S 448 glasova za, 197 protiv i 48 suzdržanih, eurozastupnici su izglasali kritičko izvješće o Mađarskoj koje je izazvalo žustru raspravu, ali i podijelilo zastupničke klubove u Europskom parlamentu, čak i u redovima Europske pučke stranke (EPP), kojoj pripada i Fidesz Viktora Orbana.

Zastupnici Europskog parlamenta usvojii su u srijedu izvješće Judith Sargenti iz Kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza koje poziva Europsko vijeće da "u skladu s člankom 7. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji, utvrdi da postoji očita opasnost da Mađarska teško krši vrijednosti na kojima se temelji Europska unija.

Aktiviranje članka 7 Ugovora o EU-u teoretski može dovesti do oduzimanja prava glasa u Vijeću EU-a, no, iako je u EP-u izvješće izglasano dvotrećinskom većinom, oduzimanje prava glasa Mađarskoj mora biti jednoglasno, tj. moraju ga podržati sve zemlje članice.

Od 693 zastupnika, izvješće je podržalo njih 448, 197 je bilo protiv, a 48 suzdržano, što znači da su zeleno svijetlo izvješću koje je mađarski premijer Viktor Orban odlučno odbacio kao "pristrano, ucjenjenivačko i uvredljivo" za mađarski narod, dali i zastupnici iz Europske pučke stranke (EPP) pod palicom Manfreda Webera koji je netom objavio kandidaturu za spitzenkandidata. 

 Weber je još sinoć potvrdio da će glasati za izvješće, obrazloživši to riječima da je "uvijek zagovarao izgradnju mostova i želi tako i nastaviti", ali da kod mađarskog premijera "nije uočio nikakvu spremnost da se približi svojim europskim partnerima i pokuša shvatiti naše zabrinutosti".

Tri hrvatske zastupnice iz kluba Europske pučke stranke - Dubravka Šuica, Marijana Petir i Ruža Tomašić - glasale su protiv izvješća 

 'Naša delegacija bila je protiv izvješća', kazala je europarlamentarka Dubravka Šuica (HDZ).

Europarlamentarka Ivana Maletić i prije glasovanja na Twitteru je najavila da ne podržava ovo izvješće

Tijekom jučerašnje rasprave o stanju u Mađarskoj na vidjelo je izbio duboki ponor unutar EU-a između njegovog zapada i istoka. I dok su neki zastupnici oštro kritizirali Orbana zbog gaženja demokratskih sloboda i ugrožavanja temeljnih prava, Orban je čuvare europskih ugovora optužio za licemjerje, zloupotrebu vlasti i kršenje mađarskog nacionalnog suvereniteta.

U izmjeni argumenata i protuargumenata pale su vrlo teške riječi pa je Orban, jedan od najmoćnijih nacionalnih lidera u EU s obzirom na potporu biračkog tijela, nazvan "lopovom".

Takva rasprava bacila je sjenu na današnji govor predsjednika EK-a Jean-Claudea Junckera o stanju Unije u kojem je zazivao jedinstvenu Europu, Europu bez podjela, posebice između njezinog istočnog i zapadnog dijela, hvaleći proširenje kao "pomirbu geografije i povijesti".

No, neki analitičari već sada ocjenjuju da su njegove riječi u tom pozivu zvučale kao "teški uzdasi iscrpljenog planinara izgubljenog u kanjonu"

http://hr.n1info.com/a331014/Svijet/Svijet/Europski-parlament-prihvatio-izvjesce-o-Madjarskoj.html

"Puno je poruka. Vidjelo se danas da je njegov govor bio rasterećen jer je to njegov posljednji govor kao predsjednika Komisije o stanju Unije", rekla je. 

"Zahtijevao je solidarnost. To je riječ koja uvijek dominira kod njega. I jedan je od postulata EU-a koji je u zadnje vrijeme malo poljuljan. Kad je Hrvatska u pitanju, spomenuo je ulazak u Schengen. To su kasnije ponovili i klubovi zastupnika. Posebno klub Europske pučke stranke", kazala je. 

"Proširenje, koje je bilo upitno na početku Junckerova mandata, sad je spomenuo. Odnosi se na tzv. zapadni Balkan i jugoistok Europe kao vrlo važnu temu. Smatra da, ako EU ne bude tamo prisutna, da će netko drugi uređivati taj prostor. U svakom slučaju smatra da je potrebno da istok, zapad, sjever i jug budu jednako razvijeni i da nema razloga za podjele unutar Unije, što je upravo ono što i mi hrvatski zastupnici, a i ostali, zagovaramo. Da se ta kohezija zaista vidi na djelu u EU-u", istaknula je.

"Vrlo važno u njegovom govoru danas bilo je partnerstvo s Afrikom. Možda neće biti dovoljno jasno zašto je to toliko naglašeno. Jedini način kako se može riješiti pitanje migracija je uspostavljanje čvrstog partnerstva s Afrikom. Ali ne charity ili dobrovoljnim prilozima, nego na partnerskim osnovama. Kako bi se Afrika razvijala na način da njezini stanovnici ostaju živjeti na svom kontinentu", naglasila je. 

"Naravno, kako je Juncker rekao i s čijim se stajalištem svakako slažem - Europa je otvoreni kontinent, nije tvrđava i moramo biti solidarni s onima koji pate. Moramo pomoći migrantima, ali na legalan način. Uspostaviti bolji sustav azila, bolje odnose među državama i veću solidarnost među državama članicama", istaknula je.

"Važno je naglasiti danas da europski suverenitet ne znači gubljenje nacionalnog suvereniteta, nego da upravo europski suvrenitet proizlazi iz nacionalnog suvereniteta", rekla je. 

"Govorio je o vanjskim granicama. To je jedno od najvažnijih pitanja. Naša granica je vanjska i nama je to pitanje neobično važno. Do 2020. godine planira se 10 000 čuvara godišnje rasporediti na vanjske granice i to je za Hrvatsku iznimno važno. Frontex jača i danas je na stazi, ali s bitno manjim kvotama i snagama. Stoga je to bitna vijest i bitno je da se što prije primijeni. Činjenica je da su migracije bitno smanjene. 90% ih je smanjeno zbog sporazuma Turske i EU-a na istočnoj granici. Na sredozemnoj granici je također oko 80 posto", kazala je.

"Rekao je da ne možemo imati ad hoc rješenja koja se donose na granicama, nego moramo imati jedinstveno rješenje i oko toga se tražio konsenzus unutar zemalja Unije. Međutim teško je to postići s obzirom na to da imamo zaista heterogenu Uniju, različite interese, ali malo solidarnosti nikome od nas ne bi nedostajalo", naglasio je. 

"Hoće li se Mađarskoj oduzeti pravo glasa, tj. odlučivanja je vrlo delikatno pitanje. Vodile su se rasprave u vezi Poljske. Danas oko Mađarske. Treba čuti obje strane i razumjeti razloge. Komisija je u konstantnom kontaktu s Mađarskom. EK ima pravo pokrenuti taj članak. To je sad prebačeno na Parlament i mislim da to nije baš korektno. Jer je Komisija ta koja je isključivo čuvar europskih ugovora i koja prati stanje u Mađarskoj. Vjerojatno će se voditi neki postupci pred Europskim sudom. Kad se okončaju, tada ćemo donositi odluku. To bi bilo logično. Ovako je donošenje odluke više političko pitanje i po mom mišljenju slabljenje Europske pučke stranke", istaknula je Šuica.