"Moramo naći načina kako humanitarno djelovati. Ovom prigodom uspjela sam pronaći način kako sredstva EP-a namijenjena za promociju zastupnika prenamijeniti u humanitarne svrhe za potrebe djece o kojima skrbe odjeli bolnica u Dubrovniku i Vukovaru", izjavila je zastupnica Dubravka Šuica prilikom primopredaje humanitarne donacije u prostorijama radionice Udruga Kamensko na zagrebačkoj Knežiji.
Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica je danas u prostorijama radionice Udruge Kamensko predstavnicama Opće županijske bolnice Vukovar i Opće bolnice Dubrovnik donirala za potrebe dječjih odjela ogrtače i komplete posteljina koje su izradile članice Udruge Kamensko.
U ime Opće bolnice Dubrovnik donaciju je preuzela voditeljica odjela prim.mr.sc.spec. pedijatrije Marija Radonić, a za dječji odjel Opće bolnice Vukovar ravnateljica bolnice mr.sc. Vesna Bosanac.
“Nadam se da će ovaj simbolični čin doprinijeti kvaliteti usluge koju bolnice u Vukovaru i Dubrovniku pružaju te da će barem u maloj mjeri olakšati boravak djece u teškim trenucima bolesti. Prigodu bih također iskoristila za istaknuti poduzetnički duh, upornost i empatiju članica Udruge na čelu sa predsjednicom Đurđom Grozaj", istaknula je Šuica
Primopredaji su nazočile osobno i članice Udruge Kamensko koje svojom upornošću i predanim radom mogu poslužiti kao poticaj drugim poduzetnicima u Hrvatskoj.
Danas su na Odboru za vanjske poslove (AFET) Europskog parlamenta u Bruxellesu dominirale teme vezane uz energetsku uniju i sigurnost opskrbe plinom, ali raspravljalo se i o liberalizaciji viznog režima za Kosovo te o listi sigurnih zemalja.
Sudjelujući u raspravi o sigurnosti opskrbe plinom, zastupnica Dubravka Šuica je istaknula: ''Zanimljivo je da o ovoj temi raspravljamo danas, na dan kad se sastaju predsjednik Juncker i Putin. Naša uloga nije mijenjati, nego uvesti inovacije i braniti stajalište Komisije. To znači da trebamo pojačati regionalnu suradnju i uključiti se u pitanje plinske sigurnosti. Potrebno je pojačati klauzulu solidarnosti i ojačati energetsku diplomaciju, a najvažnija je razmjena podataka. Činjenica je da države članice dobro surađuju, ali potrebna je razmjena ugovora između kompanija. Trenutna situacija je protiv naše filozofije energetske unije što znači da bi zemlje Baltika, te nove članice iz istočne Europe, za razliku od starih članica kao što su Njemačka, Francuska i Italija, bile u prilici otkrivati podatke iz ugovora o opskrbi plinom ako njegovim sklapanjem godišnja potrošnja prirodnog plina u predmetnoj državi članici prelazi 40%. Poznato je da šest zemalja istočne Europe ovisi o samo jednom izvoru plina i ovaj dokument je način da upravljamo eventualnom plinskom krizom te da veliki igrači na tržištu smanje zloupotrebu svog položaja i da podliježu pravilima tržišta. Energetska sigurnost je instrument vanjske politike i kao takvog ga trebamo promatrati."
Uslijedila je rasprava o liberalizaciji viznog režima za Kosovo na kojoj su istaknute dvije glavne prepreke uočene i prilikom nedavnog posjeta Kosovu. Moraju se pokazati bolji rezultati u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala te Kosovo mora ratificirati sporazum s Crnom Gorom o demarkaciji granice. Zastupnica Šuica je dodala: ''Svakako smo svjesni vanjskih i unutarnjih izazova s kojima je suočeno Kosovo, opozicija i vlast već duže vrijeme ne surađuju, osim u slučaju SAPC Odbora, a europske integracije su jedini faktor koji ih ujedinjuje. Kosovo mora donijeti statut srpskih općina na sjeveru Kosova te riješiti pitanje graničnih sporazuma s Crnom Gorom. Podržavam daljnje napore oko liberalizacije viza i cijelog postupka europske integracije Kosova.''
Zaključno, na sjednici Odbora za vanjsku politiku (AFET) izglasano je mišljenje o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkog popisa sigurnih zemalja porijekla, kojem je zastupnica Šuica bila izvjestiteljica u sjeni, a izvješćem su sve zemlje zapadnog Balkana i Turska postale sigurne zemlje.
Na ovotjednoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu raspravljalo se o Programu novih vještina za Europu (New skills agenda for Europe), ali i o Gospodarskoj diplomaciji.
Program novih vještina, koji je dio Strategije Europe 2020, usredotočiti će se na relevantne vještine, a sve kako bi se bolje povezali trendovi na tržištu rada i dostupnost novih vještina.
Glavne smjernice programa su reforme za poboljšanje fleksibilnosti i sigurnosti na tržištu rada ('fleksigurnost'), osposobljavanje ljudi pravim vještinama za poslove danas i sutra, poboljšanje kvalitete radnih mjesta i osiguranje boljih uvjeta rada te poboljšanje uvjeta za stvaranje novih radnih mjesta. Zastupnica Dubravka Šuica sudjelovala je u raspravi o programu novih vještina naglasivši da je najvažnije uključiti mlade i bitno smanjiti nezaposlenost, a kao najveći problem ističe neusklađenost između obrazovnog sustava i današnjih zahtjevnih potreba tržišta rada posebno vodeći računa o jedinstvenom digitalnom tržištu. U Europskoj uniji trenutačno je nezaposleno 23 milijuna ljudi, a od toga 4,5 milijuna mladih u dobi između 15 i 24 godine te je više od 7 milijuna mladih Europljana između 15 i 24 godine koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, a kriza u vezi sa zapošljavanjem mladih ne može se riješiti bez učinkovitog i održivog otvaranja kvalitetnih radnih mjesta u Europi. Manjak relevantnih vještina za dostupna radna mjesta i neusklađenost obrazovanja i osposobljavanja važni su čimbenici koji vode do nezaposlenosti mladih.
Gospodarska diplomacija je proces u kojem države nastupaju prema vanjskom svijetu kako bi povećale nacionalnu dobit, a funkcionira bilateralno, multilateralno i regionalno te se može primijeniti na razne načine, od uporabe sankcija kako bi se obeshrabrilo neprijateljsko ponašanje do ulaganja u slabije razvijene zemlje kako bi se stvorili novi poslovi i smanjilo iseljavanje. Sudjelujući u raspravi, zastupnica Šuica je istaknula: ''Kad je gospodarska diplomacija u pitanju, onda je važno da mora biti u funkciji vanjske politike te da se mora internacionalizirati upotrebljavajući sve diplomatske instrumente kako bi se osnažio već postojeći koncept gospodarske diplomacije u državama članicama. Potrebno je povezati Europsku službu za vanjske poslove s poduzećima, pogotovo malim i srednjim koje čine 90% europskog gospodarstva. Znajući da Europa u cjelini čini oko 24% svjetskog BDP-a, potrebno je maksimizirati gospodarsku dimenziju kao sastavni dio globalne suradnje čime bi Europa i dalje bila gospodarski broj 1 u svijetu.''
Veliki plan Europske komisije, Junckerov plan, za oporavak gospodarstva dio je javnih politika koje se tiču europskog predstavničkog tijela u kojemu sjede i hrvatski predstavnici. Zanimalo nas je, prvo, što oni misle o provedbi Junckerovog plana u kontekstu cijele Europske unije, te drugo je li on kvalitetno iskorišten kada je riječ o Hrvatskoj i što bi trebalo napraviti da se za Hrvatsku predviđena sredstva povuku i upumpaju u oporavak hrvatskog gospodarstva.
https://issuu.com/dubravka.suica/docs/europarlamentarci_ocijenili_prvu_go
Dragi naši Jugaši,
Svaki put iznova se veselim svakoj vašoj pobjedi. Ne mogu riječima opisati koliko mi je drago još jednom uputiti iskrene čestitke na odlično odigranoj utakmici i osvojenom naslovu europskog prvaka i zasluženoj pobjedi.
Pratim pomno sve utakmice i svaki uspjeh našega Juga doživljavam kao uspjeh našega Grada i Hrvatske. Jug je oduvijek bio ponos Dubrovnika i svojim uspjesima promovirao hrvatsko ime u svijetu.
Vjerujem da nije bilo uvijek lako pobjeđivati, gubiti, raditi i boriti se za klub, ali upravo je to uspjeh naše momčadi i cijelog tima koji nikad ne gubi timsku snagu i pobjednički duh.
Čestitam još jednom momčadi, treneru Vjekoslavu Kobešćaku, vodstvu kluba, te svim Dubrovkinjama i Dubrovčanima na osvojenom naslovu prvaka Europe.
S poštovanjem,
Dubravka Šuica
http://issuu.com/dubravka.suica/docs/__esttitka_jugu_za_naslov_europskog?workerAddress=ec2-52-90-42-220.compute-1.amazonaws.com
Naši zastupnici u Europskom parlamentu, Dubravka Šuica, Davor Ivo Stier i Ivana Maletić sudjeluju na studijskim danima Kluba Europske pučke stranke (EPP) u Europskom parlamentu koji se ovog tjedna održavaju u Nici. Predsjedavaju Manfred Weber, predsjednik Kluba, i predsjednik EPP-a Joseph Daul, a sudjeluju eminentni stručnjaci među kojima i nadbiskup Alain Paul Lebeaupin, apostolski nuncij u Europskoj uniji te Nicolas Sarkozy, bivši predsjednik Francuske i predsjednik Republikanske stranke.
Budući da Europska pučka stranka konstantno preispituje svoju politiku, ovaj je skup dobra prilika za raspravu o budućnosti Europske unije, o povezivanju Europe s Mediteranom te što napraviti kako bi Europska unija bolje funkcionirala. Liberalizacija svjetske trgovine, intenzivna mobilnost građana, posljedice klimatskih promjena, digitalizacija gospodarstva, teroristički napadi - sve su to uzroci promjena u europskom projektu. Situaciju otežavaju financijska, dužnička i izbjeglička kriza, rastući populizam, masovna nezaposlenost mladih i terorizam u srcu Europe.
„Stoga je čvrsto stajalište naše grupe EPP da se ovi veliki izazovi nikako ne mogu rješavati pojedinačno u državama članicama već traže zajednički europski odgovor. Europa je unija vrijednosti i takvom je želimo očuvati i razvijati. Jačanjem zajedničke vanjske i obrambene politike možemo pobijediti terorizam i osigurati mir i stabilnost. Naravno, treba očuvati slobodu kretanja i sustav Schengena, ali i uspostaviti zajedničku politiku azila. Potrebno je kompletirati jedinstveno tržište provođenjem digitalnog jedinstvenog tržišta i energetske unije. Također je potrebno pojačati konkurentnost, boriti se protiv izbjegavanja poreza i privući direktne strane investicije, a sve kako bismo stali na kraj nezaposlenosti mladih i stvorili povoljno okružje za razvoj malih i srednjih poduzeća. Trenutna ovisnost o vanjskim izvorima energije nije samo stvar ekonomske učinkovitosti nego i od ključnog političkog značaja. Ne treba zaboraviti niti kružno gospodarstvo te zaštitu prirodnih bogatstava. Politika zaštite okoliša ne smije uništiti industriju, nego joj putem inovativnih rješenja pomoći da ostane konkurentna. I na kraju, važno je prihvatiti i razumjeti supsidijarnost, te razjasniti europske i nacionalne nadležnosti. Jedino socijalno tržišno gospodarstvo, koje još uvijek smatramo temeljem identiteta naše politike u EPP-u, može jamčiti ispunjenje svih ovih ciljeva. Dakle, Europa mora biti velika u velikim projektima, a mala u malim.“, komentirala je Dubravka Šuica.
Ovaj skup trebao bi završiti usvajanjem političkog dokumenta Europske pučke stranke pod nazivom 'Making Europe Fit for te Future'.