Danas je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu održana rasprava o šestomjesečnom finskom predsjedavanju Vijećem EU koje čini trio s Rumunjskom i Hrvatskom u trajanju od 18 mjeseci od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2020. godine. Hrvatska će od Finske preuzeti predsjedanje 1. siječnja 2020. te će šest mjeseci biti za „kormilom“ Europske unije.

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu jučer se raspravljalo o provedbi Globalne strategije EU-a. Naime, u lipnju 2016. godine Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini predstavila je "Globalnu strategiju vanjske i sigurnosne politike Europske unije" kojoj je cilj jačanje uloge Europske unije kao vjerodostojnog i pouzdanog pružatelja sigurnosti, unutar EU-a i na globalnoj razini.

Kandidatkinja za predsjednicu Europske komisije Ursula von der Leyen danas je iznijela svoj program na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, nakon čega će u poslijepodnevnim satima uslijediti glasovanje o njenom imenovanju, čime će von der Leyen postati prva žena na čelu Europske komisije ukoliko dobije podršku zastupnika u Europskom parlamentu.

Od 21. do 23. lipnja u Tallinnu se održava Ljetna akademija Zajednice žena EPP-a (EPPW) pod nazivom ,,Vizije žena za bolju Europu'' na kojoj se raspravlja o prijedlozima za novi mandat Europske komisije od 2019. - 2024.

Cilj akademije je istaknuti izazove i revidirati strategije u područjima budućnosti rada, digitalne ekonomije i društva, ravnoteže između poslovnog i privatnog života, ravnopravnosti spolova, sigurnosti i obrane, migracija, klimatskih promjenama, politici proširenja EU te ostalim važnim temama za nadolazeće petogodišnje razdoblje.

Akademiju su uvodnom prezentacijom otvorile Predsjednica Zajednice žena EPP-a (EPPW) Doris Pack te estonska ministrica stanovništva Riina Solman. Na akademiji sudjeluju novoizabrana potpredsjednica kluba EPP-a i potpredsjednica Zajednice žena EPP-a (EPPW) Dubravka Šuica, povjerenica Europske komisije za digitalnu ekonomiju i društvo, Mariya Gabriel, bivša potpredsjednica Zajednice žena EPP-a Maria Rauch-Kallat, austrijska zastupnica u Europskom parlamentu Karoline Edtstadler, voditeljica odjela federalnog kancelara iz njemačkog CDU-a Honey Deihimi, te poljska zastupnica u Europskom parlamentu Agnieszka Kozlowska-Rajewicz.

Potpredsjednica Žena EPP-a Dubravka Šuica na panelu o vanjskoj politici Europske unije prema istočnoj Europi i sigurnosnim izazovima istaknula je važnost politike proširenja i nastavka pregovora sa zemljama jugoistočne Europe ali i jačanju politike jednakosti spolova: „Tema jednakosti spolova izrazito je važna ako razgovaramo o politici proširenja Europske unije, odnosima sa zemljama u bliskom susjedstvu Europske unije ali i migracijama. Jedan od važnih kriterija pristupanja EU je vladavina prava, a samim time i jednakost spolova te prava žena. Na dvodnevnoj akademiji raspravljamo o našoj viziji za bolju Europu te idejama na koji način možemo doprinijeti društvenom i gospodarskom razvoju EU uz jačanje politike jednakosti spolova!“

SAN SEBASTIAN, 13. lipnja (Hina) - Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu, članovi HDZ-a i Europske pučke stranke, koji su se s ostalim zastupnicima te političke grupacije desnog centra okupili na trodnevnom skupu u San Sebastianu, ističu da će se u svom radu u sljedećih pet godina nastojati usredotočiti na ona područja koja najbolje poznaju i koja smatraju najbitnijim za Hrvatsku.

Dosadašnji i novoizabrani zastupnici Europske pučke stranke okupili su se u San Sebastianu, u Baskiji, na trodnevnom seminaru kako bi analizirali rezultate izbora za Eurpski parlament, utvrdili prioritete djelovanja u predstojećem petogodišnjem sazivu. Ukupno je na skupu sudjelovalo 186 starih i novih zastupnika EPP-a, među njima i 74 novoizabrana zastupnika i 105 ponovno izabranih. Iz Hrvatske su od dosadašnjih zastupnika došli Ivana Maletić i Marijana Petir, ponovno izabrane Dubravka Šuica i Željana Zovko te novoizabrani Karlo Ressler i Tomislav Sokol.

Zastupnicima EPP-a u srijedu se obratili i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je u ime EPP-a kao pregovarač sudjeluje u pregovorima o izboru novih čelnika europskih institucija te predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

Troje zastupnika, Dubravka Šuica, koja je u Europski parlament izabrana treći put te dvojica novoizabranih Karlo Ressler i Tomislav Sokol u razgovoru za Hinu rekli su na što se namjeravaju usredotočiti u ovome mandatu.

"Hrvatski interesi poklapaju se s općim europskim interesima, a s obzirom na činjenicu da će Hrvatska od 1. siječnja predsjedavati Vijećem EU-a, moramo voditi računa o svemu", kaže Šuica, koja je nedavna izabrana za jednu od potpredsjednica zastupničkog kluba EPP-a i koja je u dosadašnjem sazivu bila potpredsjednica Odbora za vanjsku politiku.

"Hrvatsku delegaciju posebno zanima donošenje novog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), koji nije u nadležnosti samo Odbora za proračun nego i svih drugih", kaže Šuica dodajući da će  hrvatski članovi EPP-a nastojati djelovati u Odboru za vanjsku politiku, Odboru za građanske slobode, koji je važan zbog ulaska u schengenski prostor, zatim u Odboru za zaštitu okoliša te u Odboru za kulturu kao i drugim.

"Mi smo mala delegacija i nije moguće to pokriti onako kako to rade velike delegacije, ali nadam se da ćemo ipak uspješno pratiti sve što se u Parlamentu radi",  kaže Šuica.

Karlo Ressler, koji je bio nositelj HDZ-ove liste za europske izbore, kaže da će mu jedan od prioriteta biti demografska revitalizacija.

"Kao pravnik i netko tko se bavio pitanjem trgovine ljudima i u širem smislu sigurnošću općenito, mislim da možemo pridonijeti djelovanjem kroz odbore i dosjee koji se tiču sigurnosti, migracija, zatim kao mlada osoba dosta sam se bavio pitanjima mladih, zapošljavanja, podrškom društva u zasnivanju obitelji. U kampanji smo govorili i o jednoj temi koja nije možda dobro prepoznata na europskoj razini, a tiče se odljeva mozgova, iseljavanja. Inzistirat ćemo na tome da je nemoguće na europskoj razini ignorirati temu demografske revitalizacije. Vjerujemo da u tom području možemo dati svoj doprinos i želimo to pitanje ugraditi i u program EPP-a", kaže Ressler.

I premijer Andrej Plenković je najavio da će se u Europskom vijeću zauzimati da se u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju u proračunu EU-a, osigura potpora za demografsku revitalizaciju u okviru onih politika koje se odnose na ravnomjerniji razvoj svih članica. S problemom iseljavanja i negativnim prirodnim priraštajem, uz Hrvatsku suočene su i druge članice EU-a, naročito one iz srednje i istočne Europe.

Ressler kaže da će HDZ-ova delegacija u EPP-u, koja sa svoja četiri zastupnika nije velika, nastojati jasno artikulirati hrvatske interese, prvo kroz zastupnički klub, a onda i unutar Europskog parlamenta.
"Jasno je da su zastupnički klubovi bitni, da je djelovanje zastupnika unutar klubova možda i presudno i mi s naša četiri zastupnika želimo potencirati i još snažnije ugrađivati naše prioritete u prioritete zastupničkog kluba EPP-a", kaže Ressler.

Tomislav Sokol, također pravnik, kaže da će se fokusirati na ona područja kojim se i dosad bavio.

"Fokus će mi biti na onim stvarima kojim sam se i dosad bavio, područja o kojima nešto znam. Budući da sam magistrirao i doktorirao pravo unutarnjeg  tržišta EU-a, svakako jedno od područja kojim ću se baviti bit će pravna pitanja, posebno zajedničko tržište, mobilnost, zaštita potrošača, gdje ima dosta prostora za napredak i poboljšanje svakodnevnog života naših građana, poput sigurnosti proizvoda, načina kupovanja i svih standarda čija je zaštita na razina EU-a izuzetno bitna", kaže Sokol.

Dodaje da ga također zanima obrazovanje i znanost jer i sam dolazi iz tog sustava kao docent na Hrvatskom katoličkom sveučilištu i viši predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, a bio je i pomoćnik ministra znanosti i obrazovanja.

"U obrazovanju postoji prostor za napredak. Tu je program Erasmus plus gdje se zalažemo za utrostručenje proračuna toga programa za razmjenu studenata. Jako je bitno da naši studenti odu u inozemstvo na druga sveučilišta, steknu određena znanja i vještine koje onda povratkom u Hrvatsku mogu implementirati  na tržištu rada i u obrazovnom sustavu", kaže Sokol.
Ističe važnost europskih fondova za razvoj znanosti i obrazovanja te kao primjer navodi projekt u kojem je i sam sudjelovao, a odnosi se na investicijski ciklus u  hrvatskoj znanosti, najveći u zadnjih nekoliko desetljeća u kojem je za znanstvenu infrastrukturu povučeno milijardu kuna, za znanstvene centre izvornosti 373 milijuna kuna te na natječaje za mlade znanstvenike, koji su omogućili da puno njih ostane u Hrvatskoj, a koji bi inače otišli van.

Europski fondovi općenito velika su prilika za razvojni iskorak i sustizanje razvijenih članica.

"Jako nam je bitno da sredstava namijenjena za Hrvatsku ostanu na visokoj razini kako bismo mogli investirati, postizati gospodarski rast i dizati standard kako bi Hrvatska sustigla najrazvijenije članice što je upravo i svrha europskih fondova. Druge članice iz srednje i istočne Europe koje su ušle prije nas iskoristile su fondove kako bi postigle razvojni iskorak i to je ono što Hrvatskoj treba i za to ću se zalagati u Europskom parlamentu", rekao je Sokol.

Završio je summit Inicijative triju mora. Zaključak - zemljama Inicijative treba 500 milijardi eura ulaganja u infrastrukturu do 2023. da dostignu zapad rekao je u Ljubljani potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB) Vazil Hudak.

Postoji razlika između istoka i zapada, sjevera i juga, složili su se u "Poligrafu" - Dubravka Šuica, HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu, Tonino Picula, SDP-ov zastupnik u Europskom parlamentu, i Goran Bandov, pravnik i politolog, izvanredni profesor i prodekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld.

Dok Picula smatra kako bi Inicijativa triji mora mogla živjeti samo konferencijski život, Šuica govori suprotno - da bi se to moglo pretvoriti u jednu ozbiljnu Inicijativu o čemu svjedoči i osnivanje Fonda za jačanje komunikacija, povezivosti, digitalne agende.

Za proširenje EU-a, odnosno pristupanje Srbije, neophodno je riješiti odnos između Prištine i Beograda, Hrvatska mora ući u Schengenski prostor, jer je u suprotnom riječ o diskvalifikaciji, a odnos - Bruxelles i mi, treba shvatiti na način da mi jesmo kreatori europske politike i tako se trebamo i postaviti, izjavili su gosti "Poligrafa". Ovdje možete poslušati emisiju:

Nakon što su Pučani prošlog tjedna u Europskom parlamentu u Bruxellesu odabrali članove predsjedništva Kluba zastupnika EPP-a pod vodstvom Spitzenkandidata Manfreda Webera, među kojima je i voditeljica hrvatske EPP delegacije Dubravka Šuica, ovog tjedna borave u San Sebastianu na studijskim danima EPP grupe. Teme o kojima od 10. do 13. lipnja raspravljaju uključuju osvrt na europske izbore, analizu rezultata, lekcije naučene iz digitalne kampanje, strategiju za nadolazeće zakonodavno razdoblje 2019.-2024. Uz predsjednika Kluba zastupnika EPP-a i Spitzenkandidata Manfreda Webera, na studijskim danima sudjeluju i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, predsjednik Europske pučke stranke Joseph Daul, predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani te predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Hrvatsku EPP delegaciju u San Sebastianu predstavljaju voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica, zastupnica Željana Zovko, aktualna zastupnica Ivana Maletić te novoizabrani zastupnici Karlo Ressler i Tomislav Sokol.

Program studijskih dana započeo je panelom pod vodstvom novoizabrane potpredsjednice Kluba EPP-a Dubravke Šuice na kojem se raspravljalo o analizi rezultata EU izbora 2019. Šuica je u novoj konstelaciji snaga u Europskom parlamentu naglasila Klub EPP-a kao nedvojbeno najveću i najsnažniju grupaciju koja je ostvarila najbolji rezultat u čak 15 zemalja članica EU-a te je istaknula kako nije moguće ostvariti većinu u EP-u bez EPP-a.

U panelu potpredsjednice Šuice sudjelovali su direktor istraživanja za Ipsos Mathieu Gallard, profesor političkih znanosti na Sveučilištu u Duisburgu dr. Karl-Rudolf Korte, predsjednik Centra za liberalne strategije iz Sofije dr. Ivan Krastev te direktor kampanje EPP-a za Europske izbore te aktualni potpredsjednik Europske pučke stranke Dara Murphy.

U nastavku programa održali su se paneli o lekcijama naučenim u digitalnoj kampanji o kojima su govorili profesor za digitalne transformacije i politiku sa Sveučilišta u Berlinu dr. Mario Voight te predsjednik Methodos S.p.A iz Milana Emilio Galli Zugaro, te panel o strategiji za sljedeći parlamentarni saziv kojeg je predvodio voditelj španjolske EPP delegacije u Europskom parlamentu i potpredsjednik Kluba EPP-a Esteban Gonzalez Pons, uz Michaela Barbera, osnivača „UK Prime Minister's Delivery Unit“ iz Londona te politički analitičar March Speich iz Berlina.

U posebnom dijelu programa pod naslovom „Jaka EPP obitelj u novom sazivu Europskog parlamenta“ pod vodstvom Manfreda Webera sudjelovao je pregovarač u ime EPP-a u procesu odabira čelnika europskih institucija naš premijer Andrej Plenković koji je raspravljao sa zastupnicima i vodstvom EPP-a o trenutnom stanju pregovora te o i Strateškom programu za novo legislativno razdoblje 2019.-2024. Plenković je naglasio EPP kao pobjednika europskih izbora te istaknuo: „Weber bi trebao dobiti priliku formirati novu Europsku komisiju, kao što se i na nacionalnoj razini relativnom pobjedniku prvome povjerava mandat za sastavljanje Vlade!“

Pučani su u San Sebastianu održali komemoraciju u čast svim žrtvama terorizma i zajedno utvrdili nastavak borbe protiv terorizma i očuvanje temeljnih vrijednosti Europske unije, najvećeg mirovnog projekta na našem kontinentu. Nakon završetka studijskih dana, Pučani nastavljaju u San Sebastianu s ljetnom akademijom „EIN – European Ideas Network“.