• dubravka-suica-slide18.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-1AP.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-1L.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-A.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-B.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-C.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-D.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-E.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-F.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-G.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-H.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-I.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-J.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-K.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-M.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-N.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-O.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-Q.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-R.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-S.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-T.jpg
  • Web-Dubravka-Suica-V.jpg

Notice: Undefined property: JObject::$description in /home/ds/public_html/components/com_k2/templates/default/user.php on line 59
09-06-2017
09-06-2017
 (photo: faH)

 

Zastrašujući su podaci da je 47,2 posto žena doživjelo neki oblik nasilja u toku svog života nakon 15. godine

 

Potpredsjednica parlamentarnog Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom i zamjenska članica Odbora za prava žena i jednakost spolova Dubravka Šuica sudjelovala je danas na zajedničkoj razmjeni mišljenja odbora FEMM i DROI (Odbor za ljudska prava) o nasilju nad ženama u Jugoistoku Europe i Turskoj. 

U razmjeni mišljenja sudjelovali su zastupnici Ivan Jakovčić, Eduard Kukan, Mairead McGuinness, Manolis Kefalogiannis, Vilija Blinkeviciute, Pier Antonio Panzeri te eksperti iz Europske komisije i Vijeća.

Pojedinci i grupe zlostavljali su tijekom rata žene iako one nisu bile direktna prijetnja. Procjene broja žrtava silovanja variraju u rasponu od 20.000 do 50.000. Preciznih podataka o broju silovanih žena nema, jer žene teško pričaju o strahotama koje su prošle i traumama s kojima i danas žive. Bosna i Hercegovina je postala država s najvećim brojem okončanih predmeta pred domaćim sudovima za seksualno nasilje u oružanim sukobima.

Najmlađa žrtva silovanja je djevojčica od 11 godina, a najstarija žena od 65 godina. Neke zlostavljane žene ne prijavljuju nasilje jer nisu dovoljno educirane o nasilju i nemaju pravih informacija kome se trebaju obratiti za pomoć.

Također, ne prijavljuju iz straha da ne bi pogoršale situaciju i jer nemaju povjerenje u nadležne institucije. Nasilje nad ženama dijelom je uzrok i posljedica ženskog siromaštva i socijalne isključenosti.

"Zastrašujući su podaci da je 47,2 posto žena doživjelo neki oblik nasilja u toku svog života nakon 15. godine. BiH raspolaže domaćim i međunarodnim pravnim okvirom za prevenciju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, a također je i ratificirala Konvenciju Vijeća Europe o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja - Istanbulsku konvenciju - još 2013. godine. Međutim, kao buduća članica EU, BiH će morati zaista provoditi sve donesene zakone kako bi se uspostavila jednakost spolova te spriječilo i iskorijenilo nasilje.

Bez obzira na tradiciju i običaje, ne smijemo zaboraviti da je svako nasilje zločin, a ne 'privatna stvar'. Žene čine polovicu stanovništva stoga je naša obveza zaštititi ih. Vlasti u BiH i ostalih zemlja moraju se jasno odrediti protiv obiteljskih agresora, jer su prava žena ujedno i ljudska prava", istaknula je zastupnica Šuica.

http://direktno.hr/svijet/eu/dubravka-suica-nasilje-nad-zenama-zlocin-ne-privatna-stvar-88351/

07-06-2017
08-06-2017

 

Potpredsjednica parlamentarnog Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom i zamjenska članica Odbora za prava žena i jednakost spolova Dubravka Šuica sudjelovala je danas na zajedničkoj razmjeni mišljenja odbora FEMM i DROI (Odbor za ljudska prava) o nasilju nad ženama u Jugoistoku Europe i Turskoj. 

U razmjeni mišljenja sudjelovali su zastupnici Ivan Jakovčić, Eduard Kukan, Mairead McGuinness, Manolis Kefalogiannis, Vilija Blinkeviciute, Pier Antonio Panzeri te eksperti iz Europske komisije i Vijeća.

Pojedinci i grupe zlostavljali su tijekom rata žene iako one nisu bile direktna prijetnja. Procjene broja žrtava silovanja variraju u rasponu od 20.000 do 50.000. Preciznih podataka o broju silovanih žena nema, jer žene teško pričaju o strahotama koje su prošle i traumama s kojima i danas žive. Bosna i Hercegovina je postala država s najvećim brojem okončanih predmeta pred domaćim sudovima za seksualno nasilje u oružanim sukobima. Najmlađa žrtva silovanja je djevojčica od 11 godina, a najstarija žena od 65 godina. Neke zlostavljane žene ne prijavljuju nasilje jer nisu dovoljno educirane o nasilju i nemaju pravih informacija kome se trebaju obratiti za pomoć. Također, ne prijavljuju iz straha da ne bi pogoršale situaciju i jer nemaju povjerenje u nadležne institucije. Nasilje nad ženama dijelom je uzrok i posljedica ženskog siromaštva i socijalne isključenosti.

“Zastrašujući su podaci da je 47,2 posto žena doživjelo neki oblik nasilja u toku svog života nakon 15. godine. BiH raspolaže domaćim i međunarodnim pravnim okvirom za prevenciju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, a također je i ratificirala Konvenciju Vijeća Europe o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja - Istanbulsku konvenciju - još 2013. godine. Međutim, kao buduća članica EU, BiH će morati zaista provoditi sve donesene zakone kako bi se uspostavila jednakost spolova te spriječilo i iskorijenilo nasilje. 

Bez obzira na tradiciju i običaje, ne smijemo zaboraviti da je svako nasilje zločin, a ne 'privatna stvar'. Žene čine polovicu stanovništva stoga je naša obveza zaštititi ih. Vlasti u BiH i ostalih zemlja moraju se jasno odrediti protiv obiteljskih agresora, jer su prava žena ujedno i ljudska prava“, istaknula je zastupnica Šuica.

08-06-2017
Ovu srijedu, u Bruxellesu ministrica Žalac sastala se u sjedištu Europske komisije u Bruxellesu, u zgradi Berlaymont, s povjerenicom Europske komisije, Corinom Cretu zbog potpisivanja odluke o prihvaćanju sufinanciranja velikog infrastrukturnog projekta "Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom"
 

Velik je ovo trenutak za Hrvatsku, konačno smo na putu prema jedinstvenom i u cijelosti povezanom teritoriju Lijepe naše. No, ovo nije samo velik dan za Hrvatsku, ovo je i jedan važan korak za Europsku uniju – kazala je danas ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.

Ovu srijedu, u Bruxellesu ministrica Žalac sastala se u sjedištu Europske komisije u Bruxellesu, u zgradi Berlaymont, s povjerenicom Europske komisije, Corinom Cretu zbog potpisivanja odluke o prihvaćanju sufinanciranja velikog infrastrukturnog projekta “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom”, ukupne vrijednosti 357 milijuna eura bespovratnih sredstava, piše DuList.

– Projekt će osigurati kontinuitet teritorija Unije i otvoriti potencijale gospodarskog i društvenog razvoja u široj regiji te poboljšati dio TEN-T mreže EU na Jadranskoj obali. Projekt cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom najveći je projekt financiran sredstvima EU u RH – ukupno 526 milijuna eura, od kojeg iznosa će ovom odlukom koju danas potpisujemo 357 milijuna eura biti financirano bespovratnim sredstvima EU – dodala je ministrica.

-Ovaj je put bio iznimno dugačak i nimalo lak. To možda najbolje znaju i neki koji su danas ovdje i kojima se posebno zahvaljujem na trudu i zalaganju, a tu su naša zastupnica u Europarlamentu Dubravka Šuica i župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić. Oni možda najbolje znaju koliki značaj će gradnja Pelješkog mosta imati za stanovnike DNŽ – dodala je ministrica.

 

-Završen je prvi krug u postupku javne nabave za izvođača radova odnosno izgradnje Pelješkog mosta te je u drugi krug odabira ušlo ukupno osam ponuđača odnosno konzorcija tvrtki a sklapanje ugovora o izvođenju radova te početak građenja mosta očekuje se na jesen ove godine. Planirani rok izgradnje mosta je tri godine, dakle do jeseni 2020. godine imat ćemo Pelješki most i Hrvatska će biti konačno jedinstvena. Trenutno, ovo je najveći EU projekt u Hrvatskoj i svakako jedan od najvećih projekata u Europskoj uniji, a Europska komisija dovršava sve interne procedure za sufinanciranje najvećeg projekta putem sredstava Europske unije, u okviru kojega je planirana izgradnja Pelješkog mosta, stonske obilaznice i pristupnih cesta – kazala je među ostalim ministrica, dok je Cretu dodala:

– Veliko mi je zadovoljstvo danas obznaniti kako je EU Komisija napravila odluku poduprijeti ovaj projekt. Velika je to vijest za Hrvatsku, ali i za cijelu regiju. Zaista mislim kako se radi o nečem velikom, jer se radi o teritoriju Hrvatske koji će konačno biti ujedinjen. Ovaj projekt će nam donijeti blagostanje regiji i zemlji, te bolji i jednostavniji promet, kao i bolju budućnost. S moje točke gledišta, ovo je vrlo važan trenutak i naravno, ne bi bio tu gdje jest da nije jako dobre tehničke podloge. Sve oko ovog projekta jako je dobro pripremljeno – kazala je Cretu, zahvalivši i Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini na suradnji.

Na potpisivanju Odluke bila je i europarlamentarka Dubravka Šuica koja je istaknula kako je ovo povijesni trenutak, posebno za Dubrovnik.

-Dubrovnik konačno više neće biti otok. Sada iskreno vjerujem u ovaj projekt. Bilo je trenutaka kada nam građani više nisu vjerovali, ali zahvaljujući EU i novcima iz Regionalnog fonda konačno će i naši sugrađani i građani Hrvatske shvatiti što znači benefit od EU. Ovakvi projekti su vrlo važni da bismo što više imali povjerenja u Uniju i naše članstvo u Uniji – rekla je nakon potpisivanje Odluke Šuica, još jedno naglasivši kako je važno da građani osjete korist od Unije, piše DuList .

– Ovime imamo potvrdu o financiranju projekta od 85 posto odnosno 257 milijuna kuna koji ide na jesen. Očekujemo kako će se Pelješki most uredno izgraditi zajedno s pristupnim cestama. Time će naša županija biti povezana s ostatkom Hrvatske i Europske unije. Ovaj projekt ima stratešku važnost povezivanja juga Hrvatske. Bitan je i za gospodarski razvoj cijele naše županije posebno Pelješca, Mljeta… – rekao je župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

Na pitanje približava li gradnja Pelješkog mosta i stonske prilaznice često spominjanu autocestu do Dubrovnika župan je odgovorio:
– Postoji više varijanti o kojima se razmišlja kako dalje povezati našu županiju. Mi ovime prevladavamo diskontinuitet teritorija do Neuma. Moramo se povezati na neki način od Dubrovnika do mosta, i od mosta do Ploča. Mislimo kako je najbolje rješenje da autocesta prođe kako je i planirano – kroz našu županiju kako je i planirano. I na tome ćemo dalje inzistirati – kazao je Dobroslavić.

https://www.dalmacijadanas.hr/dubrovnik-vise-nece-biti-otok-ministrica-zalac-u-bruxellesu-potpisala-odluku-o-financiranju-peljeskog-mosta

06-06-2017
Sanjin Strukic/PIXSELL
 
 

Dubravka Šuica je iskoristila ovu prigodu kako bi ukazala da je primjereniji termin Jugoistok Europe, nego Zapadni Balkan jer termin Zapadni Balkan nosi negativne konotacije, a i geografski se ne poklapa u potpunosti s Jugoistokom Europe

 

Zastupnica Dubravka Šuica u svojstvu potpredsjednice Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta sudjeluje na 6. konferenciji Europske pučke stranke (EPP) o Zapadnom Balkanu: Izazovi i mogućnosti; Izgradnja dobre uprave i kultura kompromisa, regionalna suradnja i sigurnost.

O važnosti konferencije govori i sudjelovanje svih bitnih aktera u Europskoj pučkoj stranci poput predsjednika EPP-a Josepha Daula, povjerenika za politiku proširenja Johannesa Hahna, predsjednika Kluba zastupnika EPP-a Manfreda Webera, predsjednika AFET-a Davida McAllistera, ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igora Crnadaka, ministrice europskih integracija Republike Srbije Jadranke Joksimović te ostalih predstavnika zemalja Jugoistoka Europe.

Više od 14 godina nakon Solunske agende, u kojoj se navodi kako je budućnost Balkana unutar Europske unije, većina zemalja jugoistočne Europe nalazi se u neizvjesnoj situaciji. Napredak u vladavini prava nedovoljan je, a ekonomski razvoj je neujednačen i prespor. Dok etničke napetosti rastu, raste i utjecaj Rusije i drugih aktera. Napredak ka pridruživanju EU je vrlo spor, a uspon populizma kao i opća kritika europskih integracija dovodi do činjenice da EU oklijeva pri izricanju bilo kakvih daljnjih konkretnih obavijesti o pristupanju. To rezultira začaranim krugom u kojem nedostatak napretka u zemljama partnerima nadopunjuje nedostatak volje u EU.
Ipak, EU je poduzela pozitivne korake kako bi olakšala dijalog Beograda i Prištine, otvaranje pregovaračkih poglavlja za Srbiju, pomogla ulasku Crne Gore u NATO. Također, Bosna i Hercegovina predala je svoj zahtjev za članstvo u EU i u fazi je ispunjavanja upitnika.

,,No, trebamo daleko jači angažman i dugoročnu viziju za cijelu regiju. Trenutačne poteškoće s kojima se EU susreće poput BREXIT-a i razgovora o vlastitoj budućnosti ne bi trebale dovesti do zaustavljanja suradnje između EU-a i njezinih jugoistočnih partnera. Potrebna je politička volja umjesto političkih igara, a osobno sam uvjerena da EU neće biti kompletna bez pristupanja svih zemalja jugoistočne Europe’’, izjavila je Dubravka Šuica.

Dubravka Šuica je iskoristila ovu prigodu kako bi ukazala da je primjereniji termin Jugoistok Europe, nego Zapadni Balkan jer termin Zapadni Balkan nosi negativne konotacije, a i geografski se ne poklapa u potpunosti s Jugoistokom Europe.

Zaključnu riječ dao je povjerenik za pregovore i proširenje Johannes Hahn: „Mi političari moramo uvjeriti naše građane i u državama članicama i u državama pristupnicama o prednostima proširenja jer građani postavljaju pitanje izvozimo li mi stabilnost ili uvozimo nestabilnost“.

http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/suica-radije-jugoistok-europe-nego-zapadni-balkan-1031402/

04-06-2017
04-06-2017
 

 

Lokalni nisu ni završili, a sve se glasnije govori o parlamentarnim. Novi izbori već u srpnju?

"Zajedno s našim partnerima u Koprivničko-križevačkoj županiji, HDZ je osvojio 12 županija. Posebno čestitam gospodinu Anušiču koji je osvojio Osječko-baranjsku županiju.

HDZ je dobio povjerenje da vodi svih pet slavonskih i svih pet dalmatinskih županija i to je sjajan rezultat", rekao je Plenković.

"HDZ je osvojio 62 grada od njih 127, što je skoro 50 posto. Od 420 općina, HDZ je dobio povjerenje u 204 općine. HDZ s partnerima ima ukupno 279 jedinica lokalne samouprave. Posebno želim čestitati nizu kolega koji su ostvarili sjajne rezultate", istaknuo je šef HDZ-a.

Plenković je zaradio pljesak u središnjici HDZ-a na spomen pobjede HDZ-a u Metkoviću. Posebno je istaknuo pobjedu u Splitu, na samom kraju isticanja rezulata.

"Moje iskrene čestitke Andri i njegovim kolegama", poručio je Plenković.

"U ime HDZ-a mogu iskazati zadovoljstvo. Veselim se suradnji sa svima koji su dobili povjerenje birača", rekao je Plenković.

"Što se tiče nacionalne razine, vidjeli smo odaziv, vidjeli smo rezultate. HDZ je pripravan na sve scenarije", istaknuo je šef HDZ-a i premijer.

"S ovim danom smo zaključili lokalne izbore, a od ponedjeljka ponovno otvaramo nacionalne teme", zaključio je Plenković.

Rezultati u četiri najveća grada

Zagreb

Po privremenim rezultatima DIP-a do 21:45 Milan Bandić osvaja 51,79%, a Anka Mrak Taritaš 46,07% glasova. Prebrojeno je 100 posto biračkih mjesta.

Split

Po privremenim rezultatima DIP-a do 21:30 Željko Kerum osvojio je 44,30% glasova, a Andro Krstulović Opara 46,19%. Prebrojeno je 100 posto biračkih mjesta.

Rijeka

Po privremenim rezultatima DIP-a do 21:00 Vojko Obersnel osvojio je 55,59%, a u Hrvoje Burić 42,70% glasova. Prebrojeno je 100 posto biračkih mjesta.

Osijek

Po privremenim rezultatima DIP-a do 21:00 pokazuju kako Ivan Vrkić osvaja 62,74% glasova, a Ivana Šojat 33,87%. Prebrojeno je 100 posto biračkih mjesta.
 http://www.dubravka-suica.eu/administrator/index.php?option=com_k2&view=item

04-06-2017
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a mr. sc. Andrej Plenković održao je u Središnjici naše stranke pobjednički govor nakon što je naša stranka potvrdila trijumf u drugom krugu lokalnih izbora te dobila u većini županija, gradova i općina.

Govor predsjednika Plenkovića možete pogledati u cijelosti, a u nastavku donosimo ključne poruke:

 

Pobjednička stranka

Čestitke svima na sjajnim rezultatima u drugom krugu lokalnih izbora. Naše čestitke idu i svim drugim biračima i strankama - koji su dobili povjerenje birača na ovim izborima i koji će odgovorno obnašati dužnosti. Ovaj proces je iza nas. Prosječna izlaznost je bila oko 40 posto. Čestitam hrvatskim građanima i onima koji preuzimaju odgovornost za brigu o svojim županijama, gradovima i općinama. Pobijedili smo u 12 županija - zajedno s partnerima i u Koprivničko-križevačkoj. Posebno na pobjedi čestitam Ivanu Anušiću u Osječko-baranjskoj županiji. Riječ je o drugoj županiji po veličinu u Hrvatskoj - tako da HDZ vodi svih pet slavonskih i svih pet dalmatinskih županija. To pokazuje snagu HDZ-a. Uvjeren sam da ćemo zajedničkim snagama provoditi „Projekt Slavonija“.

Pobjede u 62 grada i 204 općine

Kad je riječ o gradovima, pobijedili smo u 62 grada od njih 127. Od 428 općina, HDZ je dobio u 204. Ukupno - HDZ zajedno s partnerima ima 279 jedinica lokalne i regionalne samouprave. Jasni su brojevi sami po sebi. Posebno želim čestitati nizu kolega sa sjajnim rezultatima. Daruvar, Dubrovnik, Metković - izvanredna pobjeda Dalibora Milana, u Karlovcu nastavljamo kontinuitet jer Damir Mandić je gradonačelnik. Pobijedili smo i u Ozlju, Oroslavlju, Senju i Đakovu. Izvrsna pobjeda u Požegi. Posebna čestitka požeško-slavonskom HDZ-u - svih pet gradova i sve općine, dakle 100-postotna pobjeda. Pobijedili smo u u Kutini, Imotskom i Makarskoj. U Šibeniku, Željko Burić nastavlja svoj mandat. Pobjede u Vodicama i Vinkovcima. U Velikoj Gorici je pobijedio Dražen Barišić, a Željko Turk u Zaprešiću.

Split je izabrao HDZ

I za kraj, ostavljam najsjajniju pobjedu kada je riječ o gradovima. Kada sam se kandidirao za predsjednika HDZ-a, jedna od temeljnih stvari je bila napraviti iskorak u velikim gradovima. Od četiri velika grada, jedini grad za promjenu bio je Split. Andro Krstulović Opara sljedeće četiri godine predvodit će razvoj tog grada. Moje iskrene čestitke svima koji su pridonijeli pobjedi.

Dobroslavić, Boban, Pauk, Galić…

Sjajna pobjeda i našeg dubrovačko-neretvanskog župana Nikole Dobroslavića, sjajna pobjeda Blaženka Bobana u Splitsko-dalmatinskoj i još jedan mandat za Gorana Pauka u Šibensko-kninskoj. Isto tako - uspjeh Ive Žinića u Sisačko-moslavačkoj županiji. I naravno - Bože Galića u Vukovarsko-srijemskoj. Čestitam i kolegi Darku Korenu u Koprivničko-križevačkoj županiji - još jedna potvrda izvrsne suradnje. Veselim se suradnji sa svima koji su dobili povjerenje.

Politička stabilnost

Što se tiče nacionalne razine, vidjeli smo odaziv na izborima. Sve stranke će napraviti vlastite analize. HDZ je pripravan na sve scenarije. Poruka stankama - sve one koji žele suočavanje na odvažan način s krupnim političkim pitanjima, pozivam na razgovore o političkoj stabilnosti, gospodarskom rastu i razvoju, sigurnosti, demografskoj revitalizaciji… Sve to uz značajan naglasak na društvenu solidarnost. To su sve teme u programu naše Vlade i dio naše političke odgovornosti. Oni koji se žele pridružiti kvalitetnom smjeru zemlje - dobro su došli! Od sutra otvaramo nacionalne teme s puno samopouzdanja i odgovornosti prema hrvatskim građanima. Donijet ćemo najbolja rješenja u korist svih.

http://www.hdz.hr/vijest/nacionalne/video-hdz-je-premocni-pobjednik-lokalnih-izbora-nastavljamo-raditi-na-dobrobit

 

30-05-2017
 (photo: faH)
 
Zastupnica je izrazila zadovoljstvo što se i Hrvatska nedavno priključila popisu 147 država koje su ratificirale sporazum i time pokazala spremnost i volju za brigu o klimi

Zastupnica u Europskom parlamentu i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove (AFET) te zamjenska članica Odbora za okoliš, javno  i sigurnost  (ENVI) Europskog parlamenta, Dubravka Šuica prije dva mjeseca uputila je pisani upit povjereniku Europske komisije za  i klimu gospodinu Miguelu Cañeteu u vezi mogućeg povlačenje SAD-a iz Pariškog sporazuma.

 

Naime, potaknuta izjavama novog američkog predsjednika Donalda Trumpa i članova njegove administracije koji su najavili povlačenje iz Pariškog sporazuma što također implicira i povlačenje američkih ulaganja koje je bivša američka administracija namijenila za pitanje klimatskih promjena, zastupnica Dubravka Šuica upitala je Europsku komisiju kako se planira postaviti i što misli poduzeti u slučaju povlačenja jedne od najvećih zemalja supotpisnica sporazuma te drugog najvećeg proizvođača stakleničkih plinova (otprilike 18%) u svijetu.

Odgovor povjerenika Cañetea bio je optimističan te je izrazio uvjerenost kako će Sjedinjenje Američke Države u potpunosti poštovati svoje međunarodne obveze i da će se provedba Pariškog sporazuma nastaviti.

Međutim, s obzirom na ishod nedavnog sastanka pri vrhu čelnika zemalja članica skupine G7,  koji je održan prošli tjedan i talijanskom gradu Taormini, Europska komisija nema previše razloga za optimizam po pitanju nastavka sudjelovanja SAD-a u provedbi najvažnijeg međunarodnog sporazuma današnjice. Angela Merkel je nakon sastanka izjavila kako je rasprava o klimi bila vrlo teška i nezadovoljavajuća, dok je "klimatoskeptik“ Donald Trump najavio da će konačnu odluku donijeti idući tjedan.

Odgovornost za budućnost Zemlje

"Kada sam uputila pitanje Komisiji još sam se naivno nadala da Trump ustraje u retorici izborne kampanje, međutim nakon sastanka G7 čini mi se da se Europska unija definitivno treba okrenuti sebi i drugim partnerima. Kao što je kancelarka Merkel i izjavila, Europska unija se mora početi oslanjati na sebe i svoje . Bez obzira na moguće povlačenje SAD-a, drugog najvećeg potrošača stakleničkih plinova u svijetu, provedba Pariškog sporazuma, prvog pravno obvezujućeg globalnog klimatskog sporazuma se mora nastaviti. Europska unija zajedno s drugim potpisnicima Pariškog sporazuma mora pokazati odlučnost i preuzeti vodeću ulogu u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena", izjavila je Šuica.

Naglasila je da moramo preuzeti odgovornost za budućnost Zemlje kako bi unaprijedili života budućih generacija.

"Drago mi je što se i Hrvatska nedavno priključila popisu 147 država koje su ratificirale sporazum i time pokazala spremnost i volju u borbi protiv klimatskih promjena“, izjavila je Dubravka Šuica.

http://direktno.hr/svijet/eu/suica-podrzala-merkel-eu-se-mora-okrenuti-sebi-i-drugim-partnerima-87332/

Moja EUropska putovnica

moja-europska-putovnica-ds

Moje konferencije

moje-konferencije-dubravka-suica

Novosti

VIDEO

 (VIDEO) Kampanja za europske izbore 2019

 video-5

 

(VIDEO) HRT1: Dubravka Šuica "U svom filmu"   
u-svom-filmu
 
(VIDEO) RTL Exkluziv: Poznate Hrvatice nosile humanitarnu modnu reviju 
 

Tweets

Newsletter

Ova web stranica koristi kolačiće i slične tehnologije. Nastavkom pregledavanja stranice pristajete na Uvjete korištenja. Pročitajte više

Prihvaćam