Oporba je zgrožena, premijer Andrej Plenković sve relativizira, a ministar Stier pak tvrdi kako sve napisano, samo ocrtava jasne demokršćanske stavove. Hrvatska je pred Europu iznijela mnogo konzervativnije stavove o pobačaju i braku te općenio o ljudskim pravima nego li je to činila do sada.

"To je jedna uobičajena praksa koja se često države članice učine koje žele kao što znate po nekim pitanjima koje su po principu supsidijarnosti u domeni država članica isto tako dati i svoj nacionalni stav", kaže ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier.

Reproduktivno pravo tako za Hrvatsku od sad ne uključuje pobačaj, a želi promicati i zaštititi isključivo tradicionalnu obitelj. Nezadovoljnika takvim smjerom ne nedostaje.

"Do sada su vlade koje je vodio i SDP i HDZ imale poprilično suglasje oko politike na području ljudskih prava i zstupale takvu politiku u svim međunarodnim tijelima", smatra Joško Klisović.

"To se počelo sve događati od imenovanja Ladislava Ilčića za savjetnika za ljudska prava", smatraju u Centru za mirovne studije.

Premijer Andrej Plenković potez svog ministra relativizira. "Mislim da je bila samo rijeć o pojašnjenju nekih stavova kada su se formulirala zajednička stajališta EU za vijeće za ljudska prava EU. Ne vidim u tome ništa posebno niti nikakvu dramu", kaže.

Šef oporbe Davor Bernardić (SDP) osuđuje ograničavanje ljudskih prava. "Ne želim da Hrvatska se pretvori u malu državicu, turističku destinaciju na bliskom istoku već da bude moderna, progresivna, snažna Europska država", ističe.

Iznenađenje Stierovim potezom nisu krile HDZ-ove europarlamentarke. "Moram priznat da mi nismo koordinirani bili i nisam s time bila upoznata", kaže Dubravka Šuica (HDZ). "Mi nismo još uvijek u Europskom parlamentu znači imali to izvješće", dodaje Ivana Maletić (HDZ).

Socijaldemokratkinje pak nisu krile svoj jasni stav. "Ovo društvo na žalost pod Plenkovićevom Vladom postaje ženomrzačko društvo", smatra Karolina Leaković (SDP).

Stavove slične hrvatskima na vijeću su iznijele Poljska i Mađarska.

http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pobacaj-u-rh-nije-pravo-to-je-rezultat-imenovanja-ladislava-ilcica-savjetnikom-za-ljudska-prava---468035.html

Nameće se pitanje radi li hrvatska vanjska politika zaokret na području zaštite ljudskih prava

Ide li Hrvatska nizbrdo na polju zaštite ljudskih prava? Hrvatski šef diplomacije poslao je europskim kolegama izjavu o prioritetima na tom planu, a u dokumentu čiji je sadržaj RTL dobio na uvid ne stvalja se naglasak na borbu protiv govora mržnje i rastuće diskriminacije prema manjinskim skupinama, nego na promocija prava vjernika i zaštitu tradicionalnih vjernosti.

"Hrvatska će posebnu pažnju posvetiti promociji i zaštiti tradicionalne obitelji, temeljene na definiciji braka kao zajednice žene i muškarca, što je prirodna i temeljna jedinica ljudskog društva".

Posebno stajalište, uz Hrvatsku, uputile su samo Mađarska i Poljska, također s konzervativnih polazišta, na što upozorava i savjetnica za rodnu ravnopravnost europovjerenika za međunarodnu suradnju i razvoj Nevena Mimice.

"Htjeli bih izraziti jasan prosvjed protiv Vlade koja napada ženska prava i rodnu ravnopravnost u Hrvatskoj. To je neprihvatljivo. Dolazim iz Mađarske i ne želim da i vi postanete Orbanovska država. Više nismo u 19-om stoljeću da muškarci odlučuju što bi žene trebale raditi sa svojim tijelom", izjavila je Zita Gurmai, predsjednica Organizacije žena Stranke europskih socijalista.

Ministarstvo u svojoj izjavi ima i posebnu interpretaciju pobačaja.

Hrvatska upozorava da pojmu 'seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava' nedostaje konsenzualna definicija na međunarodnoj razini, pa i unutar same Europske unije. U tom smislu, Hrvatska taj pojam tumači tako da on ne uključuje pobačaj.    

I oporba oštro osuđuje politiku ministra vanjskih poslova i njegova novoimenovanoga savjetnika Ladislava Ilčića.  

"...Koji na sve moguće načine Hrvatsku nastoje svrstati u red zemalja poput Poljske i Mađarske koje imaju vrlo konzervativnu i retrogradnu politiku prema rodnoj ravnopravnosti. Ovo društvo nažalost, pod Plenkovićevom vladom postaje ženomrzačko društvo u kojemu žene više nisu sigurne kao što su nekada bile", poručila je Karolina Leaković, v.d. predsjednice Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a.

Potpredsjednik saborskog Odbora ističe i kako je Hrvatska primljena u UN-ovo Vijeće za ljudska prava na drukčijoj platformi. 
 
"Sada kada smo ušli u to članstvo s početkom ove godine mijenjamo radiklano naše stavove. Nismo dobili potporu za to tijelo zbog stavova koji se trenutno izjave, nego zbog onih koji su bili konstanta hrvatske vanjske politike", kazao je Joško Klisović, saborski zastupnik SDP-a.

Premijer pak umanjuje važnost izjave ministarstva.

"Mislim da je bilo samo riječ o pojašnjenju nekih stavova kada su se formulirala zajednička stajališta EU za Vijeće za ljudska prava, ne vidim u tome ništa posebno, niti ikakvu dramu", izjavio je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

No, HDZ-ove europarlamentarke nisu u izjavu bile upućene.

"U svakom slučaju, mislim da je dobro da se otvori rasprava prije nego se da izjava, ali nismo o tome uopće razgovarali i nisam bila informirana", rekla je Dubravka Šuica, zastupnica u Europskom parlamentu.

Jer, bez javne rasprave, stvara se dojam da je izjava radikalan zaokret u odnosu na dosadašnju politiku prema ljudskim pravima, na što izvan Ministarstva nitko nije imao utjecaja.

http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/2641607/sluzbeno-smo-konzervativna-zemlja-bruxellesu-poslana-nova-stajalista-o-ljudskim-pravima-upitno-pravo-na-pobacaj-i-prava-zena/

U našim se medijima ponovno aktualiziralo pitanje nejednakih, odnosno lošijih standarda proizvoda na istočnoeuropskom tržištu u odnosu na zapadno. Pakiranje je isto, no zašto onda i dalje osjećamo razliku u kvaliteti deterdženta, sredstava za čišćenje, čokoladnih namaza i drugih proizvoda široke potrošnje?

„Svaki svoj istup u Europskom parlamentu započinjem sa željom da se uklone sve razlike između eurozone i „ne-eurozone“, Schengena i „ne-Schengena“, ali i razlike između Istoka i Zapada - tu prije svega mislim na političke razlike. No slučaj s proizvodima konkretan je primjer jer postoje indicije o razlikama u sastavu i okusu proizvoda za zapadno i istočno tržište. Dakle, ovdje se ne radi o namjeri da se prozovu pojedini proizvođači nego želja da sve države članice Europske unije imaju jednake standarde, te da toliko željena kohezija zaživi u punom smislu te riječi“,  kaže Dubravka Šuica.

Zastupnica Dubravka Šuica o ovoj problematici u više je navrata obavijestila Europsku komisiju putem pismenih zastupničkih pitanja, upitavši Europsku komisiju prati li stanje i poduzima li radnje kako bi se uveo red na jedinstvenom tržištu, te kako bi se smanjila očita diskriminacija građana istočnoeuropskih zemalja. „Iako Komisija navodi da 'može doći do razlika u sastavu ili kvaliteti zbog komercijalnih strategija poslovnih subjekata, navika potrošača, tehničkih specifikacija proizvodnih linija kao i dostupnosti i pristupu sirovinama', ne možemo prihvatiti taj odgovor kao konačan jer je očito da se radi o razlici u samim standardima, a to je nedopustivo na jedinstvenom tržištu na kojem toliko inzistiramo na zaštiti potrošača“, objasnila je zastupnica i pozdravila sve aktivnosti koje će razriješiti dvojbe i dileme oko različitih sastojaka na istočnom i zapadnom tržištu.

Zastupnica je dva puta pokrenula  i inicijativu tzv. pisane izjave, na temelju članka 136. Poslovnika Europskog parlamenta, o razlikama u sastavu i kvaliteti proizvoda koji se prodaju na istočnim i zapadnim tržištima EU-a, jer, naglašava, „moramo djelovati na sve moguće načine kako bismo ukazali Komisiji i zakonodavcima na ovu nedopustivu praksu. Također ću se boriti za to da ova točka ponovno dođe na dnevni red Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane“, izjavila je zastupnica.

U startu je izjavu potpisalo 84 zastupnika, a u drugom pokušaju je uz 58 zastupnika supotpisnika sakupljen ukupno 141 potpis. Očito je da su zastupnici zapadnoeuropskih zemalja nevoljko stavljali svoj potpis na ovakvu inicijativu te je bilo teško doći do potrebnih 376 potpisa za nastavak procedure, ali sada je evidentno da se ova problematika aktualizirala u srednjoeuropskim državama koje su odlučile da „ne žele biti europska kanta za smeće“.

„Pregovaramo o međunarodnim trgovinskim sporazumima, a nismo uskladili niti svoje vlastito unutarnje tržište kako bismo zaštitili sve svoje potrošače. Ovo je problem o kojem se dugo govori ali se premalo poduzima. Zašto bismo pristali na lošije? Nećemo ostati ravnodušni jer su i građani Jugoistočne Europe također građani prvog reda i zaslužuju jednake standarde", zaključila je zastupnica.

Dodatni materijali:

Pitanje: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+WQ+E-2014-001148+0+DOC+XML+V0//HR

Odgovor: http://www.europarl.europa.eu/sides/getAllAnswers.do?reference=E-2014-001148&language=HR

Pitanje: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+WQ+E-2015-001317+0+DOC+XML+V0//HR

Odgovor: http://www.europarl.europa.eu/sides/getAllAnswers.do?reference=E-2015-001317&language=HR

Pisana izjava 9/5/2016: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-%2f%2fEP%2f%2fNONSGML%2bWDECL%2bP8-DCL-2016-0053%2b0%2bDOC%2bPDF%2bV0%2f%2fEN

Pisana izjava 6/7/2015:http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-%2f%2fEP%2f%2fNONSGML%2bWDECL%2bP8-DCL-2015-0027%2b0%2bDOC%2bPDF%2bV0%2f%2fEN