Novoizabrana predsjednica Ursula von der Leyden danas je predstavila svoj tim i novi ustroj sljedeće Europske komisije. Nova Komisija odražavat će prioritete i ambicije utvrđene u Političkim smjernicama i organizirana je prema ciljevima na temelju kojih je Europski parlament izabrao novu predsjednicu.

U srži našeg rada je potreba da se suočimo s klimatskim, tehnološkim i demografskim promjenama koje iz korijena mijenjaju naša društva i naš način života. Postojeće sile same pronalaze nove puteve. Nove sile nastaju i konsolidiraju se. To stvara osjećaj nelagode i tjeskobe u mnogim dijelovima Europe. EU mora biti predvodnik u prijelazu na zdravi planet i novi digitalni svijet. No to može učiniti samo povezivanjem ljudi i unapređivanjem našeg jedinstvenog socijalnog tržišnog gospodarstva kako bi bilo u skladu s novim ambicijama današnjice.
Pri kretanju na taj put moramo najbolje što možemo iskoristiti svoju snagu, talent i potencijale. Moramo se usredotočiti na ravnopravnost i stvaranje mogućnosti za sve, bili žene ili muškarci, s istoka, zapada, juga ili sjevera, bili stari ili mladi. Moramo braniti naše zajedničke vrijednosti i očuvati vladavinu prava. U sljedećih pet godina sve europske institucije moraju blisko surađivati kako bi ublažile strahove i stvorile nove mogućnosti.

Novoizabrana predsjednica Ursula von der Leyen izjavila je: „Ovaj će tim oblikovati europski način: poduzet ćemo odlučne mjere protiv klimatskih promjena, izgraditi partnerstvo sa SAD-om, definirati svoje odnose sa samosvjesnijom Kinom i biti pouzdan susjed, primjerice, Africi. Ovaj će se tim morati zauzeti za naše vrijednosti i svjetske standarde. Želim Komisiju koja je odlučna, koja je jasno usredotočena na probleme s kojima se suočavamo i koja nudi odgovore. Želim da to bude uravnotežena, fleksibilna i moderna Komisija. Ovaj će tim sada morati zadobiti povjerenje Parlamenta. Moja će Komisija biti geopolitička Komisija posvećena održivim politikama. Želim i da Europska unija bude čuvar multilateralizma. Zato što znamo da smo jači kada zajedno ostvarujemo ono što ne možemo sami.”
 
Nova struktura prilagođena ciljevima koje želimo ostvariti
 
Novi Kolegij imat će osam potpredsjednika, uključujući visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (Josep Borrell). Potpredsjednici su odgovorni za najveće prioritete iz Političkih smjernica. Oni će nas usmjeravati u najvažnijim sveobuhvatnim pitanjima, kao što su Europski zeleni plan, Europa spremna za digitalno doba, gospodarstvo u interesu građana, zaštita europskog načina života, snažnija Europa u svijetu i novi poticaj europskoj demokraciji. Povjerenici su u središtu strukture novog Kolegija. Oni će upravljati stručnim znanjem koje će osiguravati glavni direktori.
 
Tri izvršna potpredsjednika imat će dvostruku ulogu, bit će ujedno potpredsjednici nadležni za jednu od tri ključne teme programa novoizabrane predsjednice i povjerenici.

Izvršni potpredsjednik Frans Timmermans (Nizozemska) koordinirat će rad na Europskom zelenom planu. On će upravljati i klimatskom politikom, uz potporu glavnog direktora za klimatsku politiku.

Novoizabrana predsjednica Ursula von der Leyen izjavila je: „Želim da Europski zeleni plan bude simbol Europe. U središtu je plana naša predanost tome da postanemo prvi klimatski neutralan kontinent na svijetu. To je i dugoročni gospodarski imperativ: oni koji budu prvi i najbrži zgrabit će mogućnosti koje nudi ekološka tranzicija. Želim da Europa bude predvodnik. Želim da Europa bude izvoznik znanja, tehnologija i najboljih praksi.”

Izvršna potpredsjednica Margrethe Vestager (Danska) koordinirat će naš cijeli program Europa spremna za digitalno doba i biti povjerenica za tržišno natjecanje, uz potporu glavnog direktora za tržišno natjecanje.

Novoizabrana predsjednica Ursula von der Leyen izjavila je: „Digitalizacija ima ogroman utjecaj na naš način života, rada i komunikacije. U nekim područjima digitalizacije Europa treba nadoknaditi zaostatke, primjerice u području modela poslovanja poduzeće prema potrošaču, dok smo u drugima, npr. modelu poduzeće prema poduzeću, predvodnici. Moramo naše jedinstveno tržište učiniti spremnim za digitalno doba, moramo najbolje moguće iskoristiti umjetnu inteligenciju i velike podatke, moramo poboljšati kibersigurnost i ozbiljno raditi na našem tehnološkom suverenitetu.”

Izvršni potpredsjednik Valdis Dombrovskis (Latvija) koordinirat će rad na gospodarstvu u interesu građana i biti povjerenik za financijske usluge, uz potporu glavnog direktora za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala.

Novoizabrana predsjednica Ursula von der Leyen izjavila je: „Imamo jedinstveno socijalno tržišno gospodarstvo. Ono je izvor našeg prosperiteta i društvene pravednosti. To je posebno važno u trenutku kad smo suočeni s dvostrukim promjenama: klimatskim i digitalnim. Valdis Dombrovskis predvodit će naš rad na zbližavanju socijalnog i tržišnog u našem gospodarstvu.”
 
Pet ostalih potpredsjednika su:

Josep Borrell (Španjolska, sadašnji ministar vanjskih poslova Španjolske): novoizabrani visoki predstavnik/potpredsjednik, Snažnija Europa u svijetu;
Věra Jourová (Češka, povjerenica u Junckerovoj komisiji): Vrijednosti i transparentnost;
Margaritis Schinas (Grčka, bivši član Europskog parlamenta, dugogodišnji dužnosnik Europske komisije): Zaštita europskog načina života;
Maroš Šefčovič (Slovačka, potpredsjednik u Junckerovoj Komisiji): Međuinstitucijski odnosi i predviđanja;
Dubravka Šuica (Hrvatska, članica Europskog parlamenta): Demokracija i demografija.
 
Dubravka Šuica će s Komisijine strane predvoditi i rad na Konferenciji o budućnosti Europe.

Novoizabrana predsjednica Ursula von der Leyen izjavila je: „Želimo dati novi poticaj europskoj demokraciji. To je naša zajednička odgovornost. Demokracija je više od glasanja na izborima svakih pet godina. Njezina je bit u tome da se čuje naš glas i da smo sposobni sudjelovati u načinu na koji se izgrađuje društvo.”
 
Želja je novoizabrane predsjednice Ursule von der Leyen predsjedati Kolegijem koji predano radi, razumije Europu i osluškuje očekivanja Europljana.

• Zato će svi članovi Kolegija u prvoj polovini svojeg mandata posjetiti svaku državu članicu, pri čemu neće posjetiti samo glavne gradove, nego i regije u kojima građani Europe žive i rade.
• Za digitalno doba mora biti spremna ne samo Europa već i Komisija. Sastanci Kolegija održavat će se bez papira i u digitalnom obliku.
• Cilj je nove Komisije olakšati život građanima i poduzećima. Kako bi se smanjila birokracija Komisija će pri izradi novih zakona i propisa primjenjivati načelo „jedan za jedan”, odnosno načelo prema kojem se pri uvođenju novog propisa izvan snage stavlja prethodni propis u tom području.

Novoizabrana predsjednica Ursula von der Leyen izjavila je: „Ovo će biti Komisija koja riječi provodi u djelo. Naša je struktura usmjerena na zadatke, a ne na hijerarhije. Moramo biti sposobni brzo i odlučno rješavati važna pitanja.”
 
Ostali su kandidati za povjerenike sljedeći:

Johannes Hahn (Austrija) bit će zadužen za „Proračun i administraciju” i izravno odgovoran predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen. On je, kao dugogodišnji član Kolegija, svjestan važnosti razvoja suvremene administracije.
 
Didier Reynders (Belgija), koji je po struci odvjetnik, vrlo je iskusan bivši nacionalni ministar financija, i ministar vanjskih poslova i europskih poslova i ministar obrane. U novoj Komisiji bit će nadležan za „Pravosuđe” (uključujući temu vladavine prava).
 
Mariya Gabriel (Bugarska) je sadašnja europska povjerenica. Radila je s predanošću i entuzijazmom na digitalnom portfelju, a sada će se posvetiti stvaranju novih mogućnosti za mlade (portfelj „Inovacije i mladi”).
 
Stella Kyriakides (Cipar) je medicinski psiholog s dugogodišnjim iskustvom u području socijalnih pitanja, zdravlja i prevencije raka. Vodit će portfelj „Zdravlje”.
 
Kadri Simson (Estonija) je dugogodišnja članica estonskog parlamenta i ministrica gospodarstva i infrastrukture. Bit će zadužena za portfelj „Energetika”.
 
Jutta Urpilainen (Finska) ne samo da je bila ministrica financija i dugogodišnja članica Odbora za vanjske poslove finskog parlamenta, već je radila i kao posebna izaslanica u Etiopiji. Bit će nadležna za „Međunarodna partnerstva”.
 
Sylvie Goulard (Francuska), bivša članica Europskog parlamenta, predana je i uvjerena Europljanka. Kao povjerenica za unutarnje tržište vodit će naš rad na industrijskoj politici i promicati jedinstveno digitalno tržište. K tome, bit će nadležna i za novu Glavnu upravu za obrambenu industriju i svemir.
 
László Trócsányi (Mađarska) je bivši ministar pravosuđa Mađarske. Vodit će portfelj „Susjedstvo i proširenje”.
 
Phil Hogan (Irska) je sadašnji povjerenik za poljoprivredu, a novu će Komisiju obogatiti svojim iskustvom u portfelju „Trgovina”.
 
Paolo Gentiloni (Italija) je bivši talijanski premijer i ministar vanjskih poslova, koji će svoje bogato iskustvo podijeliti u portfelju „Gospodarstvo”.
 
Virginijus Sinkevičius (Litva) je litavski ministar gospodarstva i inovacija, bit će nadležan za „Okoliš i oceane”.
 
Nicolas Schmit (Luksemburg) s iskustvom prikupljenim u Europskom parlamentu i pri obavljanjem dužnosti nacionalnog ministra za zapošljavanje i rad, bit će nadležan za portfelj „Radna mjesta”.
 
Helena Dalli (Malta) svoj je politički život posvetila ravnopravnosti i obnašala je dužnost ministrice socijalnog dijaloga, pitanja potrošača i građanskih sloboda te ministrice europskih poslova i ravnopravnosti. Bit će na čelu portfelja „Ravnopravnost”.
 
Janusz Wojciechowski (Poljska) je dugogodišnji član Europskog parlamenta u Odboru za poljoprivredu te je trenutačno član Europskog revizorskog suda. Bit će zadužen za portfelj „Poljoprivreda”.
 
Elisa Ferreira (Portugal) trenutačno je zamjenica guvernera banke Banco de Portugal. Dugi niz godina bila je članica Europskog parlamenta i k tome bila je portugalska ministrica planiranja i ministrica okoliša. Vodit će portfelj „Kohezija i reforme”.
 
Rovana Plumb (Rumunjska) je članica Europskog parlamenta (potpredsjednica Kluba zastupnika socijalista i demokrata) i bivša nacionalna ministrica za okoliš i klimatske promjene, ministrica rada, ministrica europskih fondova, ministrica obrazovanja i ministrica prometa. Bit će zadužena za portfelj „Promet”.
 
Janez Lenarčič (Slovenija) je slovenski diplomat. Bio je državni tajnik za europske poslove te je nekoliko godina blisko surađivao s Ujedinjenim narodima, Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju i Europskom unijom. Bit će zadužen za portfelj „Upravljanje kriznim situacijama”.
 
Ylva Johansson (Švedska) je nacionalna ministrica za zapošljavanje, no i bivša ministrica za školstvo i ministrica zdravstvene skrbi i skrbi za starije osobe te članica švedskog parlamenta. K tome je visokokvalificirani stručnjak u području zapošljavanja, integracije, zdravlja i dobrobiti. Vodit će portfelj „Unutarnji poslovi”.
 
Sljedeći koraci
 
Sada Europski parlament treba dati suglasnost na cijeli sastav Kolegija povjerenika, uključujući visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednika Europske komisije.
Prije toga će se održati saslušanja kandidata za povjerenike u odgovarajućim parlamentarnim odborima u skladu s Poslovnikom Parlamenta.

Nakon što Europski parlament da svoju suglasnost Europsko vijeće službeno imenuje Europsku komisiju u skladu s člankom 17. stavkom 7. UEU-a.

https://ec.europa.eu/croatia/news/the_von_der_Leyen_Commission_for_a_union_that_strives_for_more_hr

Yesterday I have been nominated by President-elect of European Commission Ursula von der Leyen for Vice-President of European Commission for Democracy and Demography.

Coming from the youngest Member State of European Union, this represents a great honour for me personally, but for my country as well. Now, the challenge lies ahead of us - to bring Europe closer to our citizens.

In the challenging times for European Union, we need to improve participation in our democracy. We want all voices to be heard equally and to answer to the needs of Europeans. That is how we will also have a strong impact on demographic change. Together with my team, I will analyse how the demographic change impacts different groups in society. Furthermore, I will work closely with Member States and regions to undertake an extensive mapping exercise and look at how best to support those regions most in need of targeted reforms or investment.

'Sigurna sam da ću učiniti nešto dobro za EU pa tako i za Hrvatsku', kazala je Šuica u RTL-u Danas

Hrvatska kandidatkinja za povjerenicu Europske komisijeDubravka Šuicaimenovana je potpredsjednicom Komisije za demokraciju i demografiju - objavila je nova šefica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Bivša gradonačelnica Dubrovnika, a posljednjih šest godina zastupnica u Europskom parlamentu, jedna je od 13 žena u sastavu nove Komisije, uz 14 kolega.

"Velika je čast za Hrvatsku dobiti ovo mjesto, a i meni je ovo priznanje. Važno je to u kontekstu pregovora za predsjednicu Europske komisije gdje je naš premijer Plenković imao ključnu ulogu", kazala je Šuica za RTL Danas.

Kaže da je baš ova funkcija na koju je imenovana bila dio njihovih .

'Cilj je da se poprave demografski trendovi i u Hrvatskoj'

"Ovo je upravo ono što je Hrvatska htjela. To nam je važno. Demografija je problem ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim zemljama Europske unije. Moramo vidjeti kako pomoći na način da ljudi ostanu tamo gdje su rođeni i gdje im je domovina. U prvoj polovici mandata  time ćemo se intezivno baviti. Otići ću u sve zemlje Europske unije. Bavit ću se i budućnošću Euorpske unije, želimo građanima približiti njezine vrijednosti.  Želimo da građani što više percipiraju na", poručuje Šuica koja ne sumnja u uspjeh.

"Sigurna sam da ću učiniti nešto dobro za Europsku uniju pa tako i za Hrvatsku", jasna je.

Kad su u pitanju izazovi koji su pred Europskom unijom i Komisijom, Šuica kaže:

"Povećati radna mjesta, ojačati gospodarstvo, vanjsku politiku EU. Puno je izazova, ali oni su prepoznati", rekla je i dodala:

"Cilj je da se poprave demografski trendovi i u Hrvatskoj. Taj problem je prepoznat. Bit ćemo motivirani da ga riješimo", kazala je na kraju za RTL Dubravka Šuica.

https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/3563383/suica-za-rtl-otkrila-cime-se-planira-baviti-velika-je-cast-za-hrvatsku-dobiti-ovo-mjesto/

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen objavila je sastav i raspodjelu resora u novoj Komisiji. U uvodnom je govoru istaknula kako će ovo biti drugačija komisija te da joj je važno da svaki povjerenik posjeti zemlju članicu u prvoj polovici mandata. "To će biti Komisija koja s riječi prelazi na djela", rekla je von der Leyen.

Dubravka Šuica (Hrvatska) potpredsjednica za demografiju i demokraciju.

 se nastavlja...

Frans Timmermans (Nizozemska) bit će izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan, objavila je von der Leyen. Margrethe Vestager (Danska) radit će kao izvršna potpredsjednica na Europi spremnoj za  doba i bit će povjerenica za konkurentnost. Valdis Dombrovskis (Latvija) upravljat će radom na gospodarstvu i bit će izvršni potpredsjednik za financijske usluge. Josep Borell (Španjolska) bit će potpredsjednik za jaču Europu u svijetu, Margaritis Schinas (Grčka) potpredsjednica za očivanje europskog načina života, Maroš Šefčovič (Slovačka) potpredsjednica za interinstitucionalne vrijednosti i predviđanja. Vera Jourova (Češka)bit će potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost.

Joannes Hahn bit će povjerenik za budžet i administraciju, Didier Reynders (Belgija) povjerenik za pravdu, Marija Gabriel (Bugarska) – povjerenica za inovacije i mlade, Stella Kyriakides (Cipar) povjerenica za zdravstvo, Kadri Simson (Estonija) povjerenica za gospodarske poslove i infrastrukturu, Phil Hogan (Irska) povjerenik za trgovinu, Paolo Gentiloni (Italija) povjerenik za gospodarstvo, Helena Dalli(Malta) povjerenica za jednakost, Nicolas Schmit(Luksemburg) povjerenik za poslovanje, Virginijus Sinkevičius(Latvija) povjerenik za okoliš i oceane, Janusz Wojciechowski (Poljska) povjerenik za agrokulturu, Elisa Ferreira (Portugal) povjerenica za koheziju i reforme, Rovana Plumb (Rumunjska) povjerenica za transport, Janez Lenarčič (Slovenija) povjerenik za krizni menadžment, Ylva Johansson (Švedska) povjerenica za unutarnje poslove, Laszlo Trocsanyi (Mađarska) povjerenik za susjedstvo i proširenja, Sylvie Goulard (Francuska) povjerenica za industrijski prosperitet, Jutta Urpilainen (Finska) povjerenica za međunarodna partnerstva.

Novoizabrana predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen službeno je u ponedjeljak objavila sastav nove komisije u kojoj će biti 13 žena i 14 muškaraca.

Riječ je o prijedlogu koji još mora potvrditi Europski parlament. Raspodjelu resora Urusla von der Leyen će objaviti u utorak.

Svaka zemlja članica imala je po jednog člana EK. Zemlja članice predlažu svoje kandidate. Hrvatska je kandidirala dosadašnju zastupnicu u Europskom parlamentu Dubravku Šuicu.

Ostali kandidati čija su se imena našla na popisu bili su: Didier Reynders (Belgija), Helena Dalli (Malta), Ylva Johansson (Švedska), Kadri Simson (Estonija), Jutta Urpilainen (Finska), Sylvie Goulard (Francuska), Elisa Ferreira (Portugal), Margaritis Schinas (Grčka), Paolo Gentiloni (Italija), Laszlo Trocsanyi (Mađarska), Janusz Wojciechowski (Poljska), Nicolas Schmit (Luksemburg) Janez Lenarčič (Slovenija), Stella Kyriakides (Cipar), Virginijus Sinkevičius (Litva) te Josep Borrell iz Španjolske koji će biti visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednik EK.

Plenković: 'Potvrda snage Hrvatske

Premijer Andrej Plenković je na tiskovnoj konferenciji u utorak u Banskim dvorima nakon te objave rekao da se radi o izrazito značajnoj dužnosti. 

"Bavit će se egzistencijalnim temama za niz država članica", kazao je premijer. 

Naglasio je i kako je to potvrda snage Hrvatske i plod razgovora s predsjednicom EK Ursulom von der Leyen. 

https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/svijet/3563171/dubravka-suica-imenovana-potpredsjednicom-za-demografiju-i-demokraciju/

Hrvatska kandidatkinja za povjerenicu Europske komisije Dubravka Šuica imenovana je za potpredsjednicu Komisije za demokraciju i demografiju, objavila je u utorak novoizabrana predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.  

- Prije svega velika mi je čast što smo dobili potpredsjedničko mjesto, jer Hrvatska je ipak najmlađa zemlja članica EU i to je veliko priznanje našoj hrvatskoj politici, ali i našem premijeru koji je bio jedan od glavnih pregovarača i koji je sigurno puno utjecao na mogućnost dobivanja ovog resora, rekla je Dubravka Šuicaza HRT.

Što se tiče samog resora demokracija i demografija Šuica navodi kako on uključuje bavljenje i tim temama, ali pod tim se krije, kaže, budućnost Europe, organizacija konferencije o budućnosti Europe, rasprava s građanima, približavanje EU i europskih ideja građanima, slušanje građana kroz dijaloge koje su do sada već imali razni povjerenci, ali na neki način, ističe, slušati što građani hoće. 

- Jer se osjeća da su ponekad građani udaljeni od Europske unije i to će mi biti jedan veliki zadatak. Ono što se od mene očekuje kao što mi je u pismu i naznačila sama predsjednica Ursula von der Leyen jest da trebam biti najizraženija u srednjoj i istočnoj Europi, gdje su ponekad te vrijednosti poljuljane, izjavila je Šuica.

- Kad se radi o samoj demografiji, budući da imamo problema i mi u Hrvatskoj, ali i ostale zemlje EU, želimo ući u bit problema, pokušati vidjeti zašto dolazi do "brain draina", zašto mladi ljudi odlaze i pokušati horizntalno taj problem rješavati. Znači posao će mi biti raditi sa svim povjerenicima, sa svim upravama Europske komisije i u početku najprije snimiti stanje i nakon toga djelovati, objasnila je Šuica.

Predsjednica Grabar-Kitarović čestitala Šuici na dobivenom resoru

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u objavi na Twitteru čestitala je Dubravki Šuici na izboru za potpredsjednicu Komisije za demokraciju i demografiju i što na tim temama "pridonosi ugledu Hrvatske u EU". 

"Demografiju sam isticala kao pitanje svih pitanja. To je izazov za Hrvatsku, ali i Europu. Država je suverena onoliko koliko je u stanju štititi vitalne državne i nacionalne interese poput očuvanja vlastitog stanovništva i ljudskog potencijala bez kojega nema budućnosti", tvitala je hrvatska predsjednica sa službenog Twitter profila nakon što je objavljen sastav nove Europske komisije u kojoj će hrvatska predstavnica Dubravka Šuica obnašati dužnost potpredsjednice za demokraciju i demografiju. 

Grabar-Kitarović je istaknula da je "veseli što upravo na ovim temama hrvatska predstavnica, samim time i Hrvatska, ostaje vidljivom na europskoj sceni i pridonosi ugledu naše države u EU". 

Hrvatska povjerenica Dubravka Šuica rođena je 20. svibnja 1957. u Dubrovniku gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nakon čega je godinama bila profesorica u školi te ravnateljica "Gimnazije Dubrovnik".

Šuica je obnašala dužnost zastupnice u Hrvatskom saboru u tri mandata od 2001. do 2011. Od 2004. je pet puta uzastopno izabrana za potpredsjednicu Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe. U listopadu 2012. izabrana je za potpredsjednicu zajednice žena EPP-a.

U travnju 2013. Šuica je izabrana za zastupnicu u Europskom parlamentu, a u svibnju 2014. je ponovno izabrana za europsku zastupnicu, a u svibnju ove godine po treći put. U EP-u je obnašala dužnosti potpredsjednice Odbora za vanjske poslove, Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom, a od lipnja ove godine je potpredsjednica Kluba Europske pučke stranke, najveće političke grupacije u europskoj skupštini.

Von der Leyen: Šuica zadužena za konferenciju o budućnosti Europe

Nova predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen izjavila je u utorak da će Dubravka Šuica, potpredsjednica EK za demokraciju i demografiju, biti zadužena za konferenciju o budućnosti Europe koja bi trebala pokazati kakvu EU žele njezini građani.

Konferencija bi trebala početi 2020. i trajati dvije godine. Zamišljena je kao forum za povezivane europskih građana, civilnog društva i europskih institucija, a cilj joj je da Europljani kažu kakvu Uniju žele i kako njome upravljati.

- Ona će u ime EK biti zadužena za Konferenciju o budućnosti Europe. To je veliki, vitalan proces za našu demokraciju. Ona će tijesno surađivati s Europskim parlamentom i Vijećem EU-a. Jako je važno provesti taj program u sljedeće dvije i pol godine, rekla je von der Leyen.

Govoreći o Šuičinom resoru, dodala je kako je riječ o "fantastičnom" području koje uključuje usklađivanje rada i obitelji te starenje radne snage.

SASTAV NOVE EUROPSKE KOMISIJE:

Izvršni potpredsjednici: Nizozemac Frans Timmermans- izvršni potpredsjednik za ekološka pitanja; Dankinja Margrethe Vestager- izvršna potpredsjednica za digitalna pitanja te tržišno natjecanje i Latvijac Valdis Dombrovskis- izvršni potpredsjednik za ekonomska pitanja. 

Potpredsjednici Komisije: Hrvatica Dubravka Šuica- potpredsjednica i povjerenica za demografiju i demokraciju; Španjolac Josep Borrel- potpredsjednik i visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku; Slovak Maroš Šefčovič- potpredsjednik i povjerenik za međuinstitucionalne odnose;
Čehinja Vera Jourova- potpredsjednica i povjerenica za vrijednosti i transparentnost i Grk Margiritis Schinas- potpredsjednik i povjerenik za zaštitu europskog načina života, što uključuje i pitanje migracija. 

Ostali povjerenici: Mađar Laszlo Troscanyi- povjerenik za proširenje i susjedstvo; Francuskinja Sylvie Goularad- povjerenica za unutarnje tržište;
Talijan Paolo Gentiloni- povjerenik za ekonomske poslove; Irac Phil Hogan- povjerenik za trgovinu; Austrijanac Johannes Hahn- povjerenik za proračun;
Belgijanac Didier Reynders- povjerenik za pravosuđe; Bugarka Marija Gabriel- povjerenica za inovacije i mlade; Cipranka Stella Kyriakides- povjerenica za zdravstvo; Estonka Kadri Simson- povjerenica za energiju; Finkinja Jutta Urpilainen- povjerenica za međunarodna partnerstva; Litvanac Virginijus Sinkievicius- povjerenik za okoliš i oceane; Luksemburžanin Nicolas Schmit- povjerenik za rad; Poljak Janusz Wojciechowski- povjerenik za poljoprivredu; 
Rumunjka Rovana Plumb- povjerenica za promet; PortugalkaElisa Ferreira- povjerenica za koheziju i reforme; Slovenac Janez Lenarčič- povjerenik za upravljanje krizama i Šveđanka Ylva  Johansson- povjerenica za unutarnje poslove.

U Bruxellesu je ovog tjedna započeo redovan rad Europskog parlamenta po završetku ljetne stanke. Održane su redovne sjednice parlamentarnih Odbora, pa je tako na sjednici Odbora za vanjske poslove (AFET) održana razmjena mišljenja s novim posebnim predstavnikom Europske unije u Bosni i Hercegovini Johannom Satlerom, kao i rasprava o izborima u Ukrajini te razmjena mišljenja s Pekka Haavistom, finskim ministrom vanjskih poslova, dok je na Odboru za zaštitu okoliša, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) sudjelovao povjerenik za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella.  Tom je prilikom zastupnica Dubravka Šuica imenovana izvjestiteljicom za kontrolu ribarstva u ime Kluba zastupnika Europske pučke stranke u Odboru ENVI.

Potpredsjednica Kluba EPP-a Dubravka Šuica izrazila je zadovoljstvo: „Nadam se da ću moći doprinijeti u radu ovog izvješća u razdoblju koje mi je preostalo u Europskom parlamentu do izbora u Europsku komisiju, a sigurna sam da ću intenzivno nastaviti surađivati s Parlamentom i po ovom pitanju!“

Svrha izvještaja je revizija sustava kontrole ribarstva na način da se pokušaju ispuniti sljedeći ciljevi: premostiti praznina između Zajedničke ribarstvene politike i drugih politika EU-a; pojednostaviti zakonodavni okvir i smanjiti nepotrebno administrativno opterećenje; poboljšati dostupnost, pouzdanost i cjelovitost podataka i informacija o ribarstvu, posebno podataka o ulovu, i omogućiti razmjenu informacija; ukloniti prepreke koje ometaju razvoj kulture poštivanja pravila i pravednog postupanja s operaterima unutar država članica. Također, izvještajem se traži i pojašnjenje postupka inspekcije, digitalizacija izvješća o inspekcijama te novi popis o kršenju pravila Zajedničke ribarstvene politike, ali i revizija mandata Europske agencije za nadzor ribarstva (EFCA).

Pozitivni utjecaji na okoliš koji se očekuju implementacijom ovog izvještaja su smanjenje prekomjernog ribolova, uklanjanje otpada u moru, zdravije riblje zalihe i pravilna kontrola morskih zaštićenih područja, dok se u kontekstu društveno-ekonomskih koristi očekuju povećane plaće i konkurentnost ribarstva, posebno za malu flotu, promicanje otvaranja novih radnih mjesta i jednaki tretman ribara.

Voditeljica EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica popratila je svečanu ceremoniju otvaranja jubilarnih, 70. Dubrovačkih ljetnih igara! 

Obljetničko izdanje festivala otvoreno je prema scenariju i u režiji intendantice Igara Dore Ruždjak Podolski i njenog pomoćnika za dramski program Saše Božića, a pod krilaticom „Dubrovnik plovi“. 

Donešena je odluka… Neka uđu! – rekao je knez Maro Martinović te uz stihove Himne slobodi, s kupole gradskog zvonika, nije podignuta, već je prvi put dosad zastava Libertas – spuštena čime su svečano otvorene jubilarne 70. Dubrovačke ljetne igre.

U ceremoniji su tako sudjelovali Orkestar Državne opere Donje Saske iz Hannovera, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, Mješoviti zbor Libertas i Dubrovački komorni zbor pod ravnanjem maestra Ivana Repušića te Festivalski dramski ansambl, Folklorni ansambl Linđo, studenti Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu te djeca i građani Dubrovnika.

Voditeljica EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica sudjelovala je na svečanom otvorenju pročistača pitke vode u Komolcu, na kojem su radovi započeli još 2016. godine, a priprema je trajala još od 2012.

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković otvorio je Pročistač u Komolcu, vrijedan 56 milijuna kuna. U svom govoru istaknuo je da je ovo veliki dan za Dubrovnik jer uređaj za pročišćavanje pitke vode znači novu kvalitetu svakodnevnog života svih građana Dubrovnika.

- Ovaj projekt intenzivno se dovršio u posljednje dvije godine što pokazuje agilnost novoizabranog čelništva Grada Dubrovnika na lokalnim izborima 2017. godine da realizira jedno od presudnih pitanja koje je ovdje bilo dio javne rasprave godinama - naglasio je Plenković.

Izrazio je uvjerenje da će partnerstvo za Suezom, jednom od vodećih francuskih, ali i globalnih kompanija koja se bavi pročišćivanjem voda, biti na razini standarda i kvalitete koju zaslužuje grad, ali i svi oni koji Dubrovnik čine biserom hrvatskog turizma.

Projekti vrijedni 4,5 milijarde kuna

Plenković je podsjetio na to da su na sjednici Vlade u Dubrovniku, u veljači ove godine, potpisani brojni projekti vrijedni 4,5 milijarde kuna koji se odnose na Dubrovnik i Dubrovačko-neretvansku županiju.

- Dio tih projekta je i ova aglomeracija, a u Trilju i Jelsi jučer smo imali dva slična projekta odvodnje i vodoopskrbe koja su izrazito važna za taj dio Splitsko-dalmatinske županije.

Predsjednik Plenković poručio je da će se ugovaranjem tih projekta, a ima ih još nekoliko na dnevnom redu, snažno dići apsorpcija europskih sredstva u ovoj financijskoj perspektivi.

- Sad smo već na preko 70 posto, ali s ovim velikim i vrijednim projektima ići ćemo prema onome što je naš cilj, a to je apsorpcija baš svih sredstva u ovom proračunskom okviru.

https://www.hdz.hr/index.php?view=article&id=971&naziv=procistac-pitke-vode-u-komolcu-vazan-za-kvalitetu-svakodnevnog-zivota-gradana-dubrovnika

Voditeljica EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica sujedlovala je u Dubrovniku na međunarodnu konferenciju Hrvatske narodne banke i Međunarodnog monetarnog fonda „Demografija, zapošljavanje i rast: Upravljanje budućnošću u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi“ koju je otvorio predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković.

U svom govoru predsjednik Vlade i HDZ-a kazao je da ovu drugu dubrovačku konferenciju treba promatrati kao poticaj za daljnje jačanje međunarodne suradnje kako bi se riješili izazovi u postizanju snažnijeg, održivijeg, uravnoteženijeg i uključivijeg rasta.

Dodao je da je ulaganje u ljudski kapital važna tema ne samo za ovaj dio Europe, nego i za Europsku uniju u cjelini, ističući je kao posebno značajnom i za Hrvatsku.

Predsjednik Plenković naveo je da se Hrvatska kao najmlađa članica Europske unije nalazi u trenutku kada počinje osjećati pozitivne prednosti članstva.

Naglasio je da iako naši građani uživaju prednosti slobode kretanja kao jednog od temeljnih načela i sloboda unutar Europske unije, Hrvatska se istovremeno suočava s ozbiljnim demografskim izazovima.

Makroekonomska i strukturna postignuća

Predsjednik Plenković podsjetio je na makroekonomska i strukturna postignuća, istaknuvši da su ona važna za proces približavanja Hrvatske prosjeku Europske unije i naporima Vlade da se naša zemlja pridruži Eurozoni, a sve radi ubrzanja hrvatskog gospodarstva.

Naglasio je da je Europska komisija u svom izvješću krajem veljače ove godine potvrdila napredak u provedbi strukturnih reformi, a Hrvatska je izišla i iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

Predsjednik Plenković naveo je da su u prvom tromjesečju 2019. godine nastavljeni pozitivni trendovi i hrvatski je BDP porastao na 3,9%, naglasivši da je riječ o gotovo najvećoj stopi zabilježenoj u posljednjih jedanaest godina.

Naveo je i smanjenje udjela javnog duga opće države u BDP-u, što je ocijenio rezultatom razborite fiskalne politike.

- U posljednje tri godine, odnosno u mandatu naše Vlade, smanjen je za gotovo 10 postotnih bodova - istaknuo je Plenković, dodavši da se u 2019. godini očekuje nastavak pozitivnog trenda smanjenja javnog duga i pada na 71,6%.

- Nakon proračunskog viška u 2017. godini od 0,8%, Hrvatska je ponovno imala proračunski suficit u 2018. godini i to 0,2% BDP-a - rekao je predsjednik Plenković, pojasnivši da su očekivanja bila ambicioznija, ali je Vlada u 2018. godini morala isplatiti jamstva za brodogradnju.

Plenković je naveo da je posljednja zabilježena stopa nezaposlenosti iznosila 7%, što je pola postotnog boda niže od prosječne stope u eurozoni, i 10 postotnih bodova manje nego prije četiri godine, a podsjetio je i da su dvije od tri vodeće agencije za kreditni rejting vratile Hrvatsku na razinu investicijskog kreditnog rejtinga.

Naglasio je i da je Europska komisija u ljetnim ekonomskim prognozama podigla procjenu rasta hrvatskog  gospodarskog s 2,6% na 3,1%.

Predsjednik Vlade i HDZ-a rekao je da su ekonomski oporavak, rast izvoza, smanjenje nezaposlenosti, ustrajna fiskalna prilagodba i snažan pad vanjskog duga znatno smanjili raniju ranjivost hrvatskog gospodarstva.

- To su sve pokazatelji da naš trokut fiskalne konsolidacije, strukturnih reformi i ulaganja u javni i privatni sektor donosi rezultate. To znači da trošimo odgovornije, ulažemo više i postajemo učinkovitiji.

Kazao je da te rezultate pozitivno percipira međunarodna zajednica.

- A ovdje posebno mislim na financijsku zajednicu i ekonomske stručnjake, što nam je poticaj za nastavkom provedbe potrebnih reformi.

Nacionalni program reformi 2019

- Polazeći od glavnih ciljeva Programa hrvatske Vlade i uzevši u obzir preporuke Vijeća Europske unije, kao i nalaze Europske komisije, hrvatska ekonomska politika ovogodišnjeg Nacionalnog programa reformi temelji se na tri cilja: jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.

Pojasnio je da će se ti ciljevi postići kroz provedbu strukturnih reformi u ključnim područjima. U javnoj upravi modernizacijom i digitalizacijom, te jednostavnijim i bržim administrativnim postupcima. U pravosuđu pametnim propisima, pravnom sigurnošću i transparentnošću, a u obrazovnom sustavu sveobuhvatnom i dubokom reformom koja će omogućiti mladima da budu konkurentniji na unutarnjem, europskom ili globalnom tržištu rada.

Euro - ERM II

Kao sljedeći strateški cilj hrvatske Vlade na području ekonomske politike, premijer je naveo uvođenje eura kao službene valute, kazavši da je Vlada zajedno s Hrvatskom narodnom bankom osmislila Strategiju usvajanja eura koja je bila u javnoj raspravi od jeseni 2017. do usvajanja u svibnju 2018. godine.

- U ostvarivanju ovog cilja intenzivirali smo aktivnosti u proteklom razdoblju, što je rezultiralo značajnim napretkom.

Podsjetio je i da je Hrvatska nedavno poslala Pismo namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM II) zemljama Eurozone, Danskoj i institucijama EU-a.

- Dobro smo se politički i diplomatski pripremili za što je zaslužan i naš ministar financija, kao i guverner HNB-a, koji su posvjedočili da je Eurogrupa pozitivno primila ovo Pismo namjere i to je naš prvi korak prema ERM II, što je postupak koji prethodi uvođenju eura.

Plenković je naveo da je Hrvatska postigla značajan napredak u smanjenju makroekonomskih neravnoteža što je i omogućilo da se prijavi za ERM II.

Ustvrdio je da je hrvatsko Pismo namjere išlo uz jedan vrlo dobar i pažljivo razrađen Akcijski plan koji obuhvaća devetnaest mjera u šest različitih područja, izrazivši uvjerenje da ih resorna ministarstva i Hrvatska narodna banka mogu ostvariti tijekom sljedećih dvanaest mjeseci.

- Naše članstvo u eurozoni stavit će Hrvatsku u najuži krug integracija u Europskoj uniji i simbolizirat će našu potpunu afirmaciju u Europi, zajedno s našom ambicijom da se pridružimo schengenskom području, gdje također ostvarujemo vrlo temeljit napredak i očekujemo neke konkretne korake.

Predsjedanje Vijećem EU-a

Kao sljedeći veliki izazov, predsjednik Plenković istaknuo je hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020. godine, kazavši da je riječ o jedinstvenoj situaciji za našu zemlju jer Hrvatska nakon samo sedam godina članstva predsjeda Vijećem EU-a.

Govoreći o hrvatskim prioritetima tijekom predsjedanja, premijer je naveo: uravnotežen i održiv gospodarski rast, jačanje konkurentnosti i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta diljem EU-a, povezivost i digitalnu transformaciju, prelazak EU-a na kružno gospodarstvo s niskom razinom ugljika, otpornost na klimatske promjene, s posebnim naglaskom na očuvanje i održivo upravljanje vodama te zaštitu i očuvanje morskog okoliša.

Izdvojio je jaku i pouzdanu zaštitu vanjskih granica, kao preduvjet slobode kretanja unutar Europske unije. Dodao je da je Hrvatska jedna od zemalja na tzv. istočnoj mediteranskoj ruti te dobro razumije što znači kada je samo jedna kopnena migrantska ruta aktivna, s obzirom na iskustvo iz 2015. i 2016. godine.

Spomenuo je i sveobuhvatan pristup migracijama, s posebnim naglaskom na dovršenje reforme zajedničkog europskog sustava azila te rješavanje negativnih demografskih trendova, osobito kada je riječ o mladima.

Predsjednik Plenković istaknuo je da će jedan od ključnih prioriteta biti i postizanje kvalitetnog sporazuma o Višegodišnjem financijskom okviru EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Demografija

Plenković je u svom govoru naglasio da se Hrvatska suočava s negativnim demografskim trendovima, podsjetivši na to da je Hrvatska 1950. godine imala oko stotinu tisuća novorođenih, i upola manje umrlih godišnje, dok sadašnja situacija pokazuje da na godišnjoj razini broj novorođenih doseže oko 37 tisuća, a broj umrlih oko 51 tisuće.

- Stoga, demografski izazov je ključno pitanje za opstanak hrvatske nacije - poručio je Plenković.

Kako bi se suočila s tim izazovima, istaknuo je premijer, Vlada je podignula iznos roditeljskih naknada, a krajnji cilj je da do sredine 2020. ukupno porastu 110 posto u usporedbi s 2017. godinom. Potpisano je i više od 200 ugovora financiranih iz fondova EU-a za izgradnju dječjih vrtića, dok je u 2017. i 2018. odobreno 5.300 subvencija za stambene kredite, pa se tako do 2020. očekuje da će 20 tisuća obitelji imati novi dom.

Premijer je rekao da su te mjere, uz neke druge, polučile prve rezultate.

- Neki se negativni trendovi mijenjaju pa je tako u 2018. godine bilo 400 novorođene djece više no u godini ranije. To je mali korak naprijed, no ipak ukazuje na polagano mijenjanje trendova - ustvrdio je Plenković.

Predsjednik Vlade i HDZ-a najavio je još ambicioznije demografske mjere i strategije, pa će tako zadnjih šest mjeseci porodiljnog dopusta plaće za roditelje biti delimitirane, bit će omogućeno najmanje deset dana plaćenog dopusta za očeve, a roditeljima će se omogućiti i rad od kuće.

- Uvjereni smo da će naši napori u preokretanju demografskih trendova donijeti rezultate i da će u budućnosti nastupiti pozitivni demografski trendovi - poručio je Plenković.

Podsjetio je na to da pola članica Europske unije danas ima negativni priraštaj te je istaknuo da je na njegovu inicijativu na sastanku Europskog vijeća element demografskih izazova ušao u Strateški program EU-a za razdoblje od sljedećih pet godina. To će omogućiti da Europska komisija s razine europskih politika i europskim sredstvima pomogne državama članicama u provedbi nacionalnih politika na tom području.

https://www.hdz.hr/index.php?view=article&id=973&naziv=demografski-izazov-je-kljucno-pitanje-za-opstanak-hrvatske-nacije