Notice: Undefined property: JObject::$description in /home/ds/public_html/components/com_k2/templates/default/user.php on line 59
18-10-2018
Nakon prošlogodišnjeg Međureligijskog dijaloga održanog u Zagrebu na kojem se raspravljalo o tome koja je uloga religije u europskim integracijama i migracijskoj krizi, u Lisabonu se od 17. do 19. listopada 2018, održavao se 21. Međureligijski dijalog Kluba zastupnika EPP-a sa Crkvom i religijskim institucijama. Na konferenciji EPP-a sudjelovala je i voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom Parlamentu Dubravka Šuica.
Portugal je pravo mjesto za domaćina rasprava o pitanjima koja se odnose na međureligijski dijalog. Ne samo zbog svog zemljopisnog položaja kao zapadne zemlje u Europi, već i stoljetnog globalnog iskustva evangelizacije. Budući da je samo nekoliko mjeseci udaljen od europskih izbora, u vrlo osebujnom geopolitičkom trenutku, ova konferencija izuzetno je važan događaj, izjavio je Paulo Rangel, potpredsjednik EPP-a (Europska pučka stranka) u Europskom parlamentu, kako prenosi caleaeuropeana.ro.
Međukulturni i međureligijski dijalog ima za cilj istaknuti važnost uloge religije u raspravi o budućnosti Europe, obitelji, obrazovanju, mladosti kao primarnom izvoru ljudskog, društveno ekonomskog i duhovnog kapitala društva i promicanja mira i sigurnosti u Europi i vanjskim politikama EU.
Glavni govornici na konferenciji su bili Oliviera Poquillona, glavnog tajnika Povjerenstva za biskupsku konferenciju EU, Natana Peresa, rabina Izraelske zajednice Lisabona, te Hassena Chalghouma, predsjednika konferencije imama Francuske.
Europska pučka stranka je organizator ove konferencije te ujedno i jedina politička stranka u Europskom parlamentu koja održava strukturirane i redovite sastanke i provodi aktivni dijalog s crkvama i vjerskim organizacijama.
24-10-2018
Voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Dubravka Šuica sudjelovala je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu u raspravi o prijedlozima Europske komisije za nadogradnju Schengenskog informacijskog sustava. Schengenski informacijski sustav je zajednički informacijski sustav koji omogućuje nadležnim tijelima u državama članicama schengenskog prostora suradnju u razmjeni podataka i kvalitetniju kontrolu vanjskih granica Unije te predstavlja bitan alat za primjenu odredbi schengenske pravne stečevine.
Zastupnica Šuica u svom obraćanju na plenarnoj sjednici ponovno je istaknula važnost koju Schengen i članstvo u schengenskom prostoru predstavljaju za Hrvatsku s obzirom na najdužu vanjsku granicu prema trećim zemljama, te je pozdravila predložene mjere za poboljšanje Schengenskog informacijskog sustava koje uključuju mjere za bolju usklađenost graničnih kontrola, mjere za poboljšanje učinkovitosti politike Unije u pogledu vraćanja državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom te mjere za bolju suradnju država članica i europskih sigurnosnih organa.
„Hrvatska je potpisivanjem pristupnog ugovora prihvatila moguće pridruživanje Schengenu i Eurozoni, a to su ujedno i dva najvažnija vanjskopolitička cilja aktualne Vlade Andreja Plenkovića. Pristupanje schengenskoj zoni ima posebnu važnost u aktualnom trenutku kad su učestale migracije ali i pojave terorizma. Stoga je sigurnost prije svega hrvatskih građana ali i svih građana Europske unije jako važna i sigurna bi hrvatska granica kao vanjska granica Europske unije trebala biti prioritet ne samo Hrvatskoj nego i našim partnerima u Uniji jer unutarnju sigurnost građana Europske unije možemo osigurati samo ako osiguramo vanjske granice. Ne želimo biti tvrđava, ali želimo znati tko ulazi na naš prostor“, naglasila je zastupnica Šuica.
Republika Hrvatska će do kraja 2019. godine ispuniti sve tehničke kriterije za pristupanje schengenskom prostoru, čime će se proširiti područje slobodnog kretanja ljudi te povećati sigurnost svih europskih građana, a hrvatski građani će moći slobodno putovati Europom bez predočavanja osobne iskaznice ili putovnice:
„Stoga očekujem da će aktualni sastav Komisije i Europskog Vijeća do kraja ovog mandata, a do hrvatskog predsjedanja Vijećem EU donijeti dobre vijesti za Hrvatsku“, zaključno je izjavila zastupnica Šuica.
Pristupanje Schengenskom prostoru jedan je od strateških prioriteta Vlade Republike Hrvatske. Jačanjem zaštite svoje vanjske granice, Hrvatska će dati značajan doprinos učinkovitom i sveobuhvatnom upravljanju migracijama i time pridonijeti otklanjanju razloga zbog kojeg su uvedene privremene kontrole na unutarnjim granicama država članica.
23-10-2018
Voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu i zamjenska članica u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Dubravka Šuica više je puta naglasila važnost pitke vode za sve građane te podržala inicijativu „Right2Water“ o kojoj se danas glasovalo na plenarnoj sjednici u Strasbourgu u izvješću o Kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Naime, inicijativom „Right2Water“ Unija je pozvana na povećanje napora u ostvarivanju univerzalnog pristupa vodi, pokrenuto je javno savjetovanje na razini Unije i provedena je evaluacija primjerenosti i učinkovitosti propisa (REFIT) Direktive o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Šuica je izrazila zadovoljstvo izvješćem EPP-ovog zastupnika Michela Dantina: „Right2Water prva je građanska inicijativa koja je prikupila više od 1.8 milijuna potpisa te mi je zbog toga posebno drago što smo danas izglasali ovo izvješće. Nadam se da će pregovori završiti čim prije i da će se države članice usuglasiti jer je pravo na čistu, pitku i kvalitetnu vodu najmanji standard kojeg moramo osigurati. Moja domovina Hrvatska je treća zemlja po bogatstvu vodom u Europskoj uniji stoga sam sigurna da će hrvatske vlasti učiniti vodu dostupnom svim građanima jer je to ljudsko i građansko pravo i drago mi je što je to UN i potvrdio!“
Podsjetimo, utvrđena su četiri područja u kojima postoji mogućnost za poboljšanje, konkretno popis vrijednosti parametara temeljen na kvaliteti, ograničena upotreba pristupa temeljenog na riziku, nejasne odredbe o obavještavanju potrošača i razlike u sustavima odobravanja materijala u kontaktu s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju te posljedice toga za zdravlje ljudi. K tome, u okviru europske građanske inicijative o pravu na vodu utvrđena je problematična činjenica da dio stanovništva među ranjivim i marginaliziranim skupinama ima ograničen pristup ili uopće nema pristup cijenom pristupačnoj vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju, što je obveza preuzeta u skladu sa šestim ciljem održivog razvoja UN-ova Programa razvoja do 2030. U tom je kontekstu Europski parlament priznao pravo pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju za sve u Uniji. Zadnje je utvrđeno pitanje općeniti nedostatak svijesti o gubicima vode čiji su uzrok nedostatna ulaganja u održavanje i obnovu vodne infrastrukture.
20-10-2018
Hrvatska paneuropska unija u suradnji s Međunarodnom paneuropskom unijom organizirala je međunarodnu konferenciju "Stoljeće nakon Prvoga svjetskog rata: povijesno nasljeđe i perspektive Europske unije".
Glavna tema konferencije bila je rasprava o tome u kojoj je mjeri Europska unija ostvarila zamisli “otaca Europe”, koji su danas najveći unutarnji i vanjski izazovi Europske unije te koja je uloga Europske unije u budućnosti u kreiranju svjetske politikem gospodarstvu i kulturi.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjelujući u radu međunarodne trodnevne konferencije ustvrdio je kako Hrvatska generalno može biti zadovoljna onime što je ostvarila u prvih pet godina članstva u EU te da su Hrvatskoj unutar Europske unije najbitnije vrijednosti, pravni okvir i provedba kršćanskog načela solidarnosti kroz sve europske politike.
Na međunarodnoj konferenciji sudjelovala je i Dubravka Šuica, voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu u panel raspravi pod nazivom "Današnja i buduća EU i njena uloga u svjetskoj politici, gospodarstvu i kulturi”.
Na panel raspravi sudjelovali su i predsjednik Međunarodne paneuropske unije Alain Terrence, voditelj Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj Branko Baričević, glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije Pavo Barišić i predsjednik Njemačke paneuropske unije Bernd Posselt.
Cilj konferencije je bio pokušati formulirati paneuropske odgovore na pitanja: kako nastaviti s procesima unutarnje integracije Europske unije, kako osigurati gospodarski napredak, socijalnu pravdu i zaštitu prirode u Europi i svijetu te osigurati stabilnost, demokratizaciju i proširenje integracije na zemlje Jugoistočne Europe?
Moja EUropska putovnica
Moje konferencije
VIDEO
(VIDEO) Kampanja za europske izbore 2019
(VIDEO) HRT1: Dubravka Šuica "U svom filmu"
(VIDEO) RTL Exkluziv: Poznate Hrvatice nosile humanitarnu modnu reviju
Tweets
Newsletter
