Do posljednjeg mjesta ispunjena dvorana Košarkaškog centra „Dražen Petrović“ u Zagrebu, veličanstveno, pobjedničko ozračje i dva posebna gosta, prijatelji Hrvatske - njemačka kancelarka Angela Merkel (CDU) i spitzenkandidat EPP-a za predsjednika Europske komisije Manfred Weber (bavarski CSU) - sjajna su najava uvjerljive pobjede liste broj 9 na nadolazećim EU izborima!

Vizionarske riječi dr. Tuđmana

Predsjednik HDZ-a i Vlade RH Andrej Plenković u svom je govoru, često prekidanom gromoglasnim pljeskom više od 6.000 članova i simpatizera te dizanjem Cibone na noge, istaknuo da je prvi hrvatski predsjednik i utemeljitelj HDZ-a dr. Franjo Tuđman 30. svibnja 1990. - na jedini pravi Dan hrvatske državnosti! - vizionarski izrekao da je Hrvatskoj mjesto u Europi.

- Izrekao je ključne političke poruke, koje su dovele do pune suverenosti i samostalnosti te međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Već tada je naznačio da će Hrvatska puninu svojih interesa najbolje ostvariti unutar EU-a. I mi to upravo danas slijedimo i činimo, štiteći nacionalne interese i koristeći prednosti članstva u EU-u na dobrobit jedine nam i vječne domovine Hrvatske!

Dolazak Merkel i Webera - s razlogom!

Naglasio je snagu HDZ-a te se osvrnuo na razloge dolaska Merkel i Webera na središnji skup naše stranke.

- Neki pitaju zašto su europski lideri poput Merkel ili Webera došli u Cibonu. Došli su jer ovaj HDZ - što nije bio slučaj još od dr. Tuđmana - ima i predsjednicu RH, i predsjednike Sabora i Vlade, 19 od 21 ministra, 12 od 20 župana, polovicu gradova i općina! Zato su došli - jer znaju koliko je jak HDZ i koliko će pridonijeti ukupnoj pobjedi EPP-a! A tu ćemo pobjedu ostvariti samostalno - potvrdit će se da je HDZ najjači kad izlazi sam na izbore i ne služi drugima kao „sredstvo prijevoza“!

30 godina najjače hrvatske stranke

Podsjetio je da iduće godine Hrvatska preuzima predsjedanje Europskom unijom, asocijacijom koja okuplja pola milijarde ljudi.

- Prije samo tri desetljeća Hrvatska nije bila politički subjekt na međunarodnoj sceni. To je golemi uspjeh Hrvatske i postignuće svih nas, a ova prepuna dvorana, ovo pobjedničko ozračje, pokazuje 30-godišnju snagu HDZ-a, najjače hrvatske stranke, koja je igrala ključnu ulogu u svim važnim trenucima naše suvremene povijesti! Svima vam, drage HDZ-ovke i HDZ-ovci, čestitam 30. obljetnicu naše stranke, koju ćemo zajedno proslaviti za samo mjesec dana!

Samostalno na izbore!

Dodao je da je hrvatski narod suočen s onima koji su otkrili suverenizam 30 godina nakon što se Hrvatska izborila za samostalnost, koji govore o EU, a za ulazak Hrvatske u EU nisu mrdnuli ni malim prstom, a o Europi ništa i ne znaju.

- Oni žele zbuniti birače HDZ-a, ali mi smo dovoljno jaki da im pokažemo tko smo mi, a tko su oni koji neće prijeći izborni prag za tjedan dana! Nakon prekretničke pobjede na EU izborima 2013. i uvjerljive 2014. godine, HDZ će pobjedom 2019. Potvrditi, ponavljam, da je najjači kada samostalno izlazi na izbore i kada bira vlastite zastupnike u Europski parlament! Imamo 12 sjajnih kandidata, dokazanih u dosadašnjem političkom angažmanu! Kroz naše kandidate i program „Hrvatska za generacije“ šaljemo poruke da razumijemo koje su vrijednosti Europe i na čemu je sazdana današnja EU - na baštini, nasljedstvu i ideji demokršćanskih političara s početka 50-ih godina prošlog stoljeća!

Ponosni na postignuća

Dodao je i da 6.500 hrvatskih policajaca, koje smo vrhunski opremili s milijardu kuna nepovratnih sredstava iz EU fondova, danonoćno čuva naš državni teritorij, a što je i dio pripreme Hrvatske za ulazak u schengenski prostor.

- Kada smo krenuli, bili smo na 9 posto ugovorenih EU sredstava, a sada smo na 68. Do kraja godine bit ćemo na 85 posto! To je ključna poluga razvoja i solidarnosti te ključni investicijski alat. To su zračne luke, Pelješki most, mjere zapošljavanja, vrtići, škole i nove bolnice, autoceste, željeznice, LNG terminal, širokopojasni Internet, proizvodni pogoni, ulaganja u poljoprivredu, u znanost, obrazovanje i mlade, studentske domove… To su postignuća Vlade HDZ-a, koja zna Europu, razumije je i koristi je najbolje u interesu hrvatskog naroda.

Budimo ponosni na svoja postignuća - jer drugi ne mogu i ne znaju postići ono što smo mi uspjeli! Zajedno i odvažno, s ljubavlju za Hrvatsku - idemo po novu pobjedu! - zaključio je predsjednik Andrej Plenković.

Koristi od članstva Hrvatske u Europskoj uniji, osim materijalnih, su i europske vrijednosti koje nismo mogli dijeliti 50 godina, a sada smo dio slobodne, demokratske Europe sa zajedničkim tržištem, izjavila je u subotu u Murskom Središću kandidatkinja HDZ-a za europarlamentarne izbore Dubravka Šuica.

U sklopu posjeta Međimurskoj županiji u Murskom Središću predstavili su se i HDZ-ovi kandidati Tomislav Sokol, Željana Zovko, Goran Pauk, Nikolina Brnjac i Domagoj Maroević.

Šuica, druga s liste HDZ-a istaknula je kako nema sredine u Hrvatskoj u kojoj nije realiziran ili je u tijeku neki projekt koji se financira europski novcem. U Murskom Središću to je izgradnja vrtića te moguća gradnja novog mosta preko Mure i obilaznice najsjevernijeg hrvatskog grada.

Odgovarajući novinarima koji su benefiti članstva u EU koji se mogu osjetiti u svakodnevnom životu, kazala je kako je to velika izgradnja diljem Hrvatske.

„Cijela Hrvatska je jedno veliko gradilište, čime se standard hrvatskog građana izjednačava s onim iz drugih europskih država“ rekla je Šuica. Napomenula je da Hrvati sada koriste i pogodnosti poput ukidanja rominga kao i drugi Europljani.

„Fizički će se najbolje ta koristi vidjeti kada se izgradi Pelješki most, za kojeg je Hrvatska dobila 365 milijuna eura bespovratnih EU sredstava“ naglasila je Šuica. Podsjetila je da smo više od 20 godina pokušavali povezati jug države, ali bez Europske unije to ne bismo uspjeli.

Poručila je da je uloga hrvatskih euro zastupnika da zastupaju hrvatske građane i objašnjavati im, uz pomoć medija, koje su sve koristi od članstva. Dodala je kako sigurno ima nekih nedostataka, ali su koristi za Hrvatsku ogromne.

„Sigurnost, migracije, borba protiv terorizma, to Hrvatska nikada ne bi mogla sama da nije udružena u zajednicu naroda u EU i zato je naše veliko zalaganje ulazak u Schengenski prostor“, zaključila je Šuica.

Peta s HDZ-ove liste, Čakovčanka Sunčana Glavak poslala je poruku svima onima koji dvoje treba li Hrvatska biti dio EU kazavši kako Hrvatskoj nitko nikada nije ništa dao.

„Od Domovinskog rata na ovamo, sve smo gradili i obnavljali sami, a jedinu korist imamo tek nakon ulaska u Europsku uniju jer smo dobili više nego što smo uplatili i to čak 14,4 milijarde“ poručila je Glavak.

Naglasila je kako HDZ hrvatskim građanima šalje jasnu poruku - "na EU izborima izaberite Hrvatsku, izaberite Hrvatsku za generacije".

Glavak je rekla i kako je Mursko Središće jedan od najboljih primjera na koji se način mogu iskoristit sredstva Europske unije, a Međimurska županija je specifična po ulaganju u strukovna zanimanja, posebice stipendiranje deficitarnih zanimanja pa će tako te stipendije od rujna iznosi 1500 kuna. 

„U ovom se trenutku zahvaljujući sredstvima Europske unije gradi ili dograđuje preko 500 vrtića u Hrvatskoj“ istaknula je Glavak, podsjetivši i na gradnju vrtića u Murskom Središću sredstvima Europske unije.

Gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak kazao je kako je vrijednost gradnje novog vrtića 9,2 milijuna kuna i sve to se u potpunosti financira iz EU fondova, ali imaju i još nekoliko projekata koje realiziraju. „Javljamo se na sve natječaje koji postoje jer samo s novcima koje dobijete sa strane možete značajno ubrzati razvoj svoje zajednice“ poručio je Srpak i zahvalio se na pomoći  eurozastupnicima, ministrima i Vladi.

Kandidati s HDZ-ove liste za EU parlament Šuica, Glavak, Sokol, Zovko, Pauk, Brnjac i Maroević osim Murskog Središća posjetili su Čakovec i Štrigovu.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/dubravka-suica-uoci-izbora-za-europski-parlament-eu-nam-je-osim-materijalnog-donijela-i-europske-vrijednosti/8853926/

Nakon što su bila obišli Zagrebačku županiju, kandidatkinje i kandidati Plave skupine HDZ-a nastavili su predizbornu turneju Lijepom Našom posjetom Krapinsko-zagorskoj županiji, kroz koju ih je proveo vrijedni i galantni domaćin – prvi čovjek zagorskog HDZ-a i saborski zastupnik Žarko Tušek.

Najveći državnik u nacionalnoj povijesti

Na 97. obljetnicu rođenja prvoga hrvatskog predsjednika te utemeljitelja HDZ-a i suvremene hrvatske države dr. Franje Tuđmana, posjet su – kako i dolikuje – započeli upravo pred njegovom rodnom kućom u Velikom Trgovišću, kod koje su položili vijenac i zapalili svijeće zajedno s predsjednikom naše stranke i naše Vlade Andrejem Plenkovićem.

Nova brana na Sutlanskom jezeru

Nove postaje – Krapinske Toplice (prezentacija Strategije razvoja Općine) & potom Zagorska Sela, gdje su naši kandidati nazočili svečanosti otvorenja radova na modernizaciji i nadogradnji brane Vonarje s hrvatske strane Sutlanskog jezera. Za tu investiciju od ukupno 10.75 milijuna kuna Hrvatske vode dobile su okruglih i bespovratnih milijun eura iz EU fondova!

Nova brana pridonijet će, prije svega, obrani od poplava – jer će se tu akumulirati veliki dio voda rijeke Sutle koje će nizvodno manje prijetiti – ali i snaženju turizma jer će se u sklopu projekta urediti i samo jezero.

OMCO & rodna kuća Đure Prejca

Sljedeća postaja – Hum na Sutli, u kojem je Plava skupina obišla tvrtku OMCO i njenu tvornicu alata za izradu staklene ambalaže – koje izvozi na sve kontinente!

U Općini Desinić naši su kandidati pohodili pak radove na obnovi rodne kuće Đure Prejca, hrvatskog skladatelja, glumca i redatelja. Ukupna investicija – koja uključuje obnovu kuće, gospodarske zgrade, parkirališta i okoliša te tzv. multimediju – iznosi 5.200.000 kuna, od čega se iz EU fondova financira čak 85%!

Mljekara „Veronika“

S obzirom da se u blizini nalazi i poznata mljekara „Veronika“, kandidati su iskoristili priliku upoznati se s proizvodima i poslovanjem te tvrtke – koja pridonosi opstanku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva na sjeverozapadu Hrvatskog zagorja.

Uspješna mljekara dobar je primjer kako se putem pretpristupnog fonda IPARD može mudro uložiti u rast i razvoj. Konkretno, za nabavu vozila za prijevoz sirovog mlijeka dobili su bespovratnu potporu od 1.25 milijuna kuna!

„Crna kraljica“

Posjet Hrvatskom zagorju nije mogao, naravno, proći bez dolaska u županijsko sjedište Krapinu, gdje je naš gradonačelnik Zoran Gregurović upoznao Plavu skupinu s „Crnom kraljicom“, projektom obnove Starog grada, uređenja parka skulptura Forma Prima u šumi Josipovac i izgradnje pješačkog mosta raspona 300 metara koji bi povezivao te dvije lokacije.

Dan Općine Veliko Trgovišće

Obilazak Krapinsko-zagorske županije završen je povratkom na početnu postaju, u Veliko Trgovišće, na Dan Općine koji se obilježava istog dana kada je rođen dr. Franjo Tuđman.

Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća u Domu kulture čast da se obrati imala je zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica, koja je uputila čestitke lokalnim vlastima i izrazila veliko zadovoljstvo realiziranim projektima iz fondova Europske unije – na dobrobit stanovnika Hrvatskog zagorja.

Dubravka Šuica (za Radio KAJ): U Krapinsko-zagorsku županiju ulaže se više od 2 milijarde kuna ulaganja, a posebno sam impresionirana brojkom o dječjim vrtićima – 17 ih se gradi, proširuje ili modernizira europskim sredstvima!

Razgovarala: Ivona Butjer

Na HDZ-ovoj listi za EU parlament na predstojećim izborima našla se na drugom mjestu. U intervjuu za Dubrovački dnevnik osvrnula se na nadolazeće izbore, rad u EU parlamentu, događanjima unutar Europske unije, plaće zastupnika, ali i rodni Dubrovnik.  

Od 2013. godine ste zastupnica u Europskom parlamentu i imate veliko iskustvo. Kako izgleda vaš posao? 
Rad u Europskom parlamentu je iznimno zahtjevan i dinamičan, a dijapazon tema kojima se bavimo je širok. Dva tjedna u mjesecu su obično rezervirana za radne sastanke parlamentarnih odbora i radnih grupa u Europskom parlamentu u Bruxellesu gdje, u koordinaciji sa zastupnicima iz naše političke grupe, u mom slučaju Europske pučke stranke, pripremamo brojna izvješća, rezolucije i druge dokumente za plenarnu sjednicu. Što se tiče rada u odborima, obavljam dužnost potpredsjednice Odbora za vanjsku politiku (AFET), a članica sam i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI), kao i Odbora za prava žena i jednakost spolova (FEMM). Uz to, potpredsjednica sam Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom, kao i članica Izaslanstva za odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama. Svaki mjesec putujemo u Strasbourg gdje se održava plenarna sjednica u trajanju jednog radnog tjedna, a koja je ujedno i najvidljiviji dio zastupničkog posla. Nekoliko tjedana u godini je rezervirano za izvanparlamentarne aktivnosti (tzv. green week), odnosno rad u Hrvatskoj ili u nekoj drugoj zemlji članici gdje naš rad i odluke približavamo građanima. Naravno, ove sve aktivnosti su isprepletene s našim drugim aktivnostima kojima nastojimo povećati vidljivost neke druge teme kojom se bavimo, pa tako u prostorijama Parlamenta često organiziramo tematske konferencije, izložbe i druge događaje kojima vrlo često, između ostalog, predstavljamo hrvatsku kulturu i zavičaj.

Na koja ste svoja postignuća u EU parlamentu najponosniji?

Autorica sam Nacrta mišljenja za Odbor za vanjsku politiku o Strategiji EU za Jadransko-jonsku regiju koja se bavi brojnim nama bitnim pitanjima poput očuvanja morskog okoliša, dovršavanju prometnih i energetskih mreža, razvitku plavog gospodarstva te razvijanju održivog turizma. Pelješki most je dio te strategije. Također, moje aktivnosti vezane uz približavanje Hrvatske Schengenu smatram jako važnim, pa mi je drago što sam predstavila dva mišljenja u ime Europske pučke stranke za Schengenski informacijski sustav. Također, posebno bih spomenula svoju javnozdravstvenu kampanju za borbu protiv raka. Održala sam diljem Hrvatske sedam konferencija „Fight&Win“, kao i zaključnu konferenciju u Europskom parlamentu u Bruxellesu na kojoj smo predstavili rezultate našeg rada. Cilj nam je bio ojačati svijest javnosti za borbu protiv raka, a na moju inicijativu u Hrvatskom saboru osnovana je neformalna skupina zastupnika „Zastupnici protiv raka“ po uzoru na istovjetnu skupinu u Europskom parlamentu “MEPs Against Cancer”. Za aktivnosti u ovom području nominirana sam i za zastupnicu godine u kategoriji zdravlja. Istaknula bih još i svoje dugogodišnje napore za ukidanje diskriminacije potrošača s obzirom na razlike u kvaliteti, sastavu i deklaraciji istih proizvoda za zapadno i istočno tržište Europske unije. Drago mi je što se i Europska komisija konačno pozabavila ovim problemom, a veseli me što sam bila i dio jedne od povijesnih odluka Europskog parlamenta o ukidanju roaminga unutar EU, i drago mi je što sam se uvijek zalagala za status hrvatskih ribara unutar Zajedničke ribarstvene politike EU. Aplikacija Bosne i Hercegovine za pristupanje Europskoj uniji i naša nastojanja da Hrvati u BiH dobiju jednakopravni status je također dio mojih zalaganja na koje sam ponosna. Drago mi je što sam poduprla da se utrostruče sredstva za program za mlade Erasmus+! Nemoguće je nabrojati sve aktivnosti u ovako kratkom intervjuu…

Koje teme o kojima ste raspravljali smatrate od najvećeg značaja za krajnji jug Hrvatske?

Moj prvi sastanak u Europskom parlamentu bio je sastanak s tadašnjim povjerenikom za regionalni razvoj Johannesom Hahnom prilikom kojeg sam ga upoznala s detaljima i potrebom izgradnje Pelješkog mosta. Danas mi je drago da će Pelješki most biti najvidljiviji simbol našeg članstva u Europskoj uniji jer bez bespovratnih sredstava iz europskih fondova njegova izgradnja ne bi bila moguća, a radi se o projektu koji će konačno našu domovinu teritorijalno povezati u jednu cjelinu. 
Veliki broj građana iz našega Grada i županije, uključujući Linđa, HVIDRU, Blatsku Kumpanjiju, Dom Marina Držića, Dubrovačku gimnaziju su posjetili Bruxelles, mnogi naši mladi su bili stažisti u mom uredu, a i projekti poput Orlandovih europskih puteva, Dunda Maroja, valorizacije nematerijalne baštine poput Feste Sv. Vlaha i prezentacije stećaka te izložbe naših vina su bili dio mog angažmana.

Radila sam i na pitanjima zaštite okoliša, pogotovo u pogledu plastike za jednokratnu uporabu. Svjedoci smo kako nakon svakog jačeg juga našu obalu i otoke zatrpaju tone plastičnog smeća i to je ozbiljan problem i u tom smislu sam upozorila albanske vlasti te bugarskog ministra za zaštitu okoliša za vrijeme njihovog predsjedavanja Unijom te više puta upozorila Europsku komisiju i govorila na plenarnoj sjednici.

Mnogi smatraju kako se europarlamentarci ne umaraju previše, a kako primaju visoke plaće. Koliko se realnost poklapa s tom percepcijom?

Mogu vam iz prve ruke potvrditi da se realnost ne poklapa baš s tom percepcijom. Naime, za početak, u Europskom parlamentu je 751 zastupnik i zastupnica iz 28 država članica i osam političkih grupa. Cjelokupna hrvatska delegacija broji svega 11 članova, pa se stoga moramo još jače truditi i izboriti kako bi se čuo naš glas i kako bi zastupali interese naše zemlje i političke grupe u Parlamentu. Također, sve aktivnosti zastupnika se bilježe i motre, pa ne postoji šansa da se negdje možda provučete. Samo u ovom mandatu u Europskom parlamentu u ulozi izvjestiteljice, izvjestiteljice u sjeni ili izvjestiteljice za mišljenje radila sam na 17 izvješća. Europskoj komisiji obratila sam se preko 250 puta tražeći pismeni odgovor te 17 puta za usmeni odgovor i objašnjenje. Supotpisnica sam oko 360 prijedloga rezolucija te 16 pojedinačnih prijedloga rezolucija, dok sam u posljednjem mandatu čak 1139 puta govorila na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Tako da, ne bih nikad rekla da rad u Europskom parlamentu ima elemente odmora, to je vrlo zahtjevan i vrlo odgovoran posao.

Jesu li plaće zastupnika, po vašem mišljenju, previsoke?

Plaće zastupnika svih 28 zemalja članica su jednake i prilagođene standardu života u Bruxellesu i Strasbourgu.

Koji su najvažnije odluke o kojima će se tek raspravljati i koje će se donositi u EU parlamentu?

To je teško za znati iz današnje perspektive. Očekuju nas prvo vrlo važni izbori za Europski parlament 26. svibnja, ali nakon konstituiranja novog saziva očekuje nas izglasavanje novog europskog proračuna tzv. Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. što je neobično važan dokument iz kojeg proizlazi i nova hrvatska omotnica koja definira kohezijsku politiku odnosno popularno rečeno europske fondove iz kojih se financira većina aktualnih projekata u Dubrovniku poput studentskog doma, Lazareta ali i 500 novih dječjih vrtića u Hrvatskoj i niz drugih projekata. No, s obzirom na sva posljednja zbivanja, vjerujem da će Brexit ponovno biti jedna od najvažnijih tema, ali i sigurnost građana, gospodarski rast, migracije, Schengen, razvoj digitalnog tržišta, klimatske promjene, budućnost Europe i druge. Preostalo nam je još jako puno posla na svim ovim temama, pa vjerujem da će se svaka od njih naći na dnevnom redu.

Što biste poručili građanima koji smatraju kako se u EU parlamentu donose odluke koje se njih ne tiču previše?

Ne bih se složila s takvim mišljenjem. Gotovo sve odluke koje donosi Europski parlament tiču se svih građana Europske unije. Primjerice, kad Europski parlament usvoji direktivu koja se tiče ribarstva, to direktno utječe na ribare u Hrvatskoj. Odluka o ukidanju roaminga ukinula je roaming i za sve Hrvate, kao i odluka o ukidanju geoblokiranja prilikom on-line kupovine. Smatram kako je potrebna veća vidljivost našeg rada u medijima, pa bi samim time i brojne zablude o Europskom parlamentu iščezle.

Koje su to po vama najveće beneficije koje je Dubrovnik dobio nakon ulaska Hrvatske u EU?

Najveće beneficije za Dubrovnik se definitivno očituju u znatnim bespovratnim financijskim sredstvima koja su omogućena za razvoj grada Dubrovnika, ali i cijele županije koja je po količini povučenih sredstava najuspješnija županija u Hrvatskoj. Taj novac bi nam teško omogućio bilo tko drugi osim Europske unije. Danas smo svjedoci obnove brojnih škola, vrtića, kulturne baštine koja je iznimno bitna za Dubrovnik, modernizacije javnog prijevoza i brojnih drugih projekata. Naravno, tu su i dva uvjerljivo najveća projekta u županiji, modernizacija Zračne luke Dubrovnik i izgradnja Pelješkog mosta. Oba dva projekta su od iznimne važnosti za povezanost Dubrovnika sa svijetom. No smatram kako nas najveće prednosti članstva u Europskoj uniji tek očekuju, nakon pristupanja Republike Hrvatske schengenskoj zoni.

Nositelj HDZ-ove liste za EU izbore je mladi Karlo Ressler. Koje su, po vašem mišljenju, njegove najveće kvalitete? Je li to što je mlad prednost ili bi se moglo pokazati lošim u vidu nedostatka iskustva?

Karlo Ressler je iznimno sposoban i pametan mladi političar koji svojim entuzijazmom i radnom etikom predstavlja budućnost hrvatske i europske politike. Uz to je i diplomirani pravnik koji u Njemačkoj završava doktorski studij, a ne bih se složila ni da nema iskustva u politici. Dugogodišnji je savjetnik premijera Andreja Plenkovića, pa je samim time vrlo dobro upoznat s političkom svakodnevnicom, a uz to obnaša dužnost potpredsjednika Mladeži Europske pučke stranke u drugom mandatu. S obzirom na svoje godine ima impresivan životopis i uvjerena sam kako je riječ o izvrsnom izboru za nositelja liste.

Na HDZ-ovom skupu ste istaknuli kako, po pitanju mogućeg članstva Srbije u EU, nećete odustati od određenih kriterija. O čemu je riječ?

Riječ je bila o mojim usvojenim amandmanima na Izvješće Europske komisije o napretku Srbije. Radi se o godišnjem izvješću kojim Komisija procjenjuje količinu ostvarenog napretka država kandidatkinja u vidu približavanja europskim standardima i vrijednostima. Po riječima predsjednika Komisije Jean-Claude Junckera prilikom predstavljanja Strategije EU za proširenje na zapadni Balkan, nijedna država kandidatkinja neće postati članicom Europske unije prije nego riješi sva otvorena bilateralna pitanja sa svojim susjedima. Moji usvojeni amandmani su u skladu s europskim vrijednostima, ali i s hrvatskim interesima te od Srbije zahtijevaju razrješavanje pitanja nestalih osoba iz Domovinskog rata, učinkovitu istragu ratnih zločina, uspostavu politika koje će omogućiti pravednu raspodjelu mjesta za nacionalne manjine u srpskom parlamentu te zaštitu medija na jezicima manjina koje tamo žive i povrat preostalog kulturnog blaga.

Smatrate li kako bi Brexit mogao potaknuti dio ostalih zemalja članica na isti korak?

Iskreno ne vjerujem u takav rasplet događaja. Brexit smatram velikom političkom pogreškom i oglednim primjerom kako populistička politika zasnovana na izazivanju straha i širenju dezinformacija može uzrokovati veliki problem svojim vlastitim građanima. Upravo će mladi Britanci najduže i najviše ispaštati zbog ove loše odluke. Iako smatram kako je Ujedinjenoj Kraljevini mjesto u Europskoj uniji, ne bojim se da bi Brexit mogao potaknuti druge države članice na slične korake jer ne vjerujem da se itko želi naći u situaciji u kojoj se Britanci nalaze danas. Cijeli ovaj proces traje već godinama, a nedavno je izglasana još jedna odluka o odgodi izlaska. Živjeti u tako neizvjesnim uvjetima nije dobro ni za koga. S druge strane, Europska unija je konsolidirala svoje redove te čak postoji mišljenje među pojedinim zastupnicima u Parlamentu kako će izostanak tradicionalnog engleskog euroskepticizma potaknuti još bližu suradnju država članica, a svjedoci smo i da motivacija država kandidatkinja za članstvom u Uniji nije opala nakon referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini.

Dubrovnik živi od turizma, a najbrojniji su gosti Britanci. Hoće li se Brexit odraziti na dolaske gostiju iz tog dijela Europe u Dubrovnik?

Ne mislim da će doći do pada dolaska gostiju iz Ujedinjene Kraljevine u Dubrovnik ili Hrvatsku, pa ni nigdje drugdje u Europi što se toga tiče. Naime, početkom veljače Europsko vijeće donijelo je odluku kojom bi građani Ujedinjene Kraljevine koji dolaze u schengenski prostor radi kratkotrajnog boravka trebali dobiti mogućnost putovanja bez vize. Naravno, to izuzeće za putovanje bez vize odobrit će se uz uvjet reciprociteta, a Vlada Ujedinjene Kraljevine izjavila je da ne namjerava tražiti vizu od građana Europske unije koji putuju u Ujedinjenu Kraljevinu. Uglavnom je stajalište Europske unije u pogledu Sporazuma o Brexitu takvo da se ne ide na štetu građana, kako Europske unije, tako i Ujedinjene Kraljevine.

Koji su glavni prioriteti Hrvatske u daljnjim godinama članstva u EU? Za što ćete se posebno zalagati ako ponovno budete izabrani u EU parlament?

Vjerujem da će hrvatski prioriteti u narednoj budućnosti ostati na liniji naših prioriteta za predsjedanje Europskim vijećem početkom 2020. godine, a to je gospodarski rast, jačanje unutarnje i vanjske sigurnosti Europske unije, energetska i prometna povezanost te proširenje Europske unije. Svi ti prioriteti pozitivno će se odraziti na gospodarsku, političku i sigurnosnu situaciju u Hrvatskoj. Osobno planiram nastaviti s aktivnostima na vanjskopolitičkom planu Europske unije gdje će mi prioritet biti što skoriji ulazak Hrvatske u Schengen, ali i zaštita prava hrvatske manjine u našim susjednim zemljama. Također, nastavit ću sa svojom javnozdravstvenom kampanjom za borbu protiv raka. Puno toga smo uradili u posljednjih godinu i pol dana, ali još je puno posla pred nama, pogotovo po pitanju kvalitetnije skrbi o pacijentima, jednakom pristupu lijekovima i promišljanju o novim načinima liječenja. Naravno, moj fokus će i dalje biti na zaštiti okoliša i mora jer tu temu smatram izrazito važnom radi naše sadašnjosti, ali i zbog budućih generacija kojima ćemo ostaviti svijet u nasljeđe. Za kraj, ali nikako i najmanje važno, nastavit ću se zalagati za prava žena, odnosno za ravnopravnost spolova gdje mi cilj vidjeti veći broj žena na rukovodećim pozicijama u biznisu i politici. Žene čine polovicu svjetskog stanovništva i dok god postoje nejednakosti među spolovima nećemo iskoristiti puni ljudski potencijal.

Živi zid je krenuo u prikupljanje potpisa za referendum o ukidanju financiranja stranaka iz proračunskih sredstava što ste nazvali anarhizmom. Smatrate li kako bi se stranke i dalje trebale financirati iz proračuna? Je li po vama sporno što se prikupljanje potpisa poklapa upravo s izborima za EU parlament?

Da, smatram kako bi se stranke trebale nastaviti financirati iz proračuna jer u suprotnom će se zatvoriti vrata za sudjelovanje u politici brojnim malim strankama te će samo bogati pojedinci stvarati političke stranke i organizirati izbore, a uvjerena sam kako to nije ono što hrvatski građani žele. Financiranje političkih stranki iz proračuna omogućuje većem broju ljudi da izrazi svoje ideje i time pospješuje demokraciju u društvu. Živi zid je nerijetko u javnost plasirao populističke ideje koje bi naštetile demokratskom poretku u Hrvatskoj, a smatram da su hrvatski birači s vremenom postali svjesni ispraznosti živozidaške populističke politike te kako oni ustvari ne nude nikakva rješenja za izazove s kojima smo suočeni. Isto tako smatram kako je ovo prikupljanje potpisa za referendum namjerno organizirano baš sad pred izbore što također smatram populističkim potezom, no ponovno, nisam zabrinuta jer rezultati našeg rada stoje iza nas i ne vjerujem da takvi potezi mogu naštetiti stabilnosti Vlade Republike Hrvatske i premijera Andreja Plenkovića čija je umjerena politika i sigurno vođenje zemlje Hrvatsku usmjerilo na put gospodarskog razvoja.

Veliki dio svog vremena provodite u Bruxellesu. Što vam pri tom najviše nedostaje? Fali li vam Grad?

Jako velik dio vremena provedem na putovanju između Dubrovnika, Zagreba, Strasbourga i Bruxellesa, ali često me i parlamentarne aktivnosti odvedu negdje dalje u Europi ili svijetu. U takvim trenucima svakako mi najviše nedostaje moja obitelj i prijatelji, kao i svima pretpostavljam, pa koristim baš svaku priliku kako bi dio svog vremena provela s najbližima. A Dubrovnik, znate da fali uvijek kad nisam doma, mada je Grad dio mene gdje god se nalazila.

Što radite kad niste u Parlamentu? Navodno volite ribati... Kako provodite slobodno vrijeme?

Nastojim što više vremena provesti s mojim unučicama i obitelji. Istina je, cijeli život se ribolovom, ali rekreativno za odmor i dušu. Volim more pa kad uspijem uhvatiti malo slobodnog vremena, to za mene predstavlja idealan odmor. Volim i čitati, pa se tijekom putovanja najviše volim opustiti uz zanimljivu knjigu.

https://dubrovackidnevnik.rtl.hr/intervju/intervju-s-dubravkom-suicom-u-eu-parlamentu-se-donose-odluke-koje-se-ticu-svi-gradana-a-ja-svoj-grad-nosim-uvijek-u-sebi

HDZ-ovi kandidati za Europski parlament u sklopu svojeg su obilaska Krapinsko – zagorske županije, posjetili i Krapinu, gdje im je gradonačelnik Zoran Gregurović predstavio projekt “Crna kraljica”.

Dva lokaliteta

– Danas sam kandidatima za Europski parlament, a vjerujem i budućim zastupnicima, predstavio jedan projekt koji je prvi puta bio predstavljen za Dan grada. To nam je bilo važno zbog toga što će se uskoro donositi proračun Europske unije, pa je tu u svakom slučaju i njihov glas važan. Što se tiče projekta “Crna kraljica”, njime bi se dva za Krapinu posebno važna lokaliteta, Hušnjakovo i Stari grad, stavila u potpunosti u funkciju i međusobno se spojila. Ja mislim da bi to bila nova atrakcija, ne samo na području grada Krapine, nego i na području županije i na taj način bi Krapina ne samo promijenila svoju vizuru, nego bi i dugoročno promijenila svoju gospodarsku sliku – rekao je gradonačelnik Gregurović, dodavši kako je dokumentacija za projekt koji uključuje izgradnju pješačkog mosta ponad Krapine, gotova, a ono što se sada čeka, je nova financijska perspektiva i novi programi na koje će se projekt moći prijaviti.

Europski proračun

– Fascinirana sam projektom i sigurna sam da bi se on izvrsno uklopio i da bi to dodatno oslobodilo potencijale koje ovaj kraj ima. Najvažniji posao koji europski zastupnik ima, jest glasanje za europski proračun. Sada nam slijedi glasanje o financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. i o tome odlučujući riječ daje Europski parlament, stoga je jako važno da se sve ove komponente uključe u taj novi program i da novi Operativni program koji daje naša Vlada, uključi regeneraciju i kulturu. Nadam se da ćemo u tome uspjeti kad uđemo u Europski parlament i sigurna sam da Krapina zaslužuje ovakvo nešto. Za sada je ona jednodnevna turistička destinacija, ali u tom slučaju vjerujem da bi bilo prostora za bolji razvoj turizma, ali ne samo u Krapini, nego u cijeloj Krapinsko – zagorskoj županiji. Jer koliko smo danas vidjeli, ovdje ima prostora i potencijala, ima dobrih projekata i vrijednih ljudi, samo to sada treba nekako ukomponirati s Ministarstvom regionalnog razvoja, Ministarstvom kulture, Ministarstvom financija, da naša mreža bolje profunkcionira, zajedno s nama u Europskom parlamentu – rekla je europarlamentarka Dubravka Šuica, koja je na listi HDZ-a i na nadolazećim izborima.

https://www.zagorje-international.hr/index.php/2019/05/14/dubravka-suica-fascinirana-sam-projektom-i-sigurna-da-krapina-to-zasluzuje-potrudit-cemo-se-da-bude-ukljucen-u-novu-financijsku-omotnicu/