam