Na današnjoj sjednici Odbora za transport i turizam (TRAN) održana je razmjena gledišta o dokumentu Europske komisije ''Ulaganje u radna mjesta i rast – poboljšano iskorištavanje europskih strukturnih i investicijskih fondova (EFSI)''. Bit je ovih fondova poboljšati korištenje europskih sredstava, čime se automatski ulaže u radna mjesta. To je poziv investitorima na suradnju koja će u konačnici značiti bolju povezanost, a geslo je ovih fondova ''investirajmo i povežimo''.
Ovi su fondovi, s proračunom od 454 milijarde EUR za razdoblje 2014. – 2020., ključni za stabilnost Europe i glavni su alat politike ulaganja Europske unije, a od njih mogu profitirati sve regije. U nekim zemljama udio u javnim investicijama koji se financira iz ovih fondova iznosi i do 70 posto, što se očekuje i od Hrvatske.
Predstavnik Europske komisije rekao je da EK daje potporu projektima koji se protežu kroz niz sektora, no uzima u obzir i individualne potrebe različitih regija. Bitno je da jedinice lokalne samouprave prepoznaju na terenu svoje potrebe jer one najbolje znaju što im treba. Potrebna je dakle suradnja s lokalnim jedinicama samouprave kako bi se ciljevi EFSI-ja realizirali do 2020. godine. Svaki se projekt mora opravdati i uklopiti u zajedničku strategiju. Budući da postoje neke presude Europskog suda zbog novaca koji su uloženi u krive projekte, poput nekih regionalnih zračnih luka, preduvjet za dobivanje sredstava za projekte je izrada tzv. master plana iz kojeg zatim proizlaze pojedinačni projekti.
Dubravka Šuica, izvjestiteljica u sjeni za Europsku pučku stranku, podržala je izjave Europske komisije. "Vaša se komunikacija podudara s mojim osobnim stavovima - sredstva su vrlo izdašna sredstva i treba ih dobro iskoristiti. S aspekta ovog odbora, svakako podržavam projekte za povezivanje i slažem se da se treba nastaviti investirati u izgradnju i modernizaciju cesta, željeznica i plovnih puteva. Treba izbalansirati sredstva namijenjena za TEN-T mreže i ostale projekte.
Obzirom da dolazim iz Hrvatske koja je se zadnja priključila Europskoj uniji, željela bih istaknuti dva projekta. Prvi je nastavak Jadransko jonske autoceste koja bi od Italije, preko Hrvatske, trebala povezati Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju i Grčku. Također je od strateške važnosti i Pelješki most dug 2,5 km koji bi trebao povezati dva dijela Hrvatske. Hrvatska vlada predala je prijavu za ovaj projekt Europskoj komisiji i očekuje se sufinanciranje od 85 posto'' - izjavila je zastupnica Šuica, objasnivši da je Hrvatska podijeljena u dva dijela, prekinuta teritorijem BiH dugim 13 kilometara pa je neophodno povezati samu Hrvatsku, a time i Europu.
Dan prije no što je Andrej Plenković, jedini kandidat za predsjednika HDZ-a, javnosti predstavio svoj izborni program, s kojim će do 17. srpnja upoznati članstvo po svim županijama, Nacionalu je intervju dala hrvatska europarlamentarka Dubravka Šuica, koja je sve donedavno obnašala dužnost potpredsjednice stranke.
Kandidat za predsjednika Hrvatske demokratske zajednice Andrej Plenkovićpredstavio je svoj program za parlamentarne izbore predstavnicima županijskog i gradskog odbora HDZ-a Dubrovačko-neretvanske županije, te članovima i simpatizerima stranke u Hotelu Valamar Dubrovnik.
Na predstavljanju programa sudjelovala je voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u EP-u Dubravka Suica, predsjednik županijskog odbora HDZ-a Dubrovačko-neretvanske županije Branko Bačić, župan Nikola Dobroslavić, predsjednik gradskog odbora HDZ-a Dubrovnika Mato Franković ,te brojni stranački dužnosnici i članovi stranke.
Plenković je brojnim okupljenim stranačkim kolegicama i kolegama predstavio glavne odrednice programa kojima će se predstaviti na parlamentarnim izborima i donijeti pobjedu HDZ-u u rujnu, istaknuvši kako je neophodno vratiti vjerodostojnost stranke i povjerenje birača, te ponovno pozicionirati HDZ kao temeljnu, stožernu stranku koja ima svoje prioritete, bazirajući se na gospodarski oporavak i socijalno osjetljivu tržišnu ekonomiju.
„Ja sam osoba dijaloga i argumenata, a u ovoj zemlji nema stranke s ovoliko stručnjaka kao sto ih ima HDZ. Zato pozivam sve stranačke stručnjake da daju doprinos u kreiranju programa. U to uključujem i nasu dijasporu u Hercegovini, zajednicu poduzetnika, zajednicu žena i Mladež HDZ-a˝ – izjavio je Plenković, te dodao kako će nastaviti političku tradiciju dr. Franje Tuđmana koji je vodio politiku pomirenja, a kasnije i europske i euroatlantske integracije.
Nakon predstavljanja programa Andrej Plenković s kolegama je nazočio svečanom otvorenju 67. Dubrovačkih ljetnih igara.
“Procjenjuje se da je od siječnja do studenog 2015. godine više od 1.500.000 ljudi nezakonito prešlo granicu Europske unije, što nam pokazuje da EU nije bila spremna i da migracijama moramo upravljati. Zato se slažem da se osnuje agencija za čuvanje europskih granica i obale”, rekla je Šuica (HDZ/EPP) u raspravi u Europskom parlamentu o prijedlogu Komisije za uspostavu Europske granične i obalne straža (EBCG) koja bi štitila europske vanjske granice.
“Ta se agencija može nazivati Frontex plus, ili agencija s povećanim ovlastima, ali bitno je to da postoji veća odgovornost i da države članice više surađuju. Ono što bih željela poručiti populistima koji šire glasine da se ovime zadire u suverenitet nacionalnih država: nažalost, na taj se način šalje kriva poruka i plaši se građane da će se uspostavom europske granične i obalne straže narušiti suverenitet država članica, a to nije točno. Ovo je samo pomoć koja se posebno može primijeniti u zemljama koje imaju dugu granicu. Napominjem da bi i Hrvatska željela postati članica schengenskog prostora“, naglasila je Dubravka Šuica, izvijestio je ured za odnose s javnošću Europske pučke stranke.
Prošlogodišnji migracijski val ukazao je na potrebu za kontrolom schengenskih vanjskih granica, ali i unutar samog Schengena. Komisija je stoga predložila niz mjera za upravljanje vanjskim granicama EU-a i zaštitu schengenskog prostora bez unutarnjih granica.
Frontex je bio ograničen u pružanju potpore državama članicama pri upravljanju njihovim vanjskim granicama, ali nova Agencija za graničnu stražu imat će veće ovlasti i povezat će se s tijelima država članica nadležnima za upravljanje granicama, koja će se nastaviti baviti svakodnevnim upravljanjem vanjskim granicama.
EBCG bi bila agencija s većim ovlastima i 1500 ljudi koje se može brzo aktivirati. Svaka država članica suočena s neproporcionalnim priljevom migranata mogla bi zatražiti takvu pomoć, no države se ne bi moglo prisiliti da to i učine.
Izvor: Hina
Europska granična i obalna straža, protivno tvrdnjama populista, ne narušava suverenitet država članica, istaknula je u utorak u raspravi o uspostavi te agencije hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica i podržala prijedlog za njeno osnivanje
'Ta se agencija može nazivati Frontex plus, ili agencija s povećanim ovlastima, ali bitno je to da postoji veća odgovornost i da države članice više surađuju. Ono što bih željela poručiti populistima koji šire glasine da se ovime zadire u suverenitet nacionalnih država: nažalost, na taj se način šalje kriva poruka i plaši se građane da će se uspostavom europske granične i obalne straže narušiti suverenitet država članica, a to nije točno.
Ovo je samo pomoć koja se posebno može primijeniti u zemljama koje imaju dugu granicu. Napominjem da bi i Hrvatska željela postati članica schengenskog prostora', naglasila je Dubravka Šuica, izveijstio je ured za odnsoe javnošću Europske pučke stranke.
Prošlogodišnji migracijski val ukazao je na potrebu za kontrolom schengenskih vanjskih granica, ali i unutar samog Schengena. Komisija je stoga predložila niz mjera za upravljanje vanjskim granicama EU-a i zaštitu schengenskog prostora bez unutarnjih granica.
Frontex je bio ograničen u pružanju potpore državama članicama pri upravljanju njihovim vanjskim granicama, ali nova Agencija za graničnu stražu imat će veće ovlasti i povezat će se s tijelima država članica nadležnima za upravljanje granicama, koja će se nastaviti baviti svakodnevnim upravljanjem vanjskim granicama.
EBCG bi bila agencija s većim ovlastima i 1500 ljudi koje se može brzo aktivirati. Svaka država članica suočena s neproporcionalnim priljevom migranata mogla bi zatražiti takvu pomoć, no države se ne bi moglo prisiliti da to i učine.
Na današnjoj plenarnoj sjednici zastupnici su raspravljali o prioritetima slovačkog predsjedanja Vijećem ministara EU-a s premijerom Robertom Ficom. Ambicija prvog slovačkog Predsjedništva Vijeća, u razdoblju nakon referenduma britanskog članstva u EU, jest povećati jedinstvo i koherentnost EU i otpornost na vanjske i unutarnje izazove te vratiti povjerenje građana u europski projekt.
Predsjedništvo namjerava usredotočiti svoj šestomjesečni mandat na sljedeće prioritete: ekonomski snažna Europa, moderno jedinstveno tržište, održive migracije i politika azila, i jačanje pozicije EU u svijetu.
Zastupnica Šuica čestitala je Slovačkoj na predsjedništvu, i naglasila da je u teškim trenucima koje trenutno proživljava Europa, suočena s ekonomskom i migrantskom krizom i terorizmom, razumljivo zašto je Slovačka izabrala baš ova četiri prioriteta. Složila se da je okretanje građanima pravo i pragmatično rješenje i da želi da građani shvate interese i koristi od EU.
„Moje je pitanje kako mislite pomiriti interese Višegradske skupine i ostatka EU. Vjerujem da ćete uspjeti u tome i razumjeti dvojbe koje ističu kolege zastupnici. Jedan od stupova EU jest solidarnost i vjerujem da ćete je razviti i u svojoj zemlji“, zaključila je Dubravka Šuica.
Europska granična i obalna straža, protivno tvrdnjama populista, ne narušava suverenitet država članica, istaknula je u utorak u raspravi o uspostavi te agencije hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica i podržala prijedlog za njeno osnivanje.
“Procjenjuje se da je od siječnja do studenog 2015. godine više od 1.500.000 ljudi nezakonito prešlo granicu Europske unije, što nam pokazuje da EU nije bila spremna i da migracijama moramo upravljati. Zato se slažem da se osnuje agencija za čuvanje europskih granica i obale”, rekla je Šuica (HDZ/EPP) u raspravi u Europskom parlamentu o prijedlogu Komisije za uspostavu Europske granične i obalne straža (EBCG) koja bi štitila europske vanjske granice.
“Ta se agencija može nazivati Frontex plus, ili agencija s povećanim ovlastima, ali bitno je to da postoji veća odgovornost i da države članice više surađuju. Ono što bih željela poručiti populistima koji šire glasine da se ovime zadire u suverenitet nacionalnih država: nažalost, na taj se način šalje kriva poruka i plaši se građane da će se uspostavom europske granične i obalne straže narušiti suverenitet država članica, a to nije točno. Ovo je samo pomoć koja se posebno može primijeniti u zemljama koje imaju dugu granicu. Napominjem da bi i Hrvatska željela postati članica schengenskog prostora“, naglasila je Dubravka Šuica, izveijstio je ured za odnsoe javnošću Europske pučke stranke.
Prošlogodišnji migracijski val ukazao je na potrebu za kontrolom schengenskih vanjskih granica, ali i unutar samog Schengena. Komisija je stoga predložila niz mjera za upravljanje vanjskim granicama EU-a i zaštitu schengenskog prostora bez unutarnjih granica.
Frontex je bio ograničen u pružanju potpore državama članicama pri upravljanju njihovim vanjskim granicama, ali nova Agencija za graničnu stražu imat će veće ovlasti i povezat će se s tijelima država članica nadležnima za upravljanje granicama, koja će se nastaviti baviti svakodnevnim upravljanjem vanjskim granicama.
EBCG bi bila agencija s većim ovlastima i 1500 ljudi koje se može brzo . Svaka država članica suočena s neproporcionalnim priljevom migranata mogla bi zatražiti takvu pomoć, no države se ne bi moglo prisiliti da to i učine.
http://www.nacional.hr/suica-europska-granicna-i-obalna-straza-ne-narusava-suverenitet-clanica/
NA DANAŠNJOJ plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu zastupnici su raspravljali o zaključcima sa sastanka Europskog vijeća od 28. i 29. lipnja 2016.
Teme migracija i Brexit dominirale su debatom, a mnogi su izrazili žaljenje zbog rezultata referenduma, no ujedno su i naglasili da tu odluku treba poštovati.
Riječ je dobila i zastupnica zastupnica Dubravka Šuica.
"Smatram da je europsko zajedništvo jedini odgovor za mnoge probleme, a posebno smo to dokazali na pitanju migracija. Što se pak tiče rezultata referenduma u Ujedinjenom Kraljevstvu, žao mi je zbog rezultata, no ipak me veseli što je 27 čelnika država u Europskom vijeću stalo u obranu zajedničke Europe. Ako Britanci misle da će birati samo ono što njima odgovara, željela bih reći da EU nije ”jelovnik” s kojega mogu birati , pa ako žele pristup slobodnom tržištu, potrebno je poštovati sve četiri slobode, uključujući i slobodu kretanja ljudi. Vjerujem da ćemo u tome ostati ustrajni i da ćemo mi, Europljani, pribjeći kulturi odgovornosti za budućnost Europe. Imamo dobre propise, no moramo ih provoditi i biti sigurni da čelnici država ne govore jedno u Europskom vijeću, a drugo u svojim nacionalnim parlamentima. Europa jest odgovor i moramo se koncentrirati na naš rast i zapošljavanje i nastaviti s planom ulaganja sukladno prioritetima Jean Claude Junckera i Europske komisije. Stoga trebamo odgovorne političare koji se neće skrivati iza jeftinog populizma, jer za nas je građanin u središtu. EU ne znači gubitak suvereniteta, već EU trebamo promatrati kao dobitak", rekla je.