Notice: Undefined property: JObject::$description in /home/ds/public_html/components/com_k2/templates/default/user.php on line 59
13-04-2017
Dubravka Šuica danas je u Varaždinu otvorila Ured EPP/HDZ zastupnika u Europskom parlamentu koji za cilj ima približiti rad EP-a građanima Varaždina i sjevera Hrvatske.
"Ured za informiranje je otvoren u Splitu, Dubrovniku, Rijeci, Zagrebu, Osijeku, ali i Varaždinu. Želimo da osim Zagreba i drugi važni gradovi u Hrvatskoj imaju predstavništvo Europskog parlamenta, točnije, Europske pučke stranke kojoj pripadamo" - istaknula je Šuica, dodavši kako na taj način žele što više rad Europske unije približiti građanima.
Otvorenju su nazočili saborski zastupnik Andjelko Stričak, saborski zastupnik Josip Križanić, kandidat za gradonačelnika Varaždina Damir Habijan, kandidat za župana Alen Runac te ostali uzvanici.
Nakon otvaranja ureda zastupnica je posjetila i Fakultet organizacije i informatike te s dekanom Nevenom Vrčekom razgovarala o nastavku projekta izgradnje fakulteta i mogućnosti financiranja iz fondova EU. Šetajući gradom, zastupnica se susrela s mnogobrojnim gradjanima te je izjavila:
'Veseli me što sam u ovo preduskrsno vrijeme imala priliku posjetit Varaždin i Čakovec i osjetiti bilo stanovnika sjevera Hrvatske'!
13-04-2017
Jučer je u Europskom Parlamentu održana konstituirajuća sjednica Radne skupine Odbora za okoliš, okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane, LIFE (L’Instrument Financier pour l’Environnement) na kojoj je zastupnica Dubravka Šuica ponovno izabrana za supredsjedateljicu zajedno s talijanskim kolegom Nicolom Caputom.
Program LIFE je financijski instrument čiji je cilj doprinijeti zaštiti okoliša u državama i regijama diljem EU-a za borbu protiv klimatskih promjena i za promicanje bio-raznolikosti, poboljšanje okoliša, zdravlja i kvalitete života, promicanje održivog korištenja i upravljanja prirodnim resursima i otpadom, te podizanje razine svijesti za koje je predviđeno oko 3.5 milijardi eura za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Nizom projekata, osmišljenih kako bi se olakšao prijelaz na kružno gospodarstvo, program “LIFE“ financirajući projekte ujedno čini i platformu za razvijanje i razmjenu najboljih primjera iz prakse u zaštiti okoliša. Zastupnica Šuica je izrazila zadovoljstvo produženjem mandata na još dvije i pol godine, te je na današnjem sastanku istaknula važnost okolišne politike te potvrdila njenu posvećenost istoj.
“Ovim projektima se može doprinijeti implementiranju i provedbi okolišne politike i strategija u ostalim sektorima. Samo uz takav sveobuhvatni pristup i posvećenost ostvarivanju kružnog gospodarstva moguće je ostvariti ne samo ekološki, već i gospodarski napredak. Zalažem se za bolju kvalitetu života naših građana koju ćemo postići budemo li se brinuli o okolišu, otpadu, kvaliteti zraka te ostalim elementima koji čine zdraviji okoliš”.
Pitanje klimatskih promjena od velike je važnosti, i u današnje vrijeme mu se pridaje posebna pozornost. Nepovoljni klimatski uvjeti mogu imati negativni utjecaj na poljoprivrednu industriju. Shodno tome, zastupnica je naglasila usku i očitu povezanost zaštite okoliša i poljoprivrede, koja omogućava da se projektima financiranim od strane LIFE-a indirektno pridonosi i drugim društveno važnim ciljevima.
12-04-2017
Dubravka Šuica, potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET) i zamjenska članica Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane (ENVI), sudjelovala je na konferenciji „No more double standards in foodstuffs“ u organizaciji zastupnika Pavela Poca i zastupnice Dariane Sarbu, potpredsjednika Odbora za okoliš, javno zdravstvo sigurnost hrane (ENVI) u Europskom parlamentu.
Zastupnica Šuica u protekle tri godine, između ostaloga, bavi se temom razlika u proizvodima na jedinstvenom europskom tržištu te je tijekom tog perioda kroz brojne načine pokušala podignuti svijest i pokrenuti debatu na europskoj razini o ovom problemu. Podsjetimo, uz podršku 45 zastupnika iz Hrvatske, Slovenije, Poljske, Italije, Njemačke, Češke, Slovačke, Rumunjske, Grčke, Mađarske, Bugarske i Finske, prije nekoliko tjedana pokrenula je dvije inicijative kojima je podnijela zahtjev za raspravom na dnevnom redu plenarne sjednice i zahtjev za donošenje zakonodavnog prijedloga o reviziji zakonodavstva hrane u Europskoj uniji kako bi se stalo na kraj diskriminaciji potrošača i kako bi se uklonili dvostruki standardi u kvaliteti proizvoda koji se prodaju u zemljama Europske unije.
„Sve više istraživanja i dokaza upućuju na to kako postoji jasna razlika u kvaliteti i sastojcima prehrambenih i drugih proizvoda istog pakiranja i istog proizvođača, a očekuju se i rezultati najnovijeg istraživanja u Hrvatskoj. Ne želimo biti građani drugog reda, već želimo živjeti u jedinstvenom zajedničkom europskom tržištu. Inzistiram da svi građani Europe zaslužuju jednake standarde. Vidjeli smo na nedavnom primjeru dogovora o ukidanju roaminga uklanjanje razlika među državama članicama i povezivanje građana Europske unije. Potrebno je poduzeti konkretne korake kako bi se stalo na kraj diskriminaciji potrošača, a to je moguće izmjenom zakonodavstva“.
Na konferenciji je također sudjelovala i predstavnica iz Komisije Marie-Parie Benassi koja je rekla kako je povjerenica Europske komisije za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova Vera Jourova svjesna rezultata istraživanja koje su provele slovačke i druge vlasti i naglasila kako je povjerenica razumjela da je potrebno djelovanje Komisije po ovom pitanju. Komisija je započela prikupljanje informacija od zemalja članica i razgovore s nadležnim službama kako bi riješili probleme diskriminiranja potrošača i dvostrukih standarda u kvaliteti proizvoda. Dvojna kvaliteta prehrambenih proizvoda bila je i jedna o točaka dnevnog reda sastanka Vijeća AGRIFISH, odnosno ministara EU za poljoprivredu i ribarstvo u Bruxellesu 6. ožujka 2017. godine, na kojoj je hrvatski ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić aktivno podupro ovu inicijativu.
Dodatni materijali:
Pitanje: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+WQ+E-2014-001148+0+DOC+XML+V0//HR
Odgovor: http://www.europarl.europa.eu/sides/getAllAnswers.do?reference=E-2014-001148&language=HR
Pitanje: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+WQ+E-2015-001317+0+DOC+XML+V0//HR
Odgovor: http://www.europarl.europa.eu/sides/getAllAnswers.do?reference=E-2015-001317&language=HR
Pisana izjava 9/5/2016: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-%2f%2fEP%2f%2fNONSGML%2bWDECL%2bP8-DCL-2016-0053%2b0%2bDOC%2bPDF%2bV0%2f%2fEN
Pisana izjava 6/7/2015:http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-%2f%2fEP%2f%2fNONSGML%2bWDECL%2bP8-DCL-2015-0027%2b0%2bDOC%2bPDF%2bV0%2f%2fEN
11-04-2017
Velikim gužvama na granici i višesatnim čekanjima svjedočili smo u petak i subotu, zbog novih pravila za prelazak granice i strože kontrole svih putnika, uključujući građane Europske unije.
Nakon što je uočena slaba protočnost prometa, reagirali su premijer Andrej Plenković i ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić. U dogovoru s Bruxellesom privremeno su obustavljene detaljne provjere na graničnim prijelazima prema Sloveniji i Mađarskoj.
Rješenje problema se traži, a nove gužve moguće su već ovih dana uoči Uskrsa.
Naši zastupnici u Europskom parlamentu, na inicijativu Dubravke Šuice, večeras su uputili apel da se problem na granici riješi, posebno zbog uskrsnih blagdana, turističke sezone i gospodarstva.
U razgovoru za Dnevnik 3 Dubravka Šuica je rekla kako su apel potpisali i slovenski europarlamentarci te da je poslijepodne u Komisiji održan i radni sastanak o problemima gužvi na granicama.
Svjesni smo problema s terorizmom, ali mi moramo prvenstveno misliti na hrvatske nacionalne interese. Morali smo pomoći Vladi u njenim nastojanjima da se neke odluke Europske komisije revidiraju, istaknula je.
Izvijestila je kako je Europska komisija za sutra najavila sastanak stručnjaka na kojem će se raspravljati o provedbi uredbe o sustavnoj kontroli na granicama i poteškoćama koje se pri tome pojavljuju. Vjeruje da je ovaj problem rješiv.
Šuica je na kraju zaključila da je šengenski režim Dubrovnik učinio otokom.
http://vijesti.hrt.hr/383248/sengenska-pravila-dubrovnik-pretvaraju-u-otok
11-04-2017
Danas je na Odboru za vanjske poslove (AFET) Europskog parlamenta održana razmjena stajališta s ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igorom Crnadkom i s visokim predstavnikom UN-a za BiH Valentinom Inzkom. Nakon uvodnog izlaganja ministra vanjskih poslova o trenutnom stanju i europskom putu i dinamici Bosne i Hercegovine, zastupnici su postavili niz pitanja počevši od održivosti Daytonskog sporazuma i provođenja presuda Ustavnog suda do promjene izbornog zakona, povratka stranih boraca iz Sirije i Iraka te rastućeg radikalizma. I visoki predstavnik Valentin Inzko naglasio je kako je neophodan unutarnji dijalog te da se potrebno okrenuti budućnosti i više živjeti Bruxelles, nego se vraćati u Dayton.
Potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Dubravka Šuica osvrnula se na neophodnost promjene izbornog zakona bez kojeg neće biti jednakopravnosti svih triju naroda Bosne i Hercegovine.
„Potrebna je implementacija presude Sejdić-Finci kao i drugih presuda Ustavnog suda, ali ipak izražavam zabrinutost zbog nemogućnosti formiranja zajedničkog odbora Europskog parlamenta i parlamenta Bosne i Hercegovine koji je zapeo na običnom statutu. Što li će tek biti kad se bude odlučivalo o stvarnim reformama bez kojih nema europskog puta Bosne i Hercegovine?“
Isto tako, Dubravku Šuicu je interesirala vjerodostojna anketna podrška građana BiH europskim integracijama. Složila se da Europska unija mora biti važan čimbenik i stalni predstavnik u BiH kako ne bi dopustili ostalim igračima, poput Rusije i Turske, da imaju presudan utjecaj.
„Nikako mi nije prihvatljiva ideja o nekoj carinskoj uniji zemalja Zapadnog Balkana jer bi to značila integracija unutar integracije ili takozvana 'čekaonica'. Zalažem se za individualni pristup i evaluaciju napretka svake zemlje pojedinačno“, naglasila je zastupnica Šuica.
Nakon sjednice Vanjskopolitičkog odbora, u popodnevnim satima, u Europskom parlamentu održan je sastanak neformalne grupe „Prijatelji Bosne i Hercegovine“ na kojem je nastavljena razmjena stajališta zastupnika s s visokim predstavnikom UN-a za BiH Valentinom Inzkom.
11-04-2017
Danas su hrvatski eurozastupnici iz svih političkih opcija, zajedno sa zastupnicima iz slovenske i mađarske delegacije, uputili pismo Predsjedniku Europske komisije Jean-Claude Junckeru, Predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku, Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federici Mogherini te povjereniku Europske komisije za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitrisu Avromopoulosu kojim ne traže suspenziju niti derogaciju Uredbe, već potporu i razumijevanje Europske komisije za odluku hrvatske i slovenske Vlade o privremenom smanjivanju ciljanih i detaljnih provjera na graničnim prijelazima. Implementacija ove Uredbe predstavlja problem ne samo hrvatskim građanima, već svim putnicima koji prolaze kroz Republiku Hrvatsku. Budući da se u regulaciji ne navodi točan vremenski period u kojem je zemljama dozvoljeno privremeno smanjivanje ciljanih i detaljnih provjera, a imajući u vidu nadolazeće uskršnje blagdane i turističku sezonu, zastupnici su zatražili da Europska komisija pruži razumijevanje Hrvatskoj i Sloveniji za odluku o privremenom smanjenju ciljanih provjera.
„Svjesni smo terorističkih prijetnji i svih sigurnosnih izazova koji prijete Europi i stoga jest u našem fokusu sigurnost i borba protiv terorizma, ali istovremeno moramo voditi računa da ne budu ugrožene četiri temeljne europske slobode i naša gospodarstva, a ovdje posebno ističem turizam kad je Hrvatska u pitanju“, izjavila je zastupnica Dubravka Šuica, voditeljica hrvatske EPP delegacije i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove (AFET) Europskog parlamenta.
Podsjetimo, od 7. travnja kada je nova Uredba stupila na snagu svjedočili smo velikim kolonama na granicama između Hrvatske i država koje su članice Schengena pa je i ovo pismo uz veliki angažman premijera Plenkovića i hrvatske Vlade mali doprinos rješavanju ovoga problema.
07-04-2017
Zastupnici EU parlamenta uklonili su i posljednju prepreku na putu do potpunog ukidanja maloprodajnih dodatnih naknada za roaming.
Ukidanje maloprodajnih dodatnih naknada 15. lipnja 2017. omogućit će potrošačima telefoniranje, slanje poruka i korištenje podatkovnog prometa po jednakim cijenama kao kod kuće dok putuju po Europi.
EP je usvojio tekst, već neslužbeno dogovoren s Vijećem, s 549 glasa za, 27 protiv i 50 suzdržanih. “Ukidanje roaminga koje stupa na snagu 15. lipnja briše granice i razlike među državama članica i omogućit će surfanje internetom i telefoniranje svima po jednakim cijenama, baš kao da smo kod kuće.
Iako današnjim glasovanjem roaming odlazi u povijest, njegovo ukidanje ne smije biti opravdanje za povećanje cijena domaće telefonije! Jedino u Europi bez granica se možemo osjećati kao kod kuće,” izjavio je Tonino Picula.
Nacrtom uredbe utvrđuju se granične vrijednosti iznosa koje operateri mogu naplatiti jedni drugima za uporabu svojih mreža radi pružanja usluga roaminga.
Tim gornjim granicama obuhvaćeni su govorni pozivi, SMS poruke i korištenje podataka. Veleprodajne cijene roaminga neposredno utječu na konačne račune potrošača.
Poziv: €0.032 Gigabyte: €7.7 (15/06/2017), €6 (01/01/2018), €4.5 (01/01/2019), €3.5 (01/01/2020), €3 (01/01/2021), €2.5 (01/01/2022) Poruke: €0.01
„Dok se borimo oko razlika proizvoda na istočnom i zapadnom tržištu, stiže nam ukidanje roaminga kao primjer uklanjanja razlika među državama članicama i stvaranje osjećaja jednakosti u cijeloj Uniji.
Ukidanje roaminga 15. lipnja bit će važan i velik korak ka povezivanju građana Europske unije, dostizanju jedinstvenog tržišta za elektroničke komunikacije i jačanju ujedinjene Europe.
Ovo je velika pobjeda i za hrvatske građane koji će konačno dobiti jeftine impulse,“ izjavila je Dubravka Šuica.
07-04-2017
Zastupnici u Europskom parlamentu izglasali su ukidanje mobilnog roamniga na području Europske unije. Ukidanje maloprodajnih dodatnih naknada 15. lipnja 2017. omogućit će potrošačima telefoniranje, slanje poruka i korištenje podatkovnog prometa po jednakim cijenama kao kod kuće dok putuju po Europi.
"Dok se borimo oko razlika proizvoda na istočnom i zapadnom tržištu, stiže nam ukidanje roaminga kao primjer uklanjanja razlika među državama članicama i stvaranje osjećaja jednakosti u cijeloj Uniji. Ukidanje roaminga 15. lipnja bit će važan i velik korak ka povezivanju građana Europske unije, dostizanju jedinstvenog tržišta za elektroničke komunikacije i jačanju ujedinjene Europe. Ovo je velika pobjeda i za hrvatske građane koji će konačno dobiti jeftine impulse", izjavila je Dubravka Šuica, zastupnica HDZ-a u EP.
"Ukidanje roaminga koje stupa na snagu 15. lipnja briše granice i razlike među državama članica i omogućit će surfanje internetom i telefoniranje svima po jednakim cijenama, baš kao da smo kod kuće. Iako današnjim glasovanjem roaming odlazi u povijest, njegovo ukidanje ne smije biti opravdanje za povećanje cijena domaće telefonije! Jedino u Europi bez granica se možemo osjećati kao kod kuće", poručio je Tonino Picula, eurozastupnik SDP-a. (D. G.)
https://www.parentium.com/prva.asp?clanak=60994
07-04-2017
Europski parlament svake godine dodjeljuje nagradu „Europski građanin” kojoj je namjena priznavanje iznimnih postignuća u aktivnostima ili djelima građana, skupina, udruga ili organizacija koje su pokazale izniman angažman u promicanju boljeg uzajamnog razumijevanja i jače povezanosti građana država članica
Voditeljica HDZ/EPP delegacije Dubravka Šuica uz potporu zastupnika u Europskome parlamentu Ivane Maletić, Ivice Zovka i Željane Tolić, predložila je za nagradu „Europski građanin” hrvatskog isusovca Tvrtka Baruna.
Svećenik Tvrtko Barun DI (32), voditelj je Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi i magistar duhovnosti. Osvrćući se na humanitarni karakter Isusovačke službe za izbjeglice, Barun ističe: „Naš rad utemeljen je na vrijednostima Evanđelja. Mislim da je biti otvoren drugima i drugačijima izazov za sve ljude bez obzira na vjeru. Kristov život i Kristove riječi mogu nama kršćanima samo pomoći da se lakše odlučimo za tu otvorenost, prihvaćanje stranca, prepoznavanje dobroga u drugome, dopuštanje da nas drugi obogati svojom različitošću, traženje i pronalaženje Božjeg lica u osobi koja je u potrebi. Na svakom kršćaninu je odluka u kojoj mjeri i na koji način želi odgovoriti na taj poziv.”
Barun također ističe kako izbjeglicama treba pomagati jer je to borba za pravdu, a vjera u Isusa Krista je vjera koja zahtijeva pravdu. Njegov rad i zalaganje uči druge kako je ljubav prema potrebitima i marginaliziranima ključna za mir i napredovanje društva. On smatra kako je biti otvoren drugima izazov za sve ljude, ali prihvaćanje stranca i prepoznavanje dobroga u drugome može predstavljati samo veliku milost, stoji u obrazloženju uz nominaciju.
Isusovačka služba za izbjeglice je neprofitna humanitarna udruga s trideset petogodišnjim iskustvom čije je poslanje pratiti, služiti i zagovarati prava izbjeglica i drugih nasilno raseljenih osoba koja od 1993. djeluje u zagrebačkom uredu u Hrvatskoj. Služba djeluje u 50 zemalja svijeta te tako služi gotovo jedan milijun izbjeglica i drugih prisilno raseljenih osoba. S obzirom na različite potrebe raseljenih osoba i JRS djeluje na razne načine: od pomaganja izbjeglicama u velikim izbjegličkim kampovima ili u gradovima, brige za osobe raseljene unutar njihove vlastite zemlje, zagovaranje tražitelja azila do pomaganje osobama zatvorenim u prihvatnim centrima za strance.
Komentirajući odluku o nominiranju Tvrtka Baruna za nagradu „Europski građanin” zastupnica Šuica izjavila je: „Solidarnost i poštivanje ljudskog dostojanstva, te poštivanje zakona, temelji su na kojima je suvremena Europa izgrađena i kojima treba težiti. Migracije su tema koju treba odgovorno i solidarno rješavati na europskoj razini. Ova kandidatura je mali poticaj i znak podrške i nama u Hrvatskoj.”
Europski parlament svake godine dodjeljuje nagradu „Europski građanin” kojoj je namjena priznavanje iznimnih postignuća u aktivnostima ili djelima građana, skupina, udruga ili organizacija koje su pokazale izniman angažman u promicanju boljeg uzajamnog razumijevanja i jače povezanosti građana država članica ili olakšavanju prekogranične ili transnacionalne suradnje unutar Europske unije. Ovdje se također ubrajaju aktivnosti ili djela građana koji su uključeni u dugoročnu prekograničnu ili transnacionalnu kulturnu suradnju koja doprinosi jačanju europskog duha isto kao i svakodnevne aktivnosti kojima se konkretno izražavaju vrijednosti sadržane u Povelji Europske unije o temeljnim pravima.
Samo zastupnici Europskog parlamenta imaju pravo predložiti kandidate pri čemu svaki od njih može predložiti jednog kandidata godišnje. Budući da je nagrada simboličkog karaktera i dodjeljuje se u obliku medalje časti, broj nagrada koje se dodjeljuju svake godine ograničen je. Odbor za nagradu s predloženog popisa izabire do 50 potencijalnih dobitnika nagrade, uzimajući u obzir geografsku raspoređenost i ravnotežu spolova.
https://www.bitno.net/vijesti/hrvatska/isusovac-tvrtko-barun-nominiran-za-nagradu-europski-gradanin/
Moja EUropska putovnica
Moje konferencije
VIDEO
(VIDEO) Kampanja za europske izbore 2019
(VIDEO) HRT1: Dubravka Šuica "U svom filmu"
(VIDEO) RTL Exkluziv: Poznate Hrvatice nosile humanitarnu modnu reviju
Tweets
Newsletter
