U Hrvatskom saboru je u organizaciji Odbora za europske poslove održana tematska sjednica s temom "Pet scenarija za budućnost Europske unije". 

Zajedno s uvaženim kolegama iz Hrvatski sabor, zastupnica Dubravka Šuica sudjelovala je na 14. sjednici Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora na kojoj povjerenik Europske komisije za medjunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica predstavlja Bijelu knjigu i 5 scenarija o budućnosti Europe.

U Bijeloj knjizi navodi se pet scenarija od kojih svaki nudi uvid u moguće stanje Unije do 2025. godine, ovisno o tome što će Europa odabrati. Povjerenik Mimica istaknuo je kako se navedenih pet scenarija međusobno ne isključuju te pozvao države članice da s ciljem odabira najboljeg modela uključe što veći broj dionika u otvorenu javnu raspravu. 

Potreba vraćanja Europe građanima bila je misao vodilja današnje rasprave, pri čemu su se zastupnici u Hrvatskome saboru i Europskome parlamentu,  gospodarstvenici, predstavnici sindikata i civilnog društva složili da je Hrvatska snažno opredijeljena za europski put. Istaknute su prednosti jedinstvenog tržišta te mobilnosti ljudi i kapitala, ali je skrenuta pozornost na potrebu jačanja stupa socijalnih prava u Uniji.  

U završnoj riječi povjerenik Mimica naglasio je kako svaka država članica mora utvrditi razinu suverenosti koju želi zadržati u okviru opredjeljenja za neki od odabranih scenarija, pritom vodeći računa o očuvanju svojih nacionalnih interesa. 

Sudionici tematske sjednice zaključili su da su zastupnici kao izravni predstavnici građana pozvani da u hrvatskoj javnosti pokrenu raspravu s ciljem pravodobnog i jasnog informiranja građana te  predstavljanja pozitivnih učinaka svih predloženih rješenja.

U posljednje vrijeme suočavamo se s uznemirujućim informacijama o nepoštenim poslovnim praksama brazilskih poduzeća za proizvodnju mesa. Brazilske vlasti otkrile su da su njihovi najveći proizvođači mesa, godinama izvozili nekvalitetnu govedinu i perad po cijelom svijetu. Zastupnica Dubravka Šuica pridružila se inicijativi te potpisala, zajedno s brojim zastupnicima EP-a, Interpelaciju za pisani odgovor s raspravom na temu „Posljedice skandala brazilskog zaraženog mesa“ .

Naime, trulo meso je bilo tretirano s dodanim kemikalijama i aditivima, a neki slučajevi pokazuju tragove salmonele. Brazilske kontrolne vlasti previdjele su ove nezakonite metode proizvodnje zbog povećanog stupnja korupcije u svojoj zemlji. Policija je otkrila kako su vlasnici nekoliko velikih tvornica u Brazilu podmićivali inspektore da na tržište puste pokvareno meso i meso zaraženo salmonelom, a uz to su krivotvorene sanitarne i izvozne dozvole. Ovo je iznimno zabrinjavajuće s obzirom da je Brazil jedan od najvećih svjetskih izvoznika mesa i najveći opskrbljivač EU-a mesom, odnosno iz njega se u EU godišnje uvezu stotine tisuća tona govedine i piletine.

“Ovaj skandal predstavlja veliku opasnost za europske potrošače jer se dosad najveći dio mesa uvozio upravo iz Brazila. Potrebno je izvući pouku te pojačati kontrole za ulazak mesa i ostalih prehrambenih proizvoda na tržište EU-a. Zdravlje građana EU je od primarne važnosti i kvaliteta hrane koju uvozimo treba zadovoljavati visoke europske standarde koje smo dužni osigurati našim građanima. Prema izjavama nadležnih, u Hrvatskoj nema zabilježenih slučajeva, no potrebno je uvijek biti na oprezu“,  izjavila je Dubravska Šuica koja se godinama aktivno zalaže za visoke i jednake standarde prehrambenih i ostalih proizvoda na području Europske unije.

Prema izjavama povjerenika za zdravstvo i sigurnost hrane Vytenisa Andriukaitisa na plenarnoj sjednici 3. travnja 2017. godine, EU ima najviši stupanj sigurnosti hrane u svijetu. Ipak, nacionalne kontrole u zemljama članicama otkrile su nekoliko slučajeva pokvarenih i nekvalitetnih mesnih proizvoda koji su se prodavali na zajedničkom europskom tržištu. Komisija bi trebala dati jamstva kako se takva praksa neće ponavljati i da će se zabrinutost europskih potrošača uzeti u obzir u budućim trgovinskim ugovorima.

Na današnjoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu Dubravka Šuica, potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET) i novoimenovana predsjednica radne grupe za Istočno partnerstvo, govorila je o viznoj liberalizaciji prema Ukrajinskim državljanima. Dijalog između EU-a i Ukrajine o liberalizaciji viznog režima pokrenut je u listopadu 2008., a u studenome 2010. Europska komisija predstavila je ukrajinskoj vladi akcijski plan za liberalizaciju viznog režima (VLAP). Komisija se obvezala predložiti da se državljanima Ukrajine koji imaju biometrijsku putovnicu odobri putovanje u Europsku uniju bez vize za kratkotrajni boravak čim ukrajinska vlada zadovolji sva mjerila iz VLAP-a.

Uzevši u obzir da je Ukrajina već izuzela sve građane EU-a od obveze posjedovanja vize za boravak od najviše godinu dana, provedba izuzeća od obveze posjedovanja vize za državljane Ukrajine ne uvjetuje se sklapanjem sporazuma o ukidanju viza s Europskom unijom. 

Zastupnica Dubravka Šuica naglasila je da “Bezvizni režim za Ukrajince koji putuju u Europsku uniju samo je još jedan dokaz kontinuirane potpore Europskog parlamenta Ukrajini. Parlament dosljedno pokazuje solidarnost i osuđuje ruski vojni angažman i ilegalnu aneksiju Krima te potiče promicanje političkih i gospodarskih reformi u Ukrajini“.

U posljednje dvije godine, Ukrajina je započela ambiciozan i sveobuhvatan proces reformi čiji je cilj stvaranje istinskog demokratskog političkog sustava i gospodarstva koji pravilno funkcionira. Uspjeh tih reformi trebao bi Ukrajini omogućiti prijelaz iz postsovjetske u europsku državu. Ukrajina od 2014. poduzima neviđene napore u pogledu provedbe reformi i trenutno stopa odbijanja viza za Europsku uniju za Ukrajinske građane iznosi manje od 2%.

Nadalje, zastupnica Šuica svjesna teške situacije u Ukrajini pozvala je novu ukrajinsku vladu na odlučnost u provođenju daljnjih reformi: „Nova vlada mora pokazati potrebnu odlučnost u daljnjoj provedbi reformi i postići političku stabilnost, što je, zajedno s podrškom naroda, iznimno važno za njezin uspjeh“.

Voditeljica HDZ/EPP delegacije Dubravka Šuica uz potporu zastupnika Ivane Maletić, Željane Zovko i Ivice Tolića, predložila je za nagradu „Europski građanin“ Isusovca Tvrtka Baruna.

Tvrtko Barun, 32-godišnji magistar duhovnosti, voditelj je Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi i mladi svećenik Isusovac koji je nakon završenog studija filozofije na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove, pohađao teologiju na Facultes jesuites de Paris, gdje je magistrirao duhovnost. Osim što vodi Isusovačku službu za izbjeglice, uči vjeronauk djecu stranaca katolika u Zagrebu te organizira i glumi u lutkarskim predstavama za djecu izbjeglice.  

Osvrćući se na humanitarni karakter Isusovačke službe, Barun ističe sljedeće: „Naš rad utemeljen je na vrijednostima Evanđelja. Mislim da je biti otvoren drugima i drugačijima izazov za sve ljude bez obzira na vjeru. Kristov život i Kristove riječi mogu nama kršćanima samo pomoći da se lakše odlučimo za tu otvorenost, prihvaćanje stranca, prepoznavanje dobroga u drugome, dopuštanje da nas drugi obogati svojom različitošću, traženje i pronalaženje Božjeg lica u osobi koja je u potrebi. Na svakom kršćaninu je odluka u kojoj mjeri i na koji način želi odgovoriti na taj poziv.“

Barun također ističe kako izbjeglicama treba pomagati jer je to borba za pravdu, a vjera u Isusa Krista je vjera koja zahtijeva pravdu. Njegov rad i zalaganje uči druge kako je ljubav prema potrebitima i marginaliziranima ključna za mir i napredovanje društva. On smatra kako je biti otvoren drugima izazov za sve ljude, ali prihvaćanje stranca i prepoznavanje dobroga u drugome može predstavljati samo veliku milost.

Isusovačka služba za izbjeglice je neprofitna humanitarna udruga sa trideset petogodišnjim iskustvom čije je poslanje pratiti, služiti i zagovarati prava izbjeglica i drugih nasilno raseljenih osoba koja od 1993. djeluje u zagrebačkom uredu u Hrvatskoj. Služba djeluje u 50 zemalja svijeta te tako služi gotovo jedan milijun izbjeglica i drugih prisilno raseljenih osoba. S obzirom na različite potrebe raseljenih osoba i JRS djeluje na razne načine: od pomaganja izbjeglicama u velikim izbjegličkim kampovima ili u gradovima, brige za osobe raseljene unutar njihove vlastite zemlje, zagovaranje tražitelja azila do pomaganje osobama zatvorenim u prihvatnim centrima za strance.

Komentirajući odluku o nominiranju Tvrtka Baruna za nagradu „Europski građanin“ zastupnica Šuica izjavila je: „Solidarnost i poštivanje ljudskog dostojanstva, te poštivanje zakona, temelji su na kojima je suvremena Europa izgrađena i kojima treba težiti. Migracije su tema koju treba odgovorno i solidarno rješavati na europskoj razini. Ova kandidatura je mali poticaj i znak podrške i nama u Hrvatskoj.“

Da podsjetimo, Europski parlament svake godine dodjeljuje nagradu „Europski građanin” kojoj je namjena priznavanje iznimnih postignuća u aktivnostima ili djelima građana, skupina, udruga ili organizacija koje su pokazale izniman angažman u promicanju boljeg uzajamnog razumijevanja i jače povezanosti građana država članica ili olakšavanju prekogranične ili transnacionalne suradnje unutar Europske unije. Ovdje se također ubrajaju aktivnosti ili djela građana koji su uključeni u dugoročnu prekograničnu ili transnacionalnu kulturnu suradnju koja doprinosi jačanju europskog duha isto kao i svakodnevne aktivnosti kojima se konkretno izražavaju vrijednosti sadržane u Povelji Europske unije o temeljnim pravima.

Samo zastupnici Europskog parlamenta imaju pravo predložiti kandidate pri čemu svaki od njih može predložiti jednog kandidata godišnje. Budući da je nagrada simboličkog karaktera i dodjeljuje se u obliku medalje časti, broj nagrada koje se dodjeljuju svake godine ograničen je. Odbor za nagradu s predloženog popisa izabire do 50 potencijalnih dobitnika nagrade, uzimajući u obzir geografsku raspoređenost i ravnotežu spolova.